Gotovo 450 nastavnika iz strukovnih škola diljem Hrvatske okupilo se prošloga tjedna u Šibeniku na sada već tradicionalnim Danima strukovnih nastavnika koji se održavaju osmu godinu zaredom, a sada u sklopu projekta „Daljnja provedba kurikularne reforme strukovnog obrazovanja”. Sve je te godine glavni i jedini organizator Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a ovogodišnji skup imao je samo jednu temu: „Iskustva u planiranju i izvođenju modularne nastave”, o kojoj su sudionici slušali nekoliko plenarnih predavanja te sudjelovali u čak 12 sektorskih radionica kako bi razmijenili iskustva u provedbi modularne nastave.

Ovogodišnjim događanjem želi se naglasiti važnost i uloga strukovnih nastavnika u skorašnjim promjenama u sustavu strukovnog obrazovanja koje će modularnom nastavom i uvođenjem novih kurikulumskih dokumenata utjecati na stvaranje modernog, snažnog i konkurentnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući skup ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Mile Živčić podsjetio je na sva ona događanja koja su prethodila stvarnoj reformi strukovnog obrazovanja, a riječ je o zahtjevnom i dugoročnom procesu u kojemu je od 2018. godine sudjelovalo oko 3000 nastavnika i ravnatelja iz strukovnih škola kojima je ponuđeno više od 300 predavanja i radionica.

‒ Sve je pokrenuto radi modernizacije sustava strukovnog obrazovanja. Uporište smo imali u nekoliko europskih projekata koji su bili podloga za svaki korak na tom putu te su omogućili novac za mnoge naše aktivnosti među kojima su i Dani strukovnih nastavnika. Prije svih projekt Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji je proveden u prethodnom programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine kada se osiguralo gotovo 17,7 milijuna eura iz europskih fondova. Provodili smo istodobno i projekt promocije učeničkih kompetencija putem strukovnog natjecanja Worldskills. S jedne smo strane pripremali teren za izradu niza dokumenata, a s druge promovirali strukovno obrazovanje i pokazali vrijednosti i njegovu veličinu putem postignuća i vještina naših učenika ‒ rekao je Mile Živčić te nastavio:

‒ Pripremali smo istodobno i projekte za novo programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine i u okviru toga pokrenuli projekt „Daljnja provedba kurikularne reforme strukovnog obrazovanja” vrijedan oko 17 milijuna eura i projekt „Podrška izvrsnosti i inovativnosti i vidljivosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” u vrijednosti oko 13 milijuna eura.

Kad je riječ o strukovnim kurikulumima, sve to osim djelatnika Agencije odrađivalo je 2328 vanjskih suradnika među kojima su najvećim dijelom strukovni nastavnici i ravnatelji strukovnih škola, uz predstavnike poslodavaca i sveučilišne nastavnike. Organizirane su 223 radne skupine, od kojih 26 fokusnih grupa za izradu ankete standarda zanimanja te 66 radnih skupina za izradu standarda zanimanja. Imenovano je i 65 radnih skupina za izradu sektorskih kurikuluma, 13 radnih skupina za izradu smjernica za primjenu strukovnih kurikuluma i 31 radna skupina za izradu nacrta prijedloga modula ili skupova ishoda učenja za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Ti su stručnjaci izradili 4228 različitih dokumenata ‒ anketa poslodavaca o potrebama svijeta rada koje su pretvorene u 108 standarda zanimanja, zatim su izrađena 142 standarda kvalifikacija. Tek tada je na temelju svih prethodno pripremljenih dokumenata izrađeno 147 kurikuluma koji će zamijeniti 248 starih nastavnih planova i programa. Osim toga izrađen je i nacrt prijedloga 31 kurikuluma nastavnog predmeta.0

Bilo je prigovora da nove kurikulume ne će pratiti novi udžbenici i materijali za poučavanje. Zato smo odlučili ponuditi nešto novo, takozvane druge obrazovne materijale koji ne će pratiti predmet, ni modul, već skup ishoda učenja koji može biti isti u više kvalifikacija. Želimo da 2525 DOM-ova u digitalnom obliku bude javno dostupno svima ‒ učenicima, nastavnicima, te polaznicima programa obrazovanja odraslih. Nakon što smo definirali 147 kurikuluma, sve smo proslijedili nadležnoj upravi u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Sve je bilo transparentno, provedena su 22 postupka javne nabave i devet javnih poziva za sudjelovanje u radu i svi su se mogli prijaviti. Izrađena su i dva nova rješenja e-kvalifikacija, sustav za podršku radnim skupinama te e-kurikulum, kao dostupna baza podataka kako bi sve svima uključenima bilo vodljivo u realnom vremenu. Cijelo vrijeme bila je diseminacija informacija, a s druge strane edukacije za strukovne nastavnike i ravnatelje škola u kojima je sudjelovalo oko 4600 sudionika. Sljedeći korak nam je organiziranje mobilnih timova i njihovi posjeti svim školama barem jednom tijekom svakog polugodišta u sljedećih nekoliko godina.

Na temelju svih iznesenih brojki siguran sam da ne smije postojati nitko u strukovnom obrazovanju tko može reći da o tome nije ništa čuo, jer kolege iz škola to su im trebali prenijeti, ako već nisu bili na danima strukovnih nastavnika, a također i ravnatelji za koje je organizirano osam konferencija. I škole se već pripremaju za promjenu i zavaravaju se oni kojih je jako malo, ali i dalje tvrde da od promjena o kojima razgovaramo i koje godinama planiramo ne će biti ništa. Jer ministar je vrlo jasno rekao da se s promjenama kreće u rujnu 2025. godine. Na dobrom smo tragu jer već je prošle školske godine u eksperimentalnu provedbu krenulo deset novih kurikuluma i iz izvješća možemo iščitati da to jest velika promjena koja iz korijena mijenja neke stvari, ali i činjenicu da su novi kurikulumi itekako provedivi ‒ zaključio je Mile Živčić.

U okviru skupa sudionici su mogli poslušati iskustva kolega iz škola koje su u eksperimentalnoj provedbi novih kurikuluma. Tako su o planiranju modularne nastave u slavonskobrodskoj Tehničkoj školi govorile nastavnice strukovnih predmeta Božica Rajković i Maja Maratović Kruljac.

‒ Naša je škola u rujnu krenula u modularnu nastavu kurikuluma tehničar za 3D tehnologije i prvi u Hrvatskoj smo ove godine upisali učenike u taj smjer. Vrlo je izazovno bilo napraviti raspored i uskladiti satnicu nastavnika koji izvode predmetnu nastavu, ali su uključeni istodobno i u modularnu nastavu. Imali smo u školi viziju, promišljali budućnost, imali smo cilj kojim bismo unaprijedili ponudu, školu učinili atraktivnijom. Počelo je u trenutku kad smo se aplicirali da postanemo regionalni centar kompetentnosti i razmišljali o tome što kao škola možemo poboljšati, a istodobno ugraditi svoju tradiciju. I izbor je bio da napravimo standard zanimanja za tehničara za 3D tehnologiju, zatim standard kvalifikacije pa konačno i kurikulum. Sate smo utrošili na to da smislim ishode učenja odnosno što bi taj novi tehničar za 3D tehnologije trebao znati, koje su njegove kompetencije. Sad već svi znaju što je ishod učenja, što je skup ishoda učenja, puno smo naučili u hodu učeći na vlastitim grješkama.

Ponosni smo što izvodimo program i kad prođu četiri godine vjerojatno ćemo vidjeti da smo negdje griješili i da smo mogli drukčije, pa ćemo doraditi i poboljšati kurikulum. U školi radimo timski, imamo vizije, ali postoje i oni koji te vizije žele pretočiti u život, a to je najvažnije. Možete imati fantastične ideje, uzalud vam ako nemate ekipu koja će ih realizirati. I modularni program doista izvodimo kao modularni, sami sebi dokazujemo da je to moguće koliko god ljudi imali skepsu i pri samom spominjanju modula. I bez obzira na činjenicu da smo tehnička škola, u posljednjih nekoliko godina pri upisima imamo i do šest kandidata na jedno upisno mjesto, što samo za sebe govori koliko je škola prepoznata i cijenjena. A do svih pozitivnih pomaka došli smo i kroz različite i brojne europske projekte koji su nam omogućili putovanja i upoznavanje strukovnih škola u drugim državama, da uočimo njihove prednosti i da ih pokušamo implementirati u svojoj sredini. A osim profesora, puno je naših učenika u mobilnostima i studijskim putovanjima, šire svoje horizonte i prepoznaju da i u njihovoj školi barem dio opreme prati standarde koje su susreli i upoznali u bogatijim europskim državama, ali znaju da u svojoj školi stječu znanja i vještine koje su ravnopravne onima u svijetu. Zahvaljujući tome imali smo i značajan interes učenika za upis u novi kurikulum tehničar za 3D tehnologije ‒ zaključila je Božica Rajković, a Maja Maratović Kruljac detaljno je opisala kako se radio raspored sati, kako su se u module uključivali različiti predmetni nastavnici i kako nitko zbog novog „rasporeda rada” nije niti ostao zakinut za satnici, niti ostao bez posla. No, te tehnikalije jednostavno je nemoguće prepričati.

Ravnatelj Turističko-ugostiteljske škole Split i nastavnica strukovnih predmeta Miranda Matković ispričali su svoje iskustvo s integriranjem modularne nastave u školski kurikulum. U pojedinim modulima preklapaju se dva i više skupova ishoda učenja iz pojedinih predmeta i onda se nastava organizira tako da se oni objedine u modul koji izvode dva i više nastavnika. Primjerice, u modulu pod nazivom „Komunikacijske vještine u turizmu” objedinjena su dva skupa ishoda učenja ‒ bontona u turizmu i ugostiteljstvu i poslovna komunikacija. Preporuka je da svi nastavnici trebaju dobro proučiti sve kurikulume koji se izvode u školi kako bi mogli prepoznati identične ishode učenja te prema njima stvarati module, definirati što je učenicima potrebno i planirati način na koji će modul onda i realizirati.

Profesorica Matković opisala je nastavni proces u svom predmetu „Poduzetništvo u turizmu” za koji također prakticira modularni model pa s kolegama čiji predmeti imaju komplementarne skupove ishoda učenja osmisli projekt. S učenicima izađe iz učionice, obiđu Dioklecijanovu palaču, a za zadatak trebaju fotografirati neke detalje kulturne baštine grada Splita te osmisliti kako ih kao motiv iskoristiti u promidžbenima materijalima ili aplicirati na suvenirima. Dakle, proučavaju povijesne spomenike, kulturnu baštinu, a istodobno smišljaju poduzetničke ideje, osmišljavaju reklamne slogane, kreiraju zanimljive suvenire.

Jednom riječju, trodnevni Dani strukovnih nastavnika ponovno su pokazali da se samo kvalitetnim informiranjem i razgovorom o bilo kojoj temi ili problemu može doći i do kvalitetnih rješenja, do pomaka u razmišljanjima od onog skeptičnog „pa to se ne može napraviti” do zaključka „sve je moguće, samo ako postoji dobra volja i suradničko ozračje u školi”. Čak 147 novih strukovnih kurikuluma je napisano, a resorni ministar već je donio preliminarnu odluku da se u njihovu implementaciju i modularnu nastavu kreće u rujnu iduće godine. Očito, proces modernizacije i kvalitativne promjene sustava strukovnog obrazovanja se zakotrljao i teško da će ga netko zaustaviti.