Nažalost, sve je više učenika koji u školi manifestiraju različite oblike neprimjerenih ponašanja. Kako bismo ih bolje razumjeli autorica na početku poglavlja, putem rezultata brojnih znanstvenih istraživanja, prikazuje i opisuje njihovu moguću etiologiju

Knjiga Upravljanje razredom sveučilišni je udžbenik autorice Tomislave Vidić objavljen u siječnju 2026. godine u Zagrebu. Riječ je o opsežnom djelu (604 str.) koje je fokusirano na jedan od najvećih izazova učiteljske profesije – upravljanje razredom.

Sveučilišni udžbenik sastoji se od šest poglavlja: Upravljanje razredom, Učitelji, Organizacija rada, Učenici, Komunikacija i suradnja te Neprimjerena ponašanja učenika. Sva su poglavlja međusobno povezana i čine skladnu cjelinu.

Tri pristupa

U prvom poglavlju autorica nastoji odgovoriti na pitanje što je i zašto je važno upravljanje razredom. Na temelju analize znanstvenih izvora prikazana su tri glavna pristupa upravljanju razredom: ekološki, bihevioralni i pristup socioemocionalnoga učenja. Krajnji je cilj svih triju navedenih pristupa poticanje i razvoj samodiscipline učenika, no razlikuju se u strategijama i postupcima kojima nastoje doći do toga cilja. Suvremeni pogledi na odgoj djeteta ističu važnost integriranog pristupa upravljanja razredom u kojemu će biti zastupljene sve strategije i postupci koje će omogućiti optimalan razvoj učenika.

Drugo poglavlje autorica je posvetila učiteljima. Učitelji imaju iznimno važnu ulogu u životu svojih učenika i stoga moraju biti učinkoviti u obavljanju svoje profesije. Obilježja učinkovitih učitelja autorica detaljno analizira i prikazuje u ovom poglavlju. Prikazana su i tri osnovna stila upravljanja razredom: intervencijski, koji podrazumijeva visoku kontrolu učitelja i nisku kontrolu učenika, zatim neintervencijski, koji karakterizira niska kontrola učitelja i visoka kontrola učenika, te interakcijski, u kojemu je razina kontrole izjednačena i koji daje najbolje rezultate.

U sljedećem poglavlju autorica elaborira važnost organizacije rada, pri čemu su detaljno opisani i potkrijepljeni praktičnim primjerima brojni poslovi koje učitelj treba napraviti prije početka nastavne godine, od godišnjega planiranja i programiranja rada, u učionici i izvan učionice, pa do unosa podataka u e-Maticu i e-Dnevnik.

Vole li školu

U fokusu su četvrtoga poglavlja učenici. Analizom brojnih znanstvenih istraživanja na početku ovog poglavlja autorica nastoji odgovoriti na pitanje vole li učenici školu. Zadovoljstvo školom kognitivna je sastavnica subjektivne dobrobiti učenika i iznimno je važno jer se povezuje sa željom za učenjem, zadovoljstvom životom i cijelim nizom drugih područja. Na postizanje uspjeha, zadovoljstvo školom i na ponašanje učenika djeluju brojni čimbenici koje autorica detaljno razmatra i opisuje: karakteristike učenika, samoučinkovitost, angažiranost i osobna odgovornost. Usto, autorica upozorava i na važnost obitelji, roditeljskih odgojnih stilova te uključenosti roditelja u život i rad djece.

Peto poglavlje osvećeno je komunikaciji i suradnji. Autorica u ovom poglavlju donosi i pojašnjava linearni i transakcijski model komunikacije te upozorava na šumove i prepreke koji se mogu javiti u komunikaciji, kako na razini pojedinca tako i na razini organizacije odnosno škole. Komunikacija je najvažniji element svake profesije pa tako i učiteljske. Ona je temelj uspješnoga i kvalitetnoga nastavnog procesa, određuje smjer odnosa učitelja i učenika te općenito olakšava održavanje pozitivnih odnosa s drugima (roditeljima, kolegama, ravnateljem, stručnim suradnicima). Komunikacija je preduvjet suradnje i između učitelja i roditelja. Budući da je to iznimno važan, kompleksan i dinamičan proces pojašnjavaju se karakteristike i stilovi dobre suradnje učitelja i roditelja. Na kraju poglavlja prikazana je i suradnja učitelja sa stručnim suradnicima, ravnateljem i savjetnicima.

Šesto, ujedno zadnje poglavlje, nosi naziv Neprimjerena ponašanja učenika. Nažalost, sve je više učenika koji u školi manifestiraju različite oblike neprimjerenih ponašanja. Kako bismo ih bolje razumjeli autorica na početku poglavlja, putem rezultata brojnih znanstvenih istraživanja, prikazuje i opisuje njihovu moguću etiologiju. Kao poseban problem u ovom poglavlju autorica je izdvojila i prikazala vršnjačko nasilje ističući njegove dugotrajne i štetne posljedice, naglašavajući pri tome važnost preventivnoga djelovanja.

Kao vrijedan dodatak ovoj knjizi na kraju se nalaze Prilozi, Rječnik pojmova i Kazalo pojmova.

Teorija i praksa

Visokoškolskih udžbenika koji su usmjereni na vođenje učenika i upravljanje razredom vrlo je malo i uglavnom se ova tematika prikazuje kao kratko poglavlje drugih knjiga te će stoga novi sveučilišni udžbenik Upravljanje razredom popuniti tu prazninu. Ova se knjiga temelji na bogatoj literaturi i novim znanstvenim spoznajama, no dodatna su joj kvaliteta praktični primjeri iz života u učionici, radionice, zanimljivi ulomci iz književnih djela te različiti zakonski i podzakonski akti kojima se regulira rad škola. Autorica vješto povezuje teoriju i praksu te na taj način daje cjelovit prikaz i kompleksnost upravljanja razredom. Važno je obilježje ove knjige njezin stil pisanja – znanstven, no razumljiv i lagan za čitanje. Ova knjiga bit će važan izvor novih spoznaja budućim učiteljima kao i svim drugim studentima koji se susreću s kolegijima vezanima za pitanja odgoja i obrazovanja, no vjerujem da će iz nje svoja znanja o upravljanju razredom upotpuniti i sadašnji učitelji, nastavnici, odgojitelji kao i drugi dionici odgojno-obrazovnog procesa.

Tomislava Vidić