Prema školi koja će omogućiti inkluziju najrazličitijih skupina

TEMA BROJA: OBRAZOVANJE DJECE MIGRANATA

Prema školi koja će omogućiti inkluziju najrazličitijih skupina

Mnogo toga još treba napraviti kako bi učenici migrantskog podrijetla imali jednake obrazovne standarde u školi kao i njihovi domaći vršnjaci. Ponajprije, valja senzibilizirati zaposlenike u školama, jer ti učenici imaju drukčije kulturne, civilizacijske i prehrambene navike, dolaze iz različitih kultura. Problem je i usavršavanje nastavnika za rad s takvom djecom i to ne samo onih koji neposredno rade s njima...
Priredili Marijan Šimeg i Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina govore Claudia Kohler, Eli Pijaca Plavšić, Zrinka Jelaska, Srebrenka Puklavec Trstenjak, Nada Jakir, Zdenka Čukelj, Marijana Češi, Mirela Barbaroša - Šikić, Julija Kranjec, Martina Horvat...

UMJESTO UVODNIKA

Smanjiti, skratiti, stanjiti, oduzeti, ukinuti…

Dobro je: Strategija „živi“, moglo bi se reći, metaforički dakako. Ili, drukčije, manje optimistično – radna inačica Strategije ne pospješuje ravnodušnost u prosvjetnim redovima, dapače. S raznih strana dolaze o njoj vijesti, bilo da se Strategija samo spominje, u raznim kontekstima, kadšto i učestalo, bilo da se o njoj stručno raspravlja, pa i kritički, dakako... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Za generaciju naših roditelja, pa čak i one rođene sedamdesetih, škola je bila glavno mjesto obrazovanja, nastavnik vodeći autoritet, a udžbenik temeljni medij iz kojega se učilo. Danas tome više nije tako; školu je zamijenio javni prostor, umjesto nastavnika imamo političare, pjevače i glumce, a internetski portali postaju udžbenici. Povjesničari više nemaju primat u tumačenju povijesti, nego to postaju ljudi iz showbusinessa koji sebi dopuštaju da javno i svjetonazorski pristrano tumače komplicirane povijesne okolnosti. Da, povijest je u nas krajnje ispolitizirana…

Doc. dr. sc. Hrvoje Klasić

Novi list / prilog Pogled, 12. listopada 2013.

MEĐU NAMA

Sad mi kažemo: Outsourcing?!

Kaže nam jedan ravnatelj da je i do sada za školu kupovao voće od jednog lokalnog trgovačkog poduzeća i recimo za jabuke mu plaćao cijele 3 kune po kilogramu. Prema preporučenoj shemi školskog voća i njezinim dobavljačima, sad ta ista škola kupuje jabuke od novoga dobavljača za tričavih 6,80 kuna. Zbilja krasan primjer outsorsanja i racionalizacije i uštede u obrazovnom sustavu. Isti nam ravnatelj tvrdi da neće biti dobro ako se obistini najava da se i školske spremačice, domari, ložači, računovođe trebaju outsorsati i navodi nekoliko životnih i doista banalnih primjera. Recimo, u školi se često dogodi neki sitan kvar: ispadne kvaka, učenici polome stolac, otpadnu vrata na nekom ormaru u kabinetu, treba „ozračiti” radijatore, treba zamijeniti najobičniju sijalicu u „plafonjeri” u zbornici ili razredu... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zadar: Deseti susret pedagoga Hrvatske

Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu

Tijekom trodnevnog rada analizirali su pedagoške kompetencije odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesionalnih stručnih suradnika pedagoga u oblikovanju, primjeni i razvoju suvremenoga kurikuluma, primjenu pedagogijske teorije iz područja kompetencija i kurikuluma u odgojnoj praksi te o ishodima odgoja i obrazovanja djece i mladih temeljenih na kompetencijskom profilu pedagoških djelatnika…

• Kritičko mišljenje (nova kolumna)

Kritika iz škole

Ne želi li se „školu” (od vrtića do univerziteta) zatvorenu u sebe (a pod nadzorom izvana), autonomija joj mora biti ne samo zajamčena, nego i djelatno osnažena sustavnim stvaranjem mogućnosti njezina (na znanju utemeljenoga) djelovanja u čitavome društvu, riječju kritke iz škole… Piše Žarko Puhovski

• Predškolski odgoj: Djeca i njihov emocionalni razvoj

Važna je i materijalna skrb

Zanemarivanje je najčešći oblik zlostavljanja djece. Javlja se kad nije primjereno zadovoljena neka od djetetovih osnovnih životnih potreba, a može ozbiljno utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje, ali i dovesti do smrti djeteta, osobito ako je bilo dugotrajno i ako je počelo u prve tri godine života…

• Zelina: Inkluzija kroz projekt „Podrška u zajednici”

Promjeniti koncept rada redovitih škola

Udruga Srce Zelina provodi projekt pod nazivom „Podrška u zajednici” financiran iz fondova Europske unije. Osnovni cilj projekt je olakšati inkluziju djece s teškoćama u redovne vrtiće i škole, te lokalnu zajednicu. U realizaciji projekta sudjeluju stručnjaci koji različitim aktivnostima potiču sva područja dječjeg razvoja s naglaskom na inkluzivnu praksu. Sve navedeno postiže se uvođenjem pomoćnika u vrtić i školu...

• Udruge: Centar Proventus

Edukacijom i informiranjem do željenih promjena

Centar Proventus osnovan je 2008. godine, a njegova je svrha pomagati djeci, mladima i odraslima da ostvare svoje potencijale, budu slobodni u odlučivanju, izražavaju svoje osjećaje na socijalno adekvatan način i da budu odgovorni prema sebi i drugima. U razgovoru s djelatnicima Centra Tatjanom Gjurković, Jelenom Vrsaljko, Kristinom Bačkonja i Teom Knežević pobliže smo saznali o svim njihovim raširenim aktivnostima....

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Računalo u nastavi: Uvod u e-učenje uz Memrise

Učenje poput uzganja velikog vrta

Memrise je iznimno zabavan i jednostavan alat koji ima elemente koji moderni sustavi za e-učenje konstantno preskaču – jednostavnost, zabavu, mogućnost sudjelovanja u izradi sadržaja. Namijenjen je za učenje stranih jezika korištenjem mnemonika. Proces učenja na portalu Memrise kombinira znanstvene teorije o učenju sa zabavnim sadržajem te je iznimno zanimljiv učenicima... Piše Ivan Gotić, nastavnik informatike

• Natjecanje učenika u znanju iz matematike

Pedagoški bumerang zbog neprimjerenih zadataka

Slab uspjeh i niska razina znanja učenika iz matematike na natjecanjima redovita je pojava kod nas. Što je uzrok tako slabom uspjehu? Neki uzroke traže u slabom znanju učenika, u primitivnoj i neefikasnoj nastava, slaboj opremljenosti škola pa i niskom materijalnom statusu nastavnika. Ipak uzroke treba tražiti drugdje – u prvom redu u težini zadataka i njihovoj neprimjerenosti dobi učenika... Piše mr. sc. Marko Obradović, profesor matematike, Srednja škola, Slatina

• Udžbenici u kontekstu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2)

Udžbenici kao spoj realnoga i virtualnoga

Postojeći zakoni o udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima i pomagalima, udžbenički standardi i drugi dokumenti koji se odnose na udžbeničku stvarnost, nisu usklađeni sa Strategijom. Stoga će u stvaranju novih zakona i standarda o udžbeničkoj stvarnosti trebati nužno slijediti zahtjeve i metodologiju koja zastupa Strategija... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti

• Vršnjačko nasilje: Cyberbullying je velika prijetnja – kako ga spriječiti?

Odgoj za nenasilje i razvitak povjerenja – najbolji lijek

Najučinkovitije mjere suzbijanja i sprječavanja cyberbullyinga jesu edukacija, razvitak nenasilničke svijesti u učenika od najranijeg djetinjstva. Za tu ulogu valja educirati roditelje i pomoći im da s djecom pravilno postupaju, razgovaraju, uspostave povjerljiv i prijateljski odnos, budu vrijedni uzori i odgajaju ih u nenasilničkom duhu. Cyberbullying se ne sprječava borbom već edukacijom... Piše mr. sc. Ivica Stanić, defektolog i pedagog

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Ministarstvo prosvjete nije potpisalo ugovor s OECD-om

Bez PISA testiranja luta se po mraku

PISA testiranje jedno je od rijetkih vjerodostojnih provjera znanja učenika nakon završetka osnovne škole u Srbiji, s obzirom na to da praksa pokazuje da ondje nisu u stanju dobro i kvalitetno organizirati završni ispit… Prema Danas priredio Ivica Buljan

• UNESCO | Izvješće o globalnom nadzoru programa Obrazovanje za sve

Obrazovanje mijenja društva nabolje

Kad bi sva djeca uživala jednaki pristup obrazovanju, dohodak po stanovniku povećao bi se 23 posto u 40 godina / Kad bi sve žene imale osnovno obrazovanje, dječji brakovi i smrtnost djece smanjili bi se za šestinu, a smrtnost trudnih žena za dvije trećine... Prema UNESCO priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Strategija učenja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvannastavne aktivnosti / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Nastava u bolnici / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Tko ima prednost pri zapošljavanju? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Medijski odgoj za nula kuna / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako otvoriti vrata u život / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Blago povišeni krvni tlak / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Gornje Jesenje: Osnovna škola | Veliki rap natječaj povodom Europskog dana jezika

• Zadar: OŠ Bartula Kašića | Integracija kemije, geografije i likovne kulture

• Koprivnica: OŠ «Đuro Ester» | Briga za osobe s invaliditetom

• Rijeka: OŠ Gornja Vežica | Obilježavanje Međunarodnog dana mira

MEDIJI

• WEB | Novinarstvo s potpisom (http://www.autograf.hr)

• TV | Poučavanjem omogućiti preraspodjelu kvalitete života (Drugi format / HTV1)

• FILM | 51. revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece

• KNJIGE | Krik za Vukovar (pjesme) - Marina Baričević, Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata RH, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Obnovljeni život

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Srčana žena... / Johann Heinrich Pestalozzi (1746. – 1827.)
[…] Predstojnik sjedjaše uprav pod granatom lipom pred svojim stanom, kad mu se Bogoljuba približi. On je opazi, ugleda i dojenče kao i tugu i bol, te presahle suze u njezinim očima.

– »Što te nosi ovamo tako rano? Tko si ti?« - upita je ljubazno, samo da je osokoli, kako će mu iskrenije odkriti svoju tugu.

– »Ja sam Bogoljuba«, odvrti ona, »žena zidara Miroslava iz Mirkovaca«.

– »Ti si valjana žena, čuo sam za te«, odvrati predstojnik, – »Ja sam tvoju djecu pred svom ostalom u selu odlikovao. Ona su mirnija i čednija od ostale, te se čini, da su i bolje odgojena, premda čujem, da ste veoma siromašni. Što želiš, draga moja?«

– »Ah, poglaviti gospodine, moj muž duguje već dulje vremena starješini Guljeviću trideset forinti – a to je čovjek tvrdji od kamena. On ga zavadja na kartanje i razsipnost, a jer ga se boji, to ne smije obići njegovu krčmu, već svaki dan ostavlja u njoj svoju zaradu, dočim ja i djeca kod kuće gladujemo.. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Škole, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Učitelj i socijalno pitanje (I. dio - 1913.) / Matija Domac

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA BUDUĆNOST, ZAGREB

Mjesto radosnog življenja i učenja

Adaptacija mališana danas znatno je brža i uspješnija nego prije. Kroz inicijalne individualne razgovore vrtić dobiva uvid u kompletan dotadašnji život određenog djeteta, sve njegove navike i interese, kako bi se i odgajatelji mogli pripremiti te pronaći način kako najlakše pristupiti tome djetetu, ističe ravnateljica Mirjana Carek… Piše Branko Nađ