Pripremamo sadržaj…
Kurikularna reforma predstavlja temeljitu promjenu usmjerenu na povećanje kvalitete obrazovanja, jer samo će se povećanjem kvalitete obrazovanja, povećanjem relevantnosti odgoja i obrazovanja i dignitet, društveni ugled, cijenjenost i važnost odgoja i obrazovanja i nastavničke profesije podići na višu razinu. Promjene ne treba napraviti samo zato da Hrvatska postane konkurentnija nego i zato da kao društvo promijenimo odnos prema obrazovanju... Pišu Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić, Suzana Hitrec, Branka Vuk, Borjanka Smojver, Marijana Češi, Margita Lukas...
Kako je istoga dana objavljen i datum sljedećih parlamentarnih izbora u RH, netko je, možda, poput potpisnika ovce bilješk(ic)e, pomislio da dolazi „na svoje”, tj. da će tijekom predstojećeg političkog nadmetanja za glasove birača ugledati i čuti lidera (iliti lidericu) koje političke opcije/stranke kako na prvo mjesto svojega predizbornog programa (čega, navodno, već ima) stavlja – pogađate – obrazovanje, javni sustav odgoja i obrazovanja, a uz to – znalačkom upućenošću, gotovo besprijekorno – jasno i uvjerljivo izriče svrhu, ciljeve, mjere, nositelje, izvore sredstava i rokove ostvarivanja koraka kojima bi se temeljito i održivo poboljšao naš odgojno-obrazovni sustav dotično njegovi procesi i ishodi… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Biti učitelj ili profesor u društvu mora postati cijenjeno zanimanje, u kojemu će se vidjeti oni najkreativniji i najbolji. Raditi u obrazovanju mora postati poželjno, ne zbog „dugačkog godišnjeg odmora” i „malo rada” (za zapravo malu plaću), već upravo obrnuto. Kao radno mjesto koje društvo cijeni i prepoznaje kao važno za budućnost ove zemlje. U Finskoj je biti učitelj društvena čast. U Hrvatskoj se i odnosom politike, ali i odnosom medija, ta profesija baca u blato i cipelari kao neradnike i uhljebe. Što je najbolji način da se iz te profesije potjeraju oni koji vrijede, i da ju se popuni upravo takvima. […]
Hrvatskom obrazovnom sustavu trebaju dvije velike promjene. Sustav je potrebno temeljito reformirati kako bi naglasak bio na dobroj edukaciji djece, kreativnosti i inovativnosti, a ne papirologiji i birokraciji. Najbolji trebaju biti nagrađeni, najgori kažnjeni. U sustavu treba zavladati pozitivna povratna sprega. Biti učitelj treba postati cijenjeno i poželjno. Paralelno s time, država u sustav obrazovanja mora uložiti značajnija sredstva.
Aleksandar Hatzivelkos, Veleučilište Velika Gorica
www.index.hr, 30. rujna 2015.
Jedini način kako obrazovanje može ići naprijed je da se stvaranje obrazovnog procesa vrati u ruke nastavnicima te da se njihov rad počne vrednovati povećanjem plaća. Samo tako je moguće stvoriti društveni ugled nastavničke profesije, ali i nužan preduvjet za modernizaciju obrazovnog sustava.
Ivan Buljan, član predsjedništva ORAH-a
www.24sata.hr/politika/orah-nastavnici-su-svedeni-na-razinu-obicnih-cinovnika-440553, 5. listopada 2015.
Ne vidim tu ni u naznakama nikakva rješenja za probleme obrazovanja, jer ono nijednoj stranci u Hrvatskoj nije, čini se, ni na kraj pameti. I zato čak ni u ovako svečanom povodu kao što je Svjetski dan učitelja, učitelji ne mogu od političara očekivati ništa – niti iskrenu čestitku, a još manje iskreno suosjećanje... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Sveučilište u Zadru
• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)
• Opatija: Znanstveno-stručni skup
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca, noćne more i strahovi
• Završen sedmodnevni štrajk u obrazovnom sustavu
• Petrinja: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svečano obilježavanje Dana Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Svjetskoga dana učitelja upriličeno je na samome fakultetu u Petrinji, gdje su dodijeljene Dekanove nagrade studentima i zaposlenicima…
• Iz dnevnika umirovljene školske psihologinje: Pohvale i nagrade na kraju školske godine (1)
• Projektna nastava: Ekologija i prirodni zakoni
• Nastava književnosti: Književnost za djecu i mlade (2)
Pisati dobro za djecu jednako je teško kao i za odrasle, pa i teže. Djeca čitaju srcem. Prihvaćaju ili odbijaju – nema sredine, prostora za nagovor, književno-kritičko-nagovaračke uloge. Djeci se više ne može reći: „To je dobro, samo ti to još ne razumiješ...” a kada to dijete ne razumije, kada to ne dopire do njega, ono i ne poseže za takvom knjigom i ne želi ju čitati... Piše Nikola Šimić Tonin, književnik, književni i likovni kritičar, Zadar
• Bosna i Hercegovina: Sumrak obrazovanja?
Međunarodni portal Webometrics objavio je ovogodišnju top listu svjetskih sveučilišta sa svih kontinenata, a podatci za Bosnu i Hercegovinu su, najblaže rečeno, katastrofalni. Prema navedenoj stranici, najbolja je visokoobrazovna institucija u BiH Univerzitet u Sarajevu koji se nalazi tek na 2270. mjestu u svijetu... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan
• UNESCO i održivi razvoj
Kvalitetno inkluzivno obrazovanja za sve, očuvanje i zaštita svjetske kulturne baštine, ulaganje u mlade i jednakopravan pristup obrazovanju kao pretpostavka za uspješnu borbu protiv nasilja, sloboda izražavanja i slobodan pristup informacijama i izvorima znanja, ravnopravnost među spolovima i jačanje samostalnosti žena – temeljne su pretpostavke održivoga razvoja... Priredio Ivan Rodić
• PSIHOLOGIJA | Kvalitetan odnos između učitelja i učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Produženi boravak u jednosmjenskoj nastavi / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Zapošljavanje pomoćnika u nastavi i njihovo pravo na godišnji odmor / Olivera Marinković, dipl. iur.
• RIJEČ | Zaime / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Međusobno ocjenjivanje učenika / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Što je genitalni herpes? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Pula: OŠ G. Martinuzzi - PRO Galižana | Recikliranje je fora
• Zagreb: OŠ Gustava Krkleca | Hrvatski olimpijski dan
• Rešetari: OŠ Zvonka Cara | Naš zavičajni govor
• Tovarnik: OŠ A.G.Matoš | Bundevijada
• WEB | Afirmacija dječjega filmskog stvaralaštva http://www.hfs.hr
• KAZALIŠTE | Premijera Pinokia u Gradskom kazalištu Žar ptica Zagreb
• TV | Kad su serije radili vrhunski meštri (Kuda idu divlje svinje, HTV3)
• KNJIGE | Marijana Hameršak i Dubravka Zima, Uvod u dječju književnost, Leykam international, d. o. o., Zagreb, 2015.
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib
„Nastojimo ostvariti planirane ciljeve i ishode učenja usmjerene na učenike i njihov razvoj. Potiče se stručna samostalnost i odgovornost učitelja, razvoj škole te se uz potporu uže i šire društvene zajednice želi pridonijeti izgradnji učinkovitoga i kvalitetnoga obrazovnog sustava,” – ističe ravnatelj Ivan Uzun… Piše Branko Nađ