Za promjene u službi dugoročnog napretka

TEMA BROJA: BUDUĆA STRATEGIJA OBRAZOVANJA

Za promjene u službi dugoročnog napretka

Učenici bi mogli postizati značajno bolje rezultate na državnoj maturi i PISA-i, mnogi učenici i studenti ne stječu potrebne kompetencije, znanstvena nam je produkcija nedovoljna i nedovoljno relevantna. Problem je čak i predškolski odgoj, jer ne obuhvaća dovoljno djece. Cilj bi nam trebao biti da prosjek obrazovnog sustava približimo onim najboljim rezultatima koje postižemo, kaže dr.sc. Neven Budak...

Razgovarao Ivan Vavra

UMJESTO UVODNIKA

Za valjanu dijagnozu i učinkovitu terapiju

Potezima sadašnje Vlade RH zasigurno bismo mogli štošta prigovoriti (i jesmo dosad ponešto od toga), no ni u kojem slučaju ne bi mogao opstati prigovor da pokretanje rješavanja strateških pitanja obrazovanja nije podignuto na najvišu razinu, političku i stručnu, o čemu svjedoči sastav dvaju nacionalnih tijela za izradu Strategije. Imajući to na umu, jednako kao i velika očekivanja od mjera koje će biti zacrtane, za razgovor smo zamolili dr. sc. Nevena Budaka, voditelja stručnoga tima koji već nekoliko mjeseci priprema prijedlog teksta Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Ranih devedesetih prošloga stoljeća u Finskoj, sličnoj Hrvatskoj danas, tadašnji premijer Esko Aho imao je snage napraviti odlučne rezove i reforme. Uz nužne mjere štednje u državnoj upravi i smanjenje svih suvišnih davanja, podredio je sve izvozu, jačanju inovativnosti i konkurentnosti. A to je podrazumijevalo dodatna ulaganja u obrazovanje, a ne rezanje plaća profesorima i učiteljima, okupljanje svih sposobnih, a ne rastjerivanje neistomišljenika, te zaštitu nagrizenog okoliša zemlje tisuću jezera. Rezultat takvih novostvorenih uvjeta za poslovanje dao je vjetar u jedra Nokiji i nizu drugih finskih korporacija, koje su brzo nadišle nacionalne okvire pa i EU. Može li Hrvatska išta naučiti iz tog i sličnih primjera? Može ako želi učiti. Međutim, aktualnoj vladi savjeti i uzori očito ne trebaju.

Dr. sc. Božo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Obzor (News magazin Večernjeg lista), 18. svibnja 2013.

MEĐU NAMA

Istraživačko novinarstvo

U jednom je tiskanom mediju osvanula „dramatična” priča. A ona kaže da je ministar odlučio objaviti rat ne nogometašima nego izdavačima udžbenika i tobože podmitljivim učiteljima i ravnateljima. Dosta je više bilo navodnog podmićivanja učitelja ulaznicama za nogometnu utakmicu milenija između Hrvatske i Srbije ili ulaznicama za Picassovu izložbu u Klovićevim dvorima! Dosta je bilo izleta na Plitvice, Kornate, u dolinu Gacke, dosta je bilo mobitela, pametnih ploča, digitalnih fotoaparata i prenosnih računala! Dosta krečenja učionica i krpanja školskih krovova koji prokišnjavaju... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Referendum sindikata državnih i javnih službi

Ide se u štrajk i blokadu sustava

Većina članova sindikata petnaest državnih i javnih službi odlučila je podržati namjeru svog sindikalnog vodstva da se ide u blokadu sustava odnosno štrajk do ispunjenja svih zahtjeva. Pokazali su to rezultati referenduma, koji je sredinom svibnja održalo petnaest ujedinjenih sindikata, tražeći zapravo da im se „vrati sve oteto” kao i daljnja jamstva da im se plaće više neće dirati…

• Prilog raspravi o udžbenicima

Udžbenici ponovo na Prokrustovoj postelji

Svaka promjena udžbenika ne može zaobići teorijsko-metodološku matricu obrazovnih kurikuluma kojima pripada i udžbenički kurikulum. Političke odluke o udžbeniku moraju imati uporište u struci, tj. teoriji i metodologiji na kojoj se udžbenik utemeljuje. Bez tih uporišta odluke o promjeni udžbenika u praksi mogu izazvati poremećaje u funkcioniranju odgojno-obrazovnoga procesa u kojem se udžbenik oživotvoruje… Piše Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti, autor i teoretičar udžbenika

• Predškolski odgoj: Djeca i humor

Djeca sa smislom za humor su sretnija i optimističnija

Istraživanja pokazuju da djeca reagiraju na humor mnogo prije no što mogu u potpunosti razumijeti jezik i govor i prije no što razviju dugoročno pamćenje. Isto tako, istraživanja su pokazala da je humor prisutan kao jedan od ranih kognitivnih procesa, pa nam je sada jasno zbog čega je običan "ku, ku" ili "brm, brm" toliko smiješan bebama…

• Akademik Radoslav Katičić

ČA - KAJ - ŠTO

Čakavski, kajkavski i štokavski postoje samo u odnosu jednoga s drugim i u dodiru jednoga s drugim. Po tome to troje jest hrvatski jezik. A živ suodnos toga trojega bitna je odrednica hrvatskoga jezika…

• Udruge: Hrvatski ferijalni hostelski savez

Mladi se putujući obrazuju

Kao nacionalna hostelska asocijacija HFHS je usmjeren na razvoj kvalitete programa namijenjenih učenicima i njihovim izvanučioničnim programima i grupnim putovanjima...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Cjeloživotno učenje: ETwinning radionica profesionalnog usavršavanja u Sofiji

Dobra praksa za razvoj ključnih kompetencija

ETwinning zajednica europskih škola i dječjih vrtića nudi i mogućnost eTwinning mobilnosti za učitelje i odgajatelje iz Hrvatske. eTwinning mobilnost podrazumijeva odlazak na aktivnosti u organizaciji eTwinning Središnje službe za podršku i Nacionalne službe za podršku u neku od zemalja koje sudjeluju u Programu za cjeloživotno učenje... Piše mr. sc. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, I. osnovna škola Bjelovar

• Računalo u školi: Rano informacijsko opismenjavanje uz pomoć računala

Od igre prema učenju

U OŠ Ante Kovačića u Zlataru školski knjižničar napravio je u dogovoru s učiteljicama četvrtih razreda odmak od pukog teoretskog pristupa nastavnoj jedinici „Računalo” i učenicima je prvi put omogućeno svladavanje te nastavne jedinice uporabom računala na nastavnom satu. Ta je iskustva autor ovoga teksta prikazao na međunarodnoj konferenciji o informacijskoj znanosti i informacijskoj pismenosti, koja je od 17. do 19. travnja održana u rumunjskom gradu Sibiuu... Piše Denis Vincek, dipl. bibliotekar i dipl. novinar, Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar

• OŠ Strahoninec: Projekt Comenius u suradnji sa školama iz devet europskih zemalja

Zajedničko u različitome na međimurski način

Riječ je projektu u kojem više od dvije tisuće učenika osnovnih škola iz devet europskih zemalja (uključujući i Hrvatsku) dijeli informacije o svojim zemljama te uče jedni jedni o drugima, o svakodnevnom životu, obrazovnim sustavima, školama, gradovima, državama, krajolicima, hrani, pjesmama, plesovima, športu, umjetnosti itd. Cilj je projekta pomoći učenicima u dobi od 5 do 12 godina da se upoznaju s onim što im je svima zajedničko kao i s različitostima u svojih vršnjaka iz drugih europskih zemalja... Piše Boris Tomašić, prof. zemljopisa, OŠ Strahoninec; snimio Davor Žerjav

• Hagioterapija i odgoj: Novi pogled na probleme današnjeg čovjeka

U potrazi za zdravljem duhovne duše

Suvremeno društvo nametnulo nam je razne recepte života u kojem stalno izbjegavamo patnju, čak ju i ne priznajemo misleći da smo slabi ako smo u boli. Ne dajemo sami sebi vremena da u patnji sazrijevamo i tako učimo i djecu, ne dopuštamo im da rastu.

Izložena su stalnim inputima koja stvaraju brza i površna zadovoljstva, koja im nude privid uspjeha i zadovoljstva, dok, s druge strane, nisu u stanju spoznavati pravoga sebe, ne proživljavaju duboke emocije i ne uče voljeti sebe... Piše Kristina Fiedler, učiteljica razredne nastave, OŠ Župa dubrovačka, Mlini, PŠ Postranje

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Prijedlog novoga koncepta ispita za završetak srednjeg obrazovanja

Prvo predstavljanje velike mature

Dokument će poslužiti kao polazna osnova za stručnu i javnu raspravu, a nakon toga će usvojeni koncept opće, stručne, umjetničke mature i završnog ispita u trogodišnjem obrazovanju biti osnova za izradu programa za svaki ispit… Prema Prosvetni pregled priredio Ivica Buljan

• EUROPSKA UNIJA | Nepravedna politika Velike Britanije

Britanci ne žele mlade Rumunje i Bugare

Rumunjskim i bugarskim studentima britanske vlasti na razne načine pokušavaju otežati zapošljavanje u njihovoj državi, a time izravno krše pravo Europske Unije o slobodi kretanja... Prema EurActiv priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Samopoštovanje i školsko samopoštovanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Priprema za završetak nastavne godine / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Profesionalno usmjeravanje / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Rodiljni dopust, godišnji odmor i povratak na posao / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Virtualni nasilnici nikad ne miruju / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Hakerska etika i duh informacijskog doba / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Pokušajte s «liječenjem» i odvikavanje od televizije / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Privlaka: OŠ Stjepana Antolovića | Vinko Coce novi je prijatelj slavonske škole

• Pula: Škola za odgoj i obrazovanje | Svečano i kreativno proslavljen 55. rođendan

• Virovitica: COOR | Veliki sportski uspjeh s čak deset medalja

• Jelisavac: OŠ Ivana Brnjika Slovaka| Projektni dan Europa u našoj školi

MEDIJI

• WEB | Za umjetnost u srcu pojedinca i društva (http://www.hrv-insea.hr)

• TV | Dobra je bila televizija s Hetom na programu (Ivan Hetrich – Het / HTV1)

• KAZALIŠTE | U ime novca, Zagrebačko kazalište Gavella 2013.

• GLAZBA | Tjedan glazbe za mlade, Zagreb 2013.

• KNJIGE | Mjera za život, Slobodan Uzelac; Iz probacijske prakse, Plejada, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Zrno, Dijete-vrtić-obitelj, Riječki teološki časopis

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Slobodna škola / Ivan Stipančević (1924.)
[…]Težnja je za slobodnom nastavom u suštini svojoj posve opravdana. I kad se pretjerano ne bi zahtijevalo da nastava bude posve slobodna, što ne može da znači drugo doli dizati zahtjev da škola samo u sebi isključivo nalazi opravdanje i svrhu, težnja bi za slobodnom nastavom imala nepregledno mnoštvo uplivnih i ozbiljnih promicatelja. Ovako se uzima ova krajnost kao lih apstraktni pojam, a apstraktno shvaćena sloboda nastave ne može da se nipošto valjano odnosi naprama glavnom nastavničkom zadatku i pedagoškom pozivu učitelja osnovne škole prosto s razloga, što učitelj nije puka teorija, a ni pasivno poprište misli i idejnog djelovanja. Nastavnik je čovjek svoga vremena. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Iz Pripadaka jednoga dalmatinskoga učitelja (1903.)

REPORTAŽA | 110 GODINA OŠ IVANA FILIPOVIĆA, ZAGREB

Suradnja s roditeljima ključ je svekolikog uspjeha!

Slovimo kao škola kroz koju se ne prođe, nego se zaista marljivo radi i uči te je svaka ocjena zaslužena. A učenici koji se potrude nemaju problema s upisima i u najzahtjevnije srednje škole. Povratne informacije iz tih škola također su jako dobre, što je pak najbolja potvrda da dobro radimo. Kada ih uz to naučimo lijepom ponašanju, manirama, onda je uspjeh višestruki, govori ravnateljica Ružica Kramer… Piše Branko Nađ