Svatko ima pravo ostvariti svoje nade

TEMA BROJA: OBRAZOVANJE ZA SVE - DOSEĆI MARGINALIZIRANE

Svatko ima pravo ostvariti svoje nade

Proteklo je deset godina otkako su na konferenciji u Dakaru usvojeni ciljevi Programa Obrazovanje za sve. U tih deset godina zabilježen je određeni napredak u ostvarivanju zacrtanih ciljeva, no milijuni djece u svijetu još ne mogu potpuno ostvariti svoje pravo na obrazovanje. Obrazovanje u slabije razvijenim zemljama trpi posljedice gospodarske krize koja bi nakon desetljeća ohrabrujućeg razvoja mogla usporiti, ako ne i potpuno zaustaviti napredak u ostvarivanju ciljeva obrazovanja za sve…
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore: Irina Bokova, glavna ravnateljica UNESCO-a…

MEĐU NAMA

Je li ocjena sve

Petnaest dugih godina na snazi je bio stari pravilnik koji je bio pun rupa i loših rješenja, prepun s jedne strane administriranja i marginaliziranja učitelja, a s druge želje da se što više ugodi učenicima i njihovim roditeljima, da se ispoštuju sve konvencije o pravima djece, da se uvaže moguće posljedice svih tanašnih teorija o preopterećenosti učenika ili njihovoj izloženosti stresu. Predstavljen je ovih dana novi pravilnik o kojemu se i prije početka nastavne godine toliko pričalo i nagađalo u javnosti, a da nitko sa sigurnošću nije znao što u njemu piše… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

• Kreirati strategiju »obrazovanja za potrebe tržišta rada« kako bi se otklonile posljedice strukturne nezaposlenosti te povećala zapošljivost različitih strukovnih, dobnih i obrazovnih skupina.

• Razvijati sustav cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja ulaganjem u nove institucije i programe.

• Usmjeravanje javne potrošnje prema produktivnim namjenama koje donose očekivane izravne i neizravne učinke u gospodarstvu i to u kraćem vremenskom roku (istraživanje i razvoj, aktivna politika na tržištu rada, cjeloživotno obrazovanje i sl.).

Iz programa Za gospodarski rast i zapošljavanje za bolje i pravednije društvo / SDP

http://www.sdp.hr, 25. rujna 2010.

AKTUALNO

•  U Vukovaru obilježen Europski dan jezika

Izvrsne radionice i interaktivna predavanja

Europski dan jezika obilježava se još od 2001. godine, koja je odlukom Europske Unije i Vijeća Europe proglašena Europskom godinom jezika, a cilj mu je jačati svijest o važnosti učenja jezika, promicati jezičnu i kulturnu raznolikost Europe te potaknuti cjeloživotno učenje jezika…

• Tina Šarić, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU

Jačanje svijesti o pripadnosti Europi

Međunarodna mobilnost u učenju je i priprema za život i rad u multikulturalnoj i multinacionalnoj Europi koji nam predstoje, a njezine prednosti prepoznaju i poslodavci, koji će nerijetko prednost pri zapošljavanju dati upravo onima koji su dio svog školovanja ili rada proveli u inozemstvu...

• Predstavljen novi Pravilnik o ocjenjivanju

Potvrda učiteljeve profesionalnosti

Pravilnik u središte stavlja nastavnike, jer onaj tko poučava daje elemente ocjenjivanja i donosi odluku o ocjeni. Nema u tome ništa čudno, jer se polazi od pretpostavke da su upravo učitelji i nastavnici stručno najosposobljeniji za planiranje, donošenje kriterija i izbor metode te provedbu i nadzor ocjenjivanja učenika …

• Predškolski odgoj

Vrtić za sve opći je cilj

Program predškole od 250 sati godišnje besplatan je za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Takva je dostupnost programa iznad europskog prosjeka, jer su cijene u Europi mnogo više uz manju kvalitetu, posebice u prehrani ili vremenu boravka djeteta u vrtiću…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hodanjem protiv pretilosti u školske djece

Velikogorički mališani broje svoje korake

Čitava generacija pet trećih razreda OŠ Eugena Kumičića u Velikoj Gorici uključila se u međunarodnu akciju Svjetski dječji izazov, tijekom kojeg će nositi pedometre, koji će brojati njihove korake i uspoređivati njihovo dnevno kretanje s djecom iz SAD-a i Australije, a sve u svrhu borbe protiv prekomjerne debljine u školskom uzrastu... Piše Branko Nađ

• Podsjetnik - Ustroj nastave po sustavu specijaliziranih učionica

Kad je Dubrovnik poučavao Europu

Prošlo je 35 godina od kada je prvi put u Hrvatskoj - u Osnovnoj školi Lapad u Dubrovniku - a moglo bi se reći i u Europi, izgrađen školski prostor za izvođenje nastave po sustavu specijaliziranih učionica… Piše Ivo Karač, profesor pedagogije, prosvjetni savjetnik u miru

• Samovrjednovanje rada u školama za strukovno obrazovanje (1)

Kvaliteta u prvome planu

Donošenjem Državnog pedagoškog standarda, Nacionalnog okvirnog kurikuluma, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o strukovnom obrazovanju stvorena je podloga za provedbu vrjednovanja i samovrjednovanja rada škola kao jedne od obveznih i važnih pretpostavki za unaprjeđivanje kvalitete odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj… Piše Vlado Luburić, viši školski savjetnik u miru

• Upoznaj samoga sebe! (4)

Vrline dobroga učitelja

Ne smijemo zaboraviti da je upravo škola mjesto gdje bi se naša djeca trebala učiti na primjerima našeg ponašanja. Za katedrom nam nije potrebno samo znanje nego i vrline! Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Nastava u muzeju

Velikani hrvatskoga prirodoslovlja

Izložbom «Od zbirke do Muzeja...», željelo se pokazati i ukazati na važnost prvih muzejskih mineraloških i petrografskih zbirki u Hrvatskoj. Izložen je tek dio bogatoga mineraloškoga i petrografskoga blaga hrvatskog naroda koje se brižno čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju... Piše Renata Brezinščak, Hrvatski prirodoslovni muzej

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Rasprava u povodu nacrta Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti

Poboljšanje konkurentnosti i podizanje kvalitete

Uvođenje instituta centra izvrsnosti u znanstveno-istraživački sustav značajan je iskorak prema uspostavljanju mehanizama za podizanje kvalitete i prepoznatljivosti crnogorske znanosti … Prema MPNCG-u priredio I. Buljan

• ŠPANJOLSKA | Obrazovanje za jednakost spolova

Neravnopravnost unatoč obrazovnoj reformi i mješovitim školama

Žene su i dalje manjina u rukovodećoj strukturi obrazovnoga sustava, dakle među rektorima, načelnicima odjela i direktorima obrazovnih ustanova, kao i među profesorima na srednjoškolskoj i sveučilišnoj razini... Prema World of Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Što sve učimo djecu / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Školske internetske stranice / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Poslovno uvjetovani otkaz i stručno osposobljavanje za rad / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Poreč | Upoznavanje središnje Istre

• Buje | Nagrađeni učitelji

• Varaždinske Toplice | Nagrada za uštedu energije

• Slatina | Stručna ekskurzija u Zagreb

MEDIJI

• WEB | Korisna i racionalna edukacija prosvjetnih djelatnika (http://www.carnet.hr/ictedu)

• KAZALIŠTE | Mirisi, zlato i tamjan, Riječke ljetne noći

• GLAZBA | Ususret 4. Imagine festivalu

• KNJIGE | Divlje godine / Branka Primorac; Pod pritiskom - spašavanje djece od kulture hiperroditeljstva / Carl Honore

• ČASOPISI | Migracijske i etničke teme, ABC tehnike, Lađa

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | 110 godina od pokretanja prvog obiteljskog i ženskog časopisa u Hrvatskoj

Časopis Domaće ognjište odigrao je pionirsku ulogu u problematiziranju i promicanju tema iz obiteljskog života te položaja i obrazovanja žena u Hrvatskoj na početku 20. stoljeća… Priredila Štefka Batinić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Hrvatskog učiteljskog doma, Škole i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Školski sustav za narodne početne učione i učiteljišta u trojednoj kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji [1861.]

REPORTAŽA | 310 GODINA PRVE OSNOVNE ŠKOLE U PETRINJI

Prostorna skučenost u spomeniku arhitekture

Škola je u testiranju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje ocijenjena iznadprosječno u županiji, dok su na državnoj razini bili prosječni “samo“ u fizici i kemiji. Učenicima već niz godina najviše leži prirodna grupa predmeta, pa tako postižu izvanredne rezultate na svim razinama iz matematike, geografije, povijesti… Piše Branko Nađ