Unatoč procjeni da ih je 10 tisuća, službeno imamo tek 400-tinjak darovitih učenika

Na snazi su odredbe novog Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, donesenog u travnju, nakon više od 30 godina primjene starih pravnih akata. Novost koju donosi, potvrđuju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, jest obveza svakog vrtića, osnovne i srednje škola da osnuje tim za darovite učenike.

Pravilnik propisuje da tim čine ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji/učitelji razredne i predmetne nastave/nastavnici, a po potrebi se uključuju i drugi stručni suradnici. Zbog manjka psihologa u školama, propisano je da u slučaju kad ravnatelj ne može u tim imenovati psihologa zaposlenog na radnom mjestu u svojoj školi, angažira onoga iz druge ustanove. Pravilnikom su propisane zadaće članova tima, među kojima je i izrada individualiziranog kurikuluma za darovite.

Podatci Ministarstva pokazuju da je u prošloj školskoj godini u osnovnim školama evidentiran 281 daroviti učenik, a u srednjima 132, što čini ukupno 413 učenika u državi. Riječ je o službenom statusu, unatoč procjenama udruga koje se bave darovitim učenicima da je takve djece između 7500 i 10.000, no sva nisu testirana i službeno se ne vode kao darovita. Registriranih darovitih učenika u godini ranije bilo je još manje ‒ ukupno 171, od kojih 103 srednjoškolca.

No od ukupno 413 darovitih, po podatcima Ministarstva u školskoj godini 2024./2025., njih 330 iskoristilo je mogućnost akceleracije, odnosno dva su razreda završili u jednoj školskoj godini. Riječ je o 293 učenika u osnovnim i 37 u srednjim školama. U Ministarstvu napominju da su među njima i učenici koji pohađaju umjetničke škole, glazbene i plesne.

Tako učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole može završiti dva razreda u jednoj školskoj godini ako se na temelju ispitivanja čitanja s razumijevanjem, pismenosti i matematičkog znanja te znanja drugih nastavnih predmeta ustanovi da je razina njegova znanja jednaka ili viša od razine znanja učenika u višem razredu.

Daroviti učenici od četvrtog do osmog razreda te oni u srednjim školama također mogu ubrzati obrazovanje, ali polaganjem razrednog ispita, navedeno je u Pravilniku.

‒ Zbog potrebe funkcionalnog prenošenja informacija obveza je ustanove da relevantne podatke o darovitima prenese u sljedeću ustanovu slanjem službene dokumentacije. Osim dobre sljedivosti dokumentacije, u svakome višem ciklusu odgoja i obrazovanja učenik je već pri upisu evidentiran kao darovit te se odmah organizira odgojno-obrazovna podrška. Tako se osigurava kontinuitet primjene individualiziranoga kurikuluma za pojedinog darovitog učenika ‒ objašnjavaju u MZOM-u.

I ove je godine raspisan poziv za sufinanciranje projekata i programa rada s darovitima. Ministarstvo dijeli iznos od najviše 4000 eura po školi, a cilj je financijski poduprijeti provedbu projekata i programa rada s darovitima. Projekti se trebaju provoditi cijelu školsku godinu, a prijave traju do 30. rujna.

U I. gimnaziji u Zagrebu potvrđuju namjeru javljanja na natječaj jer od rujna uvode novi fakultativni predmet ‒ logičko razmišljanje.

‒ Mogu se prijaviti učenici od prvog do četvrtog razreda. Vjerujemo da će taj predmet zainteresirati darovite učenike, a mi ćemo ih pratiti. Sadržajno je prilagođen darovitima, no moći će ga upisati svi koji žele ‒ kaže ravnateljica Dunja Marušić Brezetić.

Po riječima profesorice matematike Sanje Sruk, autorice novog fakultativnog predmeta, učenici će rješavati različite zagonetke, mozgalice i logičke probleme, razvijati deduktivno razmišljanje putem detektivskih zagonetki i integrama, igrati matematičke igre kao što su sudoku i kakuro.

‒ Naučit će osnove kriptografije, a nadamo se da ćemo moći organizirati i posjet gosta koji bi mogao reći nešto više o sastavljanju ovakvih zagonetki i logičkih problema. Učenici će također osmišljavati vlastite logičke igre i tako igrom i suradnjom razvijati svoje logičko razmišljanje ‒ dodaje Sanja Sruk. Predmet će se održavati jedan sat tjedno. (M.L./J.L.)