Najuspješniji učenici dolaze iz doslovce svih županija

TEMA BROJA: ANALIZA REZULTATA ISPITA DRŽAVNE MATURE IZ MATEMATIKE

Najuspješniji učenici dolaze iz doslovce svih županija

Utemeljenje ispita više razine na nastavnom planu i programu za gimnazije, koji se realizira i u većini strukovnih škola sa satnicom od tri sata matematike tjedno te utemeljenje ispita osnovne razine na nastavnom planu i programu predmeta s najmanjom satnicom u četverogodišnjim srednjim školama, uglavnom odgovara strukturi pristupnika tim ispitima. I pored svega toga ostaje problematičnom činjenica da više od svakog desetog učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija, svaki drugi učenik općih gimnazija te gotovo dvije trećine učenika jezičnih gimnazija bira polaganje osnovne razine ispita iz matematike te tako i završava srednjoškolsko obrazovanje ispitom koji ne odgovara zahtjevima njihovog srednjoškolskog programa...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić...

UMJESTO UVODNIKA

Živa bila, draga proceduro!

Gledajući na ono o čemu je Ustavni sud prosuđivao (proceduralni aspekt / demokratičnost procedure) i presudom/odlukom ukinuo ministrovu odluku o kurikulumu zdravstvenoga odgoja, malo tko će steći dojam da je riječ o sitnici, sporednoj i nevažnoj. Naprotiv! Neposredno po objavi Odluke, što god mislili o izjavama što ih je ona s raznih strana potaknula, moralo bi biti jasno da, pro futuro, na nju ni u kojem slučaju ne bi smjela zaboraviti tijela obrazovne politike... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

„Da je ijedna sadržajna činjenica u kurikulumu sporna, ja bih odmah dao ostavku”.

Ostavi li se po strani rafinirano korištenje sintagme sadržajna činjenica (valjda u razlici spram besadržajnih), ministru očito nije jasno kako je posve moguće da neki elementi kurikuluma budu osporeni, a da on za to ne mora nužno odgovarati (jer se radi o stručnome poslu), a on nije (i ne mora biti) stručnjak. Međutim, za povredu procedure svakako mora preuzeti odgovornost, jer mu je baš to (ministarski) posao. Interesantno je da u sličnu grešku zapada i predsjednik HHO-a koji, u povodu rečene ustavnosudske odluke traži smjenu ne samo Jovanovića, nego i Štulhofera, jednoga od suradnika na izradi kurikuluma čiji sadržaj Ustavni sud nije ni razmatrao.

Žarko Puhovski

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/kulturkampf, 24. 5. 2013

MEĐU NAMA

Što sa zdravstvenim odgojem?

Reakcije na donesenu Odluku su bile dvojake. S jedne strane razočaranje svih onih koji misle da u spomenutom kurikulumu nema ničega spornog, a s druge veselje, kod nekih možda čak i doslovce preuranjeno, jer ili su u dosluhu s Nostradamusom ili su za odluku Vrhovnog suda doznali iz graha bačenog na vračarin radni stol. Ovi potonji, koji su se tako silno trudili dokazati da je nešto ideološki nečisto u „groznom” četvrtom modulu i dalje tvrde da su bili u pravu, premda se o sadržaju bilo kojeg od četiri modula ustavni suci uopće nisu očitovali. Njih je zanimala samo demokratska procedura, koja kako su odlučili, nije ispoštovana.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Ministarstvo i nakladnici usuglasili se oko udžbenika

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske na sastanku održanom 23. svibnja usuglasili stajališta oko Udžbeničkoga standarda te Pravilnika o obveznim udžbenicima i pripadajućim nastavnim sredstvima. Donosimo tekst priopćenja koje je objavilo resorno Ministarstvo. Nakon dva sastanka s nakladnicima i izmjene argumentiranih stajališta, ministar je, prihvativši primjedbe prikupljene u javnoj raspravi, a – sve s ciljem olakšanja školske torbe, donio odluku s kojom se usuglasila i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske…

• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih: Međunarodni simpozij

Ključne kompetencije u obrazovanju odraslih

Strukovno obrazovanje ima posebnu ulogu u krizi budući da je upravo ono generator razvoja ljudskih potencijala a time i generator razvoja nacionalnih gospodarstava…

• Predškolski odgoj: Djeca i ljutnja

Ljutnju rješavati razgovorom

Niti jednom roditelju nije se lako suočiti sa svojim ljutitim djetetom. Takvi trenutci izazivaju lavinu različitih emocija, od iscrpljenosti do „pucanja” živaca. Česte su situacije u kojima se roditelj i dijete nađu usred sukoba i nitko neće popustiti. To ponekad završi i dječjim plačem, a onda roditelj preispituje svoje postupke te si postavlja niz pitanja: je li postupio ispravno, je li previše vikao, je li nesposoban roditelj…

• Akademik Radoslav Katičić

Rasadište glagoljaške liturgije i pismenosti bila je ipak Dalmacija

Nije bilo razdoblja kada se hrvatski jezik, od kad se počeo pisati, nije pisao latinicom! Iako je latinski nedvojbeno prvi i najstariji književni jezik Hrvata, nije dugo ostao jedini. Već na prijelazu iz 9. stoljeća u 10. donijeli su učenici solunske braće iz Panonske metropolije i Moravske kneževine slavensko pismo, glagoljicu i njezin ustroj, slavensku liturgiju i crkveni jezik njihove škole na područje dalmatinske crkve i ta je druga pismena kultura, na jeziku mnogo bližem materinskomu, odmah pustila čvrst korijen u Hrvata…

• Udruge: Hrvatsko andragoško društvo

Nestabilna situacija na obrazovnom tržištu

Dugoročni je cilj Hrvatskog andragoškog društva promovirati andragošku teoriju i praksu te javno zagovarati važnost cjeloživotnog učenja. Kako se navodi u osnivačkim aktima, Hrvatsko andragoško društvo ima sljedeću zadaću: promicanje i razvoj andragoške teorije i prakse, unaprjeđivanje teorije i prakse formalnih i neformalnih oblika obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja odraslih, usavršavanje članova društva u okvirima znanstveno-stručnih skupova, seminara, savjetovanja i studijskih putovanja, poticanje znanstvenoistraživačkog rada u području obrazovanja odraslih, pružanje stručne pomoći članovima i pravnim osobama u praćenju i primjeni zakona i propisa iz djelokruga obrazovanja...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu?

Odgajati s razumijevanjem, bez vike i galame

Stres u djece može biti posljedica nepoznatih i neugodnih situacija, previsokih očekivanja roditelja, neuspjeha u školi, razvoda roditelja, smrti bliske osobe, nebrige roditelja, dugotrajne bolesti itd. Ima međutim djece koja se uspješno suočavaju sa stresom. Takva su djeca samostalna, lako se prilagođuju promjenama te pozitivno misle... Piše Dijana Marić, pedagoginja u OŠ Obrovac

• Iz dnevnika školskog psihologa: Vrsta (1)

Sto učitelja, sto naravi

Mnogi su učitelji danas u razredu suočeni s brojnim kušnjama i ne snađu li se – sagorjet će. Lakše će se snaći ako znaju što ih u razredu očekuje. Pritom mislim na djecu o čijim razvojnim i drugim obilježjima na fakultetu nisu dobili ni približno sve potrebne spoznaje. Ne započnu li odmah cjeloživotno učiti o tome, bit će im kasnije jako teško... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split

• Program Comenius: Kako se nositi sa životnim i odgojno-obrazovnim izazovima

Emocionalna inteligencija – ključ uspjeha

Je li moguće i kako imati autoritet, ali nikako moć; poučiti i ujedno zabaviti; uvijek reagirati, ali nikada ne propovijedati, biti svjestan različitosti, ali ne uspoređivati; biti prijateljski raspoložen, ali nikako prijatelj… Gotovi odgovori, naravno, ne postoje, ali svatko ih može potražiti – u sebi. Zanimljivo, životni i odgojno-obrazovni izazovi su se povećali, a sposobnosti učenika da se s njima nose – smanjile. Spas se krije u emocionalnoj inteligenciji... Piše Ivana Opačak, prof. hrvatskoga i engleskog jezika, Ekonomsko-birotehnička škola, Slavonski Brod

• Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb: Započeo prvi europski projekt, ne i zadnji

Po frizersko znanje u Italiju

Zamišljeno je da se u projekt, za koji je planirano da se provede krajem kolovoza i početkom rujna, uključi 12 učenika i jedna nastavnica frizerske struke, da traje dva tjedna i da se odvija, među ostalim, i u dva frizerska salona čiji je vlasnik ovlašteni edukator frizerskih radnika i u kojima će učenici nekoliko puta tjedno imati organiziranu edukaciju na kojoj će se pokazivati novosti u frizerskoj struci te nove tehnike rada... Piše Sanda Modrić, Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Primjedbe na Prijedlog izmjena zakona o visokom obrazovanju

Privatizacija profitabilnih fakulteta državnog sveučilišta?

Članci zakona koji su uzburkali akademsku zajednicu odnose se na osnivanje javnih ustanova čiji osnivač može biti država, općina, glavni grad ili prijestolnica, ali i da se ustanova može osnovati po modelu javno-privatnog partnerstva… Prema Vijesti priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Prepirke o odgojnom planu koji se provodi u predškolskim ustanovama

Je li vrtić mala škola ili igraonica

Što ranije to bolje – ta maksima dovodi vrtiće i roditelje u iskušenje da djecu već u najranijim danima zasipaju školskim sadržajima. Stručnjaci međutim opominju da se u vrtićima tako ne bi trebalo raditi... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Kompetentnost / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Završna predstavljanja uspješnosti rada u školi / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Upis učenika s teškoćama u razvoju u srednju školu / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Sindikalni povjerenik u školskom odboru / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Jesu li roditelji obrazovani za medije / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Intelektualno vlasništvo u eri informacijas / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Jedemo li premasnu hranu / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Knin: OŠ Domovinske zahvalnosti | Uvijek zanimljiva i poučna nastava u prirodi

• Osijek: OŠ «August Šenoa» | Koncert Live a life povodom Dana gradske četvrti

• Đurmanec: Projektni rad osnovne škole | Poezijom o poduzetništvu

• Rijeka: Dom učenika Sušak | Domijada zapadne Hrvatske

MEDIJI

• WEB | O kemiji zanimljivo i zabavno (http://www.chemgeneration.com/hr)

• TV | Što li je premijeru Bizant? (Dnevnik / HTV1)

• KAZALIŠTE | Kabinet, Teatar ITD, Zagreb 2012./2013.

• GLAZBA | Virtuoso - Ciklus studenata Muzičke akademije u Zagrebu

• KNJIGE | Milivoj Čop - Pedagog prosvjetne baštine, Vladimir Rosić, Patriot?Rijeka 2012.

• ČASOPISI | Jezikoslovlje, Modra lasta, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Didaktični materijalizam / Davorin Trstenjak (1902.)
[…] Da lakše shvatimo, što je didaktični materijalizam, evo konkretnoga primjera. Poznate li učiteljsko lice – ne pitam vas, da li muško ili žensko – koje uvijek sjajno prolazi? Na ispitu slavi slavlje na oči mnogobrojne inteligencije, osobito odličnih gospođa. Preko dvadeset već godina bere svoje lovorike kao „prokušana, poznata i poštovana učiteljska sila”, a da ipak ništa ne čita. Za „Napredak”, za druge školske listove i za naš „pedagoški zbor” deveta ga briga. Ni u čem ne napreduje, nema nikakve učiteljske svijesti, o kakvoj psihologiji ili u opće o pedagogiji ni pojma, pa ipak u svim krugovima uživa glas prve učiteljske sile [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Kažiput na raskršću / Mladom drugu piše Stjepan August (1923.)

REPORTAŽA | 110 GODINA ŠKOLSTVA U JAKOVLJU

Uspješni u znanju, marljivi u sadnji cvijeća i obradi voćnjaka

Osim po kvalitetnom ulaganju u razvoj škole, Jakovlje se ponosi i pametnom djecom, koja su vrlo solidna u svim segmentima obrazovanja i odgoja. Svake je godine škola domaćin županijskih susreta i natjecanja znanja, od njemačkog jezika, povijesti, geografije do vjeronaučne olimpijade. Na taj se način razmjenjuju iskustva s drugim školama, nastavnicima i učenicima… Piše Branko Nađ