Svake godine veliki broj ljudi doživi srčani udar, koji je već dulje na vrhu ljestvice uzroka smrti. Jedna od četiri takve osobe ima visoko rizične razine kolesterola, koje ih izlažu riziku pojave koronarne srčane bolesti. Sićušne kapljice kolesterola, omotane bjelančevinastim ovojem (lipoproteini), krvnom cirkulacijom budu distribuirane po tjelesnim tkivima. Ako je hrana bogata zasićenim masnoćama i kolesterolom (koji je u hrani životinjskog podrijetla), određeni lipoproteini na stijenki krvnih žila stvaraju masne naslage odnosno plakove koji postupno sužavaju arterije, a to otežava cirkulaciju krvi. Ako taj proces ostane nekontroliran, s vremenom se arterije potpuno zatvore, a posljedica je srčani ili moždani udar, ovisno o mjestu začepljenja. 

Kolesterol se dijeli na „loš” (LDL) i „dobar” (HDL). Što su veće vrijednosti LDL-a u krvi, to su veće šanse za pojavu srčane koronarne bolesti. Suprotno tome, povećane razine HDL-a u vezi su sa smanjenim rizikom za nastanak tog oboljenja. Zasićene masnoće povisuju kolesterol u krvi više nego bilo što drugo u ishrani. S druge strane, višestruko nezasićene masnoće (biljna ulja) pomažu u snižavanju kolesterola. To isto može činiti i hrana koja je bogata vlaknastim komponentama kao što su žitarice, povrće, voće, kruh od cjelovitog zrnja.

Svaka bi osoba trebala povremeno obaviti pregled krvi na kolesterol. Na osnovi tog nalaza liječnik će odlučiti je li potrebno i liječenje. Smanjenje unosa masne hrane, ako je potrebno i općenito kalorija, pomoći će smanjiti povišene razine kolesterola u krvi. Ustvari, takve promjene u prehrani trebaju biti prvi korak u liječenju. U vezi s time posavjetujte se s liječnikom ili dijetetičarom, koliko bi trebao biti vaš dnevni unos kalorija. Masti ne bi smjele sudjelovati s više od 30 posto (od toga zasićene masnoće manje od 10 posto), ugljikohidrati 55 posto i bjelančevine oko 10 posto. 

Osim nepravilne ishrane, koja je kvantitativno preobilna, a kvalitativno štetna zbog velikih količina masnoća životinjskog podrijetla, važan je nezaobilazan faktor u pojavi srčanožilnog oboljenja nedovoljno kretanje. Posljedice toga stanja na zdravstvenu kondiciju današnje civilizacije doista su nesagledive. Čovjek nije stvoren da bude u mirovanju. Fizička neaktivnost sasvim je neprirodna njegovu tijelu. 

Skoro da nema čovjeka koji nije barem jednom pročitao nešto o štetnosti pušenja, pa ipak 70-80 posto muškaraca i 20-30 posto žena puši. Pušač dva puta češće umire od srčanog infarkta nego nepušač. Razumljivo, osim posljedica na srce, pušenje izaziva i cijeli niz drugih štetnih učinaka na organizam ‒ od raka na plućima, čira na želucu, poremećaja probave, nesanice, glavobolje, razdražljivosti, kašlja, kroničnog bronhitisa, emfizema... Dim cigarete smanjuje i sposobnost krvi da prenosi kisik.

Očekivana prosječna dužina života i krvni tlak u obrnuto su proporcionalnom odnosu. Povišen krvni tlak znatno povećava izglede za nastanak srčanog udara. Ispitivanja su pokazala znatno smanjenje smrtnosti i obolijevanja na srcu, bubrezima i mozgu kod liječenih bolesnika čak i s blago povišenim tlakom. Sve spomenuto, uz izbjegavanje jakih stresova, umjereno konzumiranje alkohola i osiguravanje organizmu dovoljno sna, pruža srcu veliku priliku da se održi zdravi