Nasilje ne prolazi samo od sebe

TEMA BROJA: PREVENCIJA NASILJA U ADOLESCENTSKIM VEZAMA

Nasilje ne prolazi samo od sebe

U zadnjih deset godina ostvaren je golem napredak u obrazovanju u cijelome svijetu, i to ponajviše upravo u najsiromašnijim zemljama. Novi milijuni djece, koja nisu pohađala nikakvu školu, dobili su odgovarajuće obrazovanje koje im je omogućilo da nastave obrazovanje u nekoj srednjoj školi. Ipak, smanjivanje ukupnog broja djece upisane u osnovnu školu, porast broja djece koja napuštaju školu prije završetka i vrlo ozbiljan manjak nastavnika u mnogim zemljama pokazuju da mnogo toga još treba učiniti kako bi se zaštitio postignuti napredak i osnažio daljnji razvoj...
Priredili Ivica Buljan, Branko Nađ i Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore: Mila Jelavić, Biserka Šavora, Suzana Ribarić, Marija Bačan, Branka Vlašić, Natko Gereš, Mirta Dagmar Muhić...

MEĐU NAMA

Trebaju li prosvjetari spašavati proračun

Zašto prizivaju to obrazovanje i tu znanost držeći figu u džepu, kad nisu spremni u njih ulagati već im otimati novac ne samo iz plaća nego i neprestano osiromašujući same djelatnosti koje takve ogoljene do kosti ne mogu ni sebe, a kamo li državu izvući iz blata u koje tonemo? Kako si vlast može dopustiti takav luksuz da proziva prosvjetare i otkida im od usta i onu mizeriju kojom su debelo potplaćeni u odnosu na važnost posla koji obavljaju? Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Zasijecanje u obrazovne proračune izlaganje je opasnosti potkopavanja potencijala gospodarskog rasta i kompetitivnosti. […] Komisija potvrđuje svoje opredjeljenje da bi države članice, pri konsolidiranju javnih financija, trebale dati prednost izdacima za politike u službi rasta, što obrazovanje i osposobljavanje jest.

Education and Training in a smart, sustainable and inclusive Europe

(zajednički izvještaj Vijeća EU i Europske komisije), 10. veljače 2012.

http://ec.europa.eu/education/news/20120210_en.htm

AKTUALNO

• Obrazovanje u proračunskoj slagalici

Kako da vuk bude sit, a ovce na broju!?

Je li najmudriji potez uštede u sustavu znanosti i obrazovanja tražiti najvećim dijelom u smanjenju plaća isključivo učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama, te traženju da se u ime štednje i izlaska iz krize odreknu još i naplate prekovremenih sati, regresa i božićnice? Može li se još nešto uzeti već ionako osiromašenim prosvjetarima…

• Predstaljamo: Ženski učenički dom Dore Pejačević, Zagreb

Zelena oaza usred zagrebačkog asfalta

Posebnost doma je veliko dvorište odnosno vrt, koje je omiljeno boravište djevojaka, naročito kada grad užari svake godine sve jače sunce. Tada se rado spuštaju u zelenilo domskog vrta, u kojem između ostalog sade i njeguju cvijeće, voće i povrće, poglavito buče, po kojima su specifični i poznati na domskoj sceni diljem Lijepe naše…

• Mladi znanstvenci - Nikolina Novosel, Prirodoslovno-matematički fakultet

Interes za fiziku među mladima je velik

Nikolina Novosel, zajedno s kolegicama Galjom Pletikapić, Cvijetom Jakobušić Brala i Martinom Malnar, dobitnica je stipendije Žene u znanosti, koju zajednički dodjeljuju L'Oreal i Unicef. Kako navodi u razgovoru za naš list, ova stipendija će joj, budući da nakon doktorata planira otići na postdoktorsko usavršavanje izvan Hrvatske, sigurno financijski pomoći u realizaciji tog plana…

• Predškolski odgoj - Djeca i ozljede

Ozljede mogu biti pogubne

Djeca zadobiju ogrebotine i posjekotine ili udarac i pri tome su potrebne odgovarajuće intervencije, ovisno o veličini, izgledu i mjestu ogrebotine ili posjekotine. Ozljede mogu biti lakše pa mogu proći i bez liječničke intervencije, ali ima i težih, koje zahtijevaju i složene operativne zahvate…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatsko školstvo pod povećalom učitelja i nastavnika (1)

U kojem smjeru ide hrvatsko školstvo?

Dobro je poznato da vrijednost i valjanost novih ideja u/o školstvu moraju prepoznati i podržavati prije svega učitelji. Stoga podatak kako više od polovice hrvatskih učitelja i nastavnika smatra danas kako hrvatsko školstvo ide u lošem smjeru može, bez ikakve sumnje, biti otežavajuća okolnost za provedbu novih ideja u hrvatskom školstvu... Piše prof. dr. sc. Vladimir Strugar

• Učenici istražuju - Odgoj u sustavu obrazovanja (2)

„Dužnost prema ćudorednosti”

Odgoj je dio društva, a društvo je stalni proces koji se mijenja. U mnogim dijelovima današnji se odgoj bitno razlikuje od prijašnjega no u nekim dijelovima vrlo mu je sličan. Odgoj moramo shvatiti kao nužan dio prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ljudskog društva. Nema boljeg i lošijeg odgoja već samo prošlog i sadašnjeg... Pišu Alojzije Lacković i Dragana Marušić, učenici Prve sušačke hrvatske gimnazije, Rijeka; mentor Ratko Dušević, prof.

• Kako razgovaramo u našim školama? (22)

Reflektirajući razgovor u razredu

Ne moramo misliti kao i učenici, ali i dalje s njima moramo intenzivno razgovarati! Jednostavne, kratke, jasne i zanimljive učitelje učenici slušaju i shvaćaju, a komplicirane, opširne, nejasne i dosadne izbjegavaju i ne razumiju! Samo sigurni u sebe i s pozitivnim stavom prema učeniku u stanju smo biti jednostavni, kratki, jasni i zanimljivi učitelji! Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Program za cjeloživotno učenje

U potrazi za stvaralačkim mišljenjem

Cilj je potaknuti vlastite sposobnosti i kreativnost. Važno je sagledavati probleme i ideje na različite načine te izbjegavati konvencionalne metode. Stvarni napredak podrazumijeva promjenu mišljenja i djelovanja. Nužni su procesi u kojima će se primjenom novih mehanizama i metoda pronalaziti najbolja rješenja i koncepti... Piše Mirela Berlančić, prof. Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Potpisan memorandum s Europskom komisijom

Cjeloživotno učenje za bolje sutra

Memorandum o razumijevanju omogućava veće sudjelovanje obrazovnih ustanova na svim razinama i svim sudionicima u procesu da se uključuju u suvremene tokove, stječu vlastita iskustva, ali i uče na iskustvima drugih i tako pridonesu procesu integracije… Prema Dnevni list priredio Ivica Buljan

• ETF | Simpozij o promicanju poduzetništva

Nastavnici drže ključ poduzetničkog učenja

Uključivanje poslovnog sektora neophodno je kroz inicijative kao što su zapošljavanje nastavnika u tvrtkama i doprinos poduzetnika procesu učenja u školama. Ključna je potreba za razvijanjem novog odnosa između škola i tvrtki, a pritom se ne radi o financiranju… Prema Live&Learn priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Tajna uspješnog učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvješće o samovrjednovanju u osnovnim školama (3) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Polaganje stručnog ispita / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Pula | Crtice iz svakodnevnice

• Rijeka | Sva lica naplavina

• Virovitica | Nahranimo ptice

• Osijek | Posjet obitelji licitara

MEDIJI

• WEB | Da djeca (sa)znaju koja su im prava (http://azanas.dijete.hr/)

• KAZALIŠTE | Robin Hood ili kako su Robert od Locksleyja i njegova vesela družba spasili Scherwoodsku šumu, Zagrebačko kazalište lutaka, 2012.

• GLAZBA | Djeca i svijet odraslih

• KNJIGE | Morfološko-motorički i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5. do 11. godine / Dr. sc. Zdenko Kosinac, 2011.

• ČASOPISI | Kaj, Čakavska rič, Mogućnosti

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Uzgoj

Kada se diete rodi, veoma je slabo i nemoćno. Tielo mu je doduše podpuno, jer ima dolikujući si oblik i sve dielove, koji su mu potrebni, te iste sastavine, koje i tielo odrasla čovjeka; nu manjka mu ona snaga, koja je potrebna za samosvojnu radnju. Mlado živinče skače, trči, plazi, pliva i traži si hranu već prvih dana svoga života. Diete se nasuprot uzpravlja na noge istom nakon više mjeseci, a potrebnu hranu može si pribaviti tek iza nekoliko godina...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Škole, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Iz mojih uspomena (Doba 1894. – 1902.) / Luka Golub (1936.)

REPORTAŽA | 125 GODINA STROJARSKO TEHNIČKE ŠKOLE, OSIJEK

Hrvatskoj treba razrađen sustav opremanja srednjih škola

Morat će se konačno pokrenuti industrijska proizvodnja. Osijek je 100 godina proizvodio plugove. Danas ih uvozimo, što je neshvatljivo. Jednom će netko morati reći – stop. Nema otvaranja robnih kuća. Nema trošenja. Idemo početi zarađivati, proizvoditi! Najprije za sebe, a onda ako budemo znali i za druge, upozorava ravnatelj Ivan Kuleš… Piše Branko Nađ