Obrazovanje ne smije i ne može ostati samo

TEMA BROJA: ULOGA OBRAZOVANJA U IZGRADNJI KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA

Obrazovanje ne smije i ne može ostati samo

Sustav strukovnog obrazovanja, pa i cijeli obrazovni sustav, nije dovoljno usklađen s potrebama hrvatskog društva. Škole danas vode brigu o razvoju ljudskog kapitala, ali su zapravo u svemu tome prepuštene same sebi. Može li takva škola zadovoljiti potrebe i zahtjeve društva? Jesu li takva očekivanja prema školi uopće realno utemeljena i opravdana. I može li škola za bilo kojeg poslodavca u tom smislu biti tuđe dvorište u koje je najbolje ne ulaziti...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Ivan Šutalo, Mislav Balković, Sanja Crnković Prozaić, Marija Kalinić, Đurđica Fuštar...

MEĐU NAMA

Kad će se i kako rasteretiti školske torbe

Činjenica jest da su udžbenici teški, no znanje nikada nije bilo lagano. Ali u ovim modernim vremenima kad je demokratsko pravo svakoga građanina da pokrene neku svoju inicijativu za poboljšanje kvalitete života, sve više se govori o preteškim udžbenicima kao izvoru brojnih problema. Recimo, prema znanstveno utvrđenim kriterijima, dijete školskog uzrasta smjelo bi na leđima nositi samo desetinu vlastite tjelesne težine… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Svjesne da je svakoj ljudskoj zajednici onoliko dobro koliko dobro su obrazovani i radno osposobljeni njezini članovi, da samo kvalitetno obrazovanje donosi bolju budućnost, a kvalitetna znanost veću konkurentnost, da samo zadovoljni i motivirani nastavnici mogu odgajati i obrazovati sretne i zadovoljne učenike, političke stranke udružene u naš savez promijenit će način i sadržaj djelovanja u obrazovanju i znanosti.

Obrazovanje i znanost smatramo strategijskim djelatnostima, a obrazovnu i znanstvenu politiku usklađivat ćemo s projekcijama razvoja društvenih potreba i tržišta. Važan preduvjet za uspjeh toga usklađivanja je modularnost, fleksibilnost, kurikularnost te horizontalna i vertikalna prohodnost obrazovanja na svim razinama, uz mogućnost da se kvalifikacije stječu svladavanjem propisanih modula, kako u redovitom obrazovanju, tako i u akreditiranim programima cjeloživotnog učenja.

Plan 21 / Kukuriku koalicija, 15. rujna 2011.

http://www.kukuriku.org/plan21

AKTUALNO

• Koprivnica

Tribina o nastavi usmjerenoj na učenika

O tome su govorili naši autori, prof. dr. sc. Milan Matijević i mr. sc. Diana Radovanović, te direktor Školskih novina Ivan Vavra. Njihova izlaganja potaknula su raspravu u kojoj su sudionici zagovarali napuštanje zastarjelih koncepata te širola primjena modernih metoda poučavanja i učenja, i to uz jasno i budućim potrebama primjereno definirane ciljeve, čega – nažalost – u nacionalnoj obrazovnoj politici nema…

• Godišnji sastanak Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu

Djeca predlažu promjene u obrazovanju

Na Godišnjem sastanku Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu (MMS), održanom u Valbandonu od 9. do 11. rujna, čiji je cilj bio definirati aktualne teme kojima će se djeca i pravobraniteljica baviti sljedećih godinu dana, najviše je riječi bilo o obrazovanju i školstvu...

• Razgovor: Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje

Stalni angažman na unapređivanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada

Kako nije prihvatljivo da učitelj ponekad neopravdano daje negativne ocjene, ništa manje opravdano nije niti da šakom i kapom dijeli petice bez pokrića, jer oboje šteti djetetu. Naime, visokim ocjenama učitelj podržava nestvarnu sliku učenika o samome sebi i kad učenik dođe u srednju školu, vrlo brzo se ta slika rasprši, a učenik postaje frustriran, nezadovoljan, nemotiviran, razočaran…

• Razgovor: Dr. sc. Nenad Malenica, Prirodoslovno-matematički fakultet

Ne postoji pravo tržište doktoranada

Kod doktoranada je jedan od glavnih problema nedostatak sredstava za ozbiljno istraživanje kao i nedostatak iskusnih mentora. Također, problem je i neusklađenost početka radnog odnosa, početka poslijediplomskog/doktorskog studija i početka financiranja projekta na kojem doktorand radi te nerijetko i preopterećenost nastavom…

• Predškolski odgoj - Hrvatska postala članom ugledne strukovne organizacije OMEP

Svjetska iskustva ranog odgoja i obrazovanja

Sudjelovanje u svjetskom pokretu za dobrobit djece mlađe od osam godina i

njihovih obitelji omogućuje međunarodne kontakte, razmjenu informacija, svjetske susrete, seminare i konferencije te sudjelovanje u međunarodnim istraživanjima i projektima…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Uz početak nove školske godine - Kako pomoći roditeljima?

Drama odrastanja prepuna izazova

Svaka nova promjena škole dovodi do mijenjanja obrazaca ponašanja učenika, ali i roditelja. U novoj sredini postoje neka nova pisana i nepisana pravila. Što ih prije otkriju, prije će se i prilagoditi novoj sredini. Najdramatičnija promjena događa se s prelaskom iz osnovne škole u srednju školu. U toj je dobi odrastanje najdramatičnije, s obzirom na intenzivan rad hormona i njihovu neravnotežu te brzi i nagli rast tijela. Uz sve se to događaju i dramatične promjene u psihi... Piše Ana Ivaković, stručni suradnik psiholog u IX. gimnaziji u Zagrebu

• Kako razgovaramo u našim školama? (3)

Povratne poruke u razgovoru učitelja i učenika

O našem razgovoru s učenicima rijetko razgovaramo, o našim odnosima prema poruci i utjecaju razgovora na njih i na nas. Povratna poruka o sadržaju je nepotpuna bez poruke o sugovornicima, a to su učenici i mi učitelji... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Prilog raspravi Razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu Europske Unije (2)

Moramo preuzeti rizik i snositi odgovornost

Naše su škole dobre, ali danas nisu više šezdesete, sedamdesete ili osamdesete godine 20. stoljeća. U međuvremenu su se znatno promijenili hrvatski i europski kontekst pa ta činjenica potiče promjene školskog sustava i prema tome promjene u školi... Piše Vladimir Strugar, Bjelovar

• Sa Studija lutkarstva u Osijeku izlaze prvi školovani lutkari u Hrvatskoj

Visoka umjetnička zrelost

Na  44. PIF-u, međunarodnom festivalu lutkarstva, prikazane su četiri diplomske predstave, čime je četvero osječkih studenata promaknuto u lutkare. Velika je stvar kada jedna tako mala zemlja kao što je Hrvatska ima visoke škole za rijetka zanimanja kao što je to primjerice lutkarstvo... Piše Stijepo Mijović Kočan

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Obrazovanje na hrvatskom jeziku

Školskim centrom do više školovanih ljudi

Konstatirajući stalne probleme koji prate školovanje na hrvatskom jeziku, poput nedostatka odgovarajućih udžbenika, koje je nekoliko puta država „jamčila”, a i dalje ih nije osigurala, kompetentno čelništvo hrvatske zajednice zaključuje da je formiranje školskog centra način za osiguravanje stabilnog i kvalitetnog obrazovanja na materinskom jeziku… Prema Subotica Danas priredio Ivica Buljan

• VELIKA BRITANIJA | Nužne promjene u nastavnom planu i programu

Englezi traže reformu matematičkog obrazovanja

Učenje matematike do mature trebalo bi podijeliti u dva smjera. Jedan bi obuhvaćao ključna područja nastavnog plana, poput osnovnih računalnih operacija i osobnih financija, dok bi drugi služio kao priprema za studiranje matematike na najvišoj razini. Svi bi trebali učiti matematiku do 18. godine, ne nužno na najvišoj razini, već na onoj prilagođenoj sposobnostima svakoga učenika ponaosob… Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Socijalno odbijanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Prvi roditeljski sastanci / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Otkazni rok učitelju koji radi u nepunom radnom vremenu / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Dugo Selo | Đaci prvaci i školsko zvono

• Našice | Fizioterapeuti pomažu djeci

• Klenovnik | Vježba spašavanja

• Varaždinske Toplice | Stop nasilju među djecom

MEDIJI           

• WEB | Kriza osnažuje važnost dobre naobrazbe (http://www.oecd.org/document/2/0,3746,en_2649_39263238_48634114_1_1_1_1,00.html)

• KAZALIŠTE | Ljepirice, Studentski teatar Lero, Dubrovnik 2011.

• GLAZBA | Koncertna direkcija Zagreb: Ciklus Svijet glazbe

• KNJIGE | Ivan Mažuranić i Crna Gora, zbornik radova

• ČASOPISI | Meridijani, Modra lasta, Smib

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (24)

Hrvatski školski muzej i nakon otvorenja prvoga stalnog postava nastavio je intenzivno prikupljati građu za svoje zbirke. Ipak, kako Muzej nije od samoga početka imao stalno zaposlenu stručnu osobu, uskoro su se pojavili i prvi problemi. Primjerice, u zbirkama nije postojao kontinuitet, nastupile su praznine, što je otežavalo proučavanje zbirki, točnije muzejskih predmeta, potom muzejski inventar nije od svojih prvih dana bio stručno vođen. Uskoro se pojavio i problem nedostatka prostora… Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Učiteljskog doma, Domaćeg ognjišta i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Ivan Česmički nazvan Janus Pannonius (ulomci, 1886.) / Ivan Kukuljević Sakcinski

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA GIMNAZIJE ČAKOVEC

Novo intelektualno ruho

Redovito se postižu izvrsni rezultati iz svih predmeta na državnim natjecanjima, ostvareni su i ponajbolji rezultati na ispitima državne mature. Stoga više od 95 posto učenika upisuje željene smjerove, dok oni najbolji ostvaruju izravne upise na najuglednije fakultete… Piše Branko Nađ