U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, u Zadru je od 25. do 28. veljače održan Prvi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika na kojemu se okupilo više od 300 učitelja, nastavnika, metodičara i znanstvenika. Simpozij je potvrdio koliko je važno sustavno promišljanje o budućnosti nastave predmeta, koji je temelj nacionalnoga identiteta, ali i ključ za ovladavanje svim drugim nastavnim područjima.

Skup je održan u prostorima Hotela Kolovare i Osnovne škole Krune Krstića, a poseban je naglasak stavljen na povezivanje svih odgojno-obrazovnih razina – od učitelja razredne nastave do nastavnika u srednjim školama. Cilj simpozija bio je potaknuti kontinuirani dijalog unutar struke, s posebnim naglaskom na vrjednovanje jezičnih kompetencija učenika, prilagodbu nastave digitalnom okružju, reformu kurikuluma te uvođenje inovativnih metoda poučavanja i vrjednovanja.

Dijalog između prakse, struke i znanosti

Simpozij je otvorio Tomislav Paljak, v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje te naglasio potrebu za pojačanom brigom o hrvatskom jeziku u suvremenim okolnostima.

– Pokazalo se nužnim posvetiti posebnu pozornost hrvatskom kao materinskom jeziku, i to s nekoliko razina, počevši od materinskog jezika kao sociološkog idioma ili fenomena koji učimo nesvjesno, preko nadregionalne razine, standardiziranog jezika koji ponekad miješamo s književnim jezikom, a u stvari bismo ga trebali razlikovati, do razlikovne u smislu dijalekta, narječja, mjesnih govora, žargona, a u današnje vrijeme i digitalnog jezika koji nas zaokuplja i koji nam ponekad zadaje probleme – naglasio je Tomislav Paljak.

Na otvorenju je sudjelovao i Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih te izaslanik premijera Vlade Republike Hrvatske. Ministar Fuchs podsjetio je na važnost Zakona o hrvatskom jeziku, koji je usvojen da bi se osigurao daljnji razvoj i zaštita jezika u globaliziranom svijetu.

– Kada smo pristupili Europskoj uniji i postali njezina punopravna članica, hrvatski jezik postao je službeni jezik svih tijela Europske komisije i Europskog vijeća. Samim time što smo postigli tu razinu međunarodnog priznanja i integracija, Vlada je odlučila da hrvatski jezik i institucionalno stavi u okvire koji bi mu omogućavali daljnji razvoj i koji bi ga zaštitili od utjecaja globalizacije, pod pritiskom velikih i na neki način agresivnih jezika. Napravili smo jedan dobar zakon koji je uključiv, afirmativan, ide u smjeru promocije i osigurava širinu i mogućnost daljnjeg razvoja – kazao je ministar Fuchs te napomenuo da će o hrvatskom jeziku u budućnosti skrbiti i Savjet za hrvatski jezik koji je već započeo s radom. Uz to, ministar je apostrofirao potrebu da se hrvatski kao materinski jezik poučava i u predškolskoj dobi i na visokoškolskim institucijama da bi se budućim generacijama osigurala kompetencija komunikacije na hrvatskom jeziku.

U uvodnom obraćanju Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja predstavio je rezultate nacionalnih ispita i državne mature te ih usporedio s rezultatima međunarodnih istraživanja (PIRLS, PISA, ICCS), čime je otvorio prostor za argumentiranu raspravu o razvoju jezičnih kompetencija kroz sve razine obrazovanja. O važnosti sustavnoga razvoja jezičnih sposobnosti od najranije dobi govorila je dr. sc. Jelena Kuvač-Kraljević s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši kako se pismenost ne razvija isključivo u školi, već započinje puno ranije – kroz obiteljske razgovore, zajedničko čitanje i istraživanje svijeta pisane riječi. U svom izlaganju zorno je prikazala obrazovna očekivanja i učeničke izvedbe, naglašavajući važnost razvojnih faza u učenju jezika.

Dr. sc. Zrinka Jelaska predstavila je model analize leksičke raznolikosti i leksičke gustoće učeničkih tekstova, naglasivši kako su upravo ti pokazatelji ključni za procjenu stvarne jezične kompetencije. Istaknula je kako je sustavno bogaćenje rječnika preduvjet za stvaranje kvalitetnih, koherentnih i sadržajno bogatih tekstova. Stručnjaci iz NCVVO-a sudionicima su predstavili postupak izrade zadataka za nacionalne ispite i državnu maturu. Sandra Bašić i dr. sc. Ivana Dubovečak pojasnile su metodologiju oblikovanja zadataka, dok je Tea Krolo istaknula važnost eseja kao alata za procjenu kritičkoga mišljenja i argumentacijskih sposobnosti učenika.

Na panel-raspravi u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz prakse i akademske zajednice, govorilo se o važnosti sustavnog poticanja čitanja zahtjevnijih tekstova te razvijanja strategija čitanja i kritičkog promišljanja. Sudionici su naglasili da učenike treba voditi kroz proces dubinskoga čitanja i učiti ih refleksivnom dijalogu o pročitanome.

Prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić i dr. sc. Anda Bukvić Pažin predstavile su koncept dvopismenoga mozga, naglašavajući kako učenici danas moraju razvijati sposobnost snalaženja u dvama svjetovima – klasičnome linearnom tekstu i digitalnome hipertekstu. Zaključile su kako učitelji imaju ključnu ulogu u stvaranju kulture čitanja i poticanju učenika na kritičko i refleksivno čitanje. Veliku je pozornost privuklo predavanje izv. prof. dr. sc. Martine Knežević, koja je razbila raširene neuromitove o učenju, ističući da mozak uči tijekom cijeloga života i da se svi učenici, bez obzira na početne sposobnosti, mogu razvijati u poticajnom i znanstveno utemeljenom nastavnom okružju.

Posebna vrijednost simpozija bile su radionice u kojima su sudionici zajednički razvijali konkretne nastavne materijale i primjere dobre prakse. Kroz deset paralelnih skupina učitelji i nastavnici oblikovali su materijale koji će se koristiti na županijskim stručnim vijećima, čime su osigurali izravnu primjenu spoznaja sa simpozija u svakodnevnoj nastavi.

Prvi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika pokazao je kako kvalitetna nastava nije moguća bez sustavne suradnje svih dionika – učitelja, nastavnika, metodičara, znanstvenika, roditelja i šire društvene zajednice. Kultura čitanja, bogat rječnik, sposobnost argumentiranog izražavanja te razvoj kritičkoga mišljenja ključni su ciljevi buduće nastave, a simpozij je postavio temelje za trajni dijalog struke, usmjeren prema unaprjeđenju nastave hrvatskoga jezika u skladu sa stvarnim potrebama učenika i suvremenoga društva.

Simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika