27:I[67683,["/_next/static/immutable/chunks/295_oh5ke3oy6.js","/_next/static/immutable/chunks/3k51lhmrpt8ce.js","/_next/static/immutable/chunks/3j3domdd99awu.js","/_next/static/immutable/chunks/1umdafrpv88ra.js","/_next/static/immutable/chunks/0ozh3xet19627.js","/_next/static/immutable/chunks/36c1si-oe_apa.js","/_next/static/immutable/chunks/0lee9_yr6ddue.js","/_next/static/immutable/chunks/343xpxlo3qnrt.js","/_next/static/immutable/chunks/43irrhmqr5l9u.js","/_next/static/immutable/chunks/2a_8j1k6_fjwt.js","/_next/static/immutable/chunks/1wvg4uxjmnzkv.js","/_next/static/immutable/chunks/3kpjdwy4rmp3i.js","/_next/static/immutable/chunks/097sea53ee_sr.js"],"DigitalMagazinePage"] 28:T46d,

TEMA BROJA: SOCIJALNA DIMENZIJA VISOKOG OBRAZOVANJA U RH

Na odabir fakulteta najviše utječe obitelj

Učenici se u svojim planovima razlikuju prema tipu škole koju pohađaju: dok 98,5 posto učenika gimnazija namjerava studirati, isto planira 75 posto učenika četverogodišnjih škola i 16,5 posto učenika trogodišnjih strukovnih škola. Gotovo 72 posto učenika koji ne namjeravaju studirati ili još nisu sigurni, kao razlog navode želju da počnu što prije zarađivati i da se osamostale, mnogi navode da studiranje nije za njih, 33 posto ih smatra da nisu dobro pripremljeni za ono što se traži na studiju, a 30 posto navodi kako nema financijska sredstva za studiranje... Piše Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Branislava Baranović, Iva Košutić, Saša Puzić, Karin Doolan, Ivana Krznar, Thomas Farnell, Helena Štimac Radin, Nikola Pastuović, Ivan Rimac...

29:T3a50,

UMJESTO UVODNIKA

Samo da nam svima bude sretnije i uspješnije!

Družtvo se je većinom podielilo, imutak razciepkao, sveze medjusobne ljubavi i počitanja porazkidale, – mira, sloge, sreće i blagostanja nestalo. Pri stolu – ako ga još ima u kući – sjedi muž, žena i koje nejačko diete, pa i tim sumorno i namrgodjeno lice… – zapisa i prije više od stotinu i pedeset godina, u prvom godištu Napretka, objavi njegov pokretač i urednik, vrli Stjepan Novotny (v. str. 37.). Danas je u tom pogledu sasvim drugačije, samo – problem je u tome – što mi, eto, to ne primjećujemo… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Svi dosadašnji pokušaji utjecaja na odabir zanimanja učenika bili su u pravilu usmjereni na srednjoškolce. Današnja istraživanja pokazuju da je tada prekasno i da učenici već u dobi od 13 i 14 godina imaju stabilne interese za pojedina zanimanja. Pravo vrijeme za intervencije je od 6. do 8. razreda, kada bi trebalo osmisliti programe kojima će se regrutirati budući inženjeri. […]

Ako je učenik ocijenjen loše iz nekog od tih predmeta [područje prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva, matematike i srodnih područja], znatno se smanjuje vjerojatnost da će u tom području zamišljati svoju buduću karijeru. Ako je, uz to, tu ocjenu doživio nepravednom, onda je prilično vjerojatno da će na njega djelovati odbojno i da će tako tržište rada izgubiti tisuće potencijalnih budućih inženjera koji bi vjerojatno bili dobri u svom poslu.

Dr. sc. Josip Burušić, Institut Ivo Pilar

Večernji list, 15. prosinca 2015., str. 6.

MEĐU NAMA

O reformi, Oskarima znanja, plaćama

Ni okrenuli se nismo, a godina je već na svome kraju. Netko će reći da je u obrazovanju sve bilo uobičajeno i mirno, dok će netko drugi tvrditi da je u obrazovanju bilo sve samo ne dosadno, s puno lijepih ili ružnih događanja koja su obilježila proteklu kalendarsku godinu. Krenulo se odmah u siječnju s projektom cjelovite kurikularne reforme koji proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. I premda je Strategija koncem prošle godine konsenzusom donesena u Saboru, cjelovita kurikularna reforma nije dočekana s općenarodnim veseljem i potporom... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• HAZU: Održana redovita skupština

Čuvar hrvatskoga nacionalnog identiteta i jedinstva nacije

U današnjem vremenu društvene dezorijentacije i relativizacije svih institucija važno je da postoji Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja svojom sustavnošću, nepristranošću i neovisnošću jedina može donositi stavove utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Tražim sponzore i vjerujem u čuda

Ravnatelj koji najbolje zna svoje učitelje nema nikakve mogućnosti dodatno nagraditi one koji daju i preko maksimuma. To me žalosti. Nastojim se snaći, smišljam poticaje, ali vjerujem da svi znamo, najbolja nagrada bilo bi nešto vidljivo na platnoj listi. Možda dođe i to vrijeme... Piše Snježana Pavić, ravnateljica OŠ Eugena Kumičića, Velika Gorica

• Zagreb: Program Zaklade „Hrvatska za djecu?

S lutkom (se) smijem

Premijernim lutkarskim igrokazima i javnim pokusima održanim u sklopu programa S lutkom (se) smijem učenici triju škola u Centru za kulturu i informacije Maksimir predstavili su 16. prosinca svoj jednogodišnji rad. Tri izveden igrokaza - Monika, Nepoželjni na zvijezdama te Moć savjesti Antuna Gustava Matoša - kruna su rada dramski skupina koje čine učenici Kluba volontera Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Gimnazije Sesvete i dramske družine II. OŠ Vrbovec…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i kićenje bora

Dječja radost u kićenju bora

Povijest kićenja bora seže još iz 16. stoljeća. Prvo božićno drvce za kakvo danas znamo pojavilo se u Alsaceu u Njemačkoj davne 1521. godine, a u 18. stoljeću običaj ukrašavanja božićne jelke postaje svojevrsna tradicija u Njemačkoj, Francuskoj i Austriji. Prvenstveno se radilo o panju koji je, prema narodnim vjerovanjima, pomagao malome Kristu da siđe na Zemlju. Poslije polnoćke se panj stavljao u ognjište, a njegov sjaj i toplina grijali bi i obasjavali kuću do jutra. S vremenom se takva vrsta tradicije promijenila, a zbog užurbanog stila života, najčešće kitimo bor u posljednji tren. Sam ritual kićenja božićnog drvca u našoj se zemlji, međutim, uvriježio tek u 19. stoljeću pod utjecajem njemačke tradicije…

• Glina: Osnovna škola u programu Erasmus+

Podučavanje usmjereno na učenika

Osnovna škola Glina od rujna ove godine sudjeluje kao partnerska ustanova u školskom partnerstvu u okviru Ključne aktivnosti 2 programa Erasmus+ koje je financirala Europska komisija. Osim glinske škole u projektu pod nazivom ICU – a toolbox for optimal teaching, koji će trajati dvije godine, sudjeluju i osnovne škole iz Estonije, Finske, Norveške, Poljske, Španjolske i Švedske…

• Nadareni učenici i njihovi mentori

Učenje i natjecanje pridonosi boljoj atmosferi

„Oskar znanja je za mene potvrda o trudu i radu koji sam uložila u učenje francuskog jezika, a naravno znanje svakog novog jezika obogaćuje osobu i to mi je još jedan razlog za zadovoljstvo?, kazala nam je Marta Zorić, bivša učenica Prve riječke gimnazije, a danas studentica prve godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koja je osvojila Oskara znanja za postignute uspjehe iz hrvatskog jezika. Ona ističe kako se ne osjeća kao najbolja među najboljima. „Mislim da sam među boljima u znanju francuskog jezika, te se svojima rezultatima ponosim. Uspjesi koje sam postigla motiviraju me da i dalje nastavim učenje i nadograđivanje francuskog jezika. Jezik se kao i sve uči cijeli život, a pravi je užitak čitati na izvornom jeziku klasike francuske književnosti ili čitati na bilo kojem drugom izvornom jeziku klasike?, ističe Marta…

• OŠ Matije Gupca: Dvadeset godina prve hrvatske škole engleskom jeziku

Obrazovni iskorak u svijet

Prije dvadeset godina u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matije Gupca započela je s radom prva Hrvatska škola na engleskom jeziku. Rješenjem iz 29. lipnja 1995. godine otvorila su se vrata za svojevrstan izlazak u svijet hrvatskoga školstva i njegovo odmjeravanje s europskim i svjetskim školstvom jer je tim činom – otvaranjem Hrvatske škole, s hrvatskim nastavnim planom i programom, na engleskom jeziku, omogućeno da djeca stranih diplomata u Hrvatskoj, stranih poslovnih ljudi, ali i djeca naših povratnika iz inozemstva, dobiju školu u skladu sa svojim životnim potrebama. Po tome je OŠ Matije Gupca iz Zagreba postala jedinstvena u Hrvatskoj...

• Crikvenica: Dvadeset godina Dječjeg božićnog sajma OŠ Zvonka Cara

Blagdan zajedništva, sloge i kreativnosti

Prodajom ručnih radova, ukrasa i aranžmana zaradili su 16.600 kuna, a nakon školskog sajma prodaja je nastavljena u sljedećim danima na štandu u Adventskom parku. Tijekom protekla dva desetljeća od skupljenih sredstava škola je opremila i učionice i igralište...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Izazovi odrastanja: Razvijanje samostalnosti djece u ranom djetinjstvu

Uz prava postoje i obveze

Odgovornost i samostalnost uče se u najranijem djetinjstvu. Poticanjem samostalnosti dijete stječe pozitivnu sliku o sebi, a neuspjesi, ponovni pokušaji i novi uspjesi tomu pridonose. Kad dijete poželi nešto samo obaviti, često odbija pomoć odrasle osobe i u tome ga treba podržati, jer tako poštujemo njegove napore, njegov izbor i odluku... Piše Sanja Franjčić, odgojiteljica, Dječji vrtić Ivanić Grad

• Biti učiteljica/učitelj: Što se to zbiva s nekad cijenjenim zvanjem?

Želim biti učiteljica – želja koja se sve rjeđe čuje

Dobro je katkad podsjetiti sebe i druge na razloge zašto smo izabrali upravo učiteljski poziv. Svakim danom nailazimo na brojne probleme, sve je više nerazumijevanja za to nekoć vrlo cijenjeno zvanje, pa nije ni čudno da se u takvu ozračju u učitelje uvukao stanoviti pesimizam kojega se teško osloboditi. Možda je upravo ovo blagdansko vrijeme prigoda da se pokuša biti pozitivan i širiti takvo ozračje. Upravo je to svrha ovoga članka... Piše Sanja Pavlović Šijanović, učiteljica informatike, savjetnica Gimnazija Vukovar

• Iz dnevnika školskog psihologa: Što li ono bijaše na početku školske godine?

Bez pohvale nema odgoja

Priča o tome kako je svako dijete - priča za sebe • Kako je to kad psiholog progovori u čovjeku i to na plaži?! • Jesu li vrjednije kule od pijeska na morskome žalu ili „pripametni” aparati u rukama djece? • Jesu li asistenti u nastavi pravo rješenje i ima li medalja i drugu stranu? • Kako dobre namjere ne mogu biti opravdanje za loše pravilnike? • Možemo li što naučiti od kineskoga školstva? Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja, savjetnica, Split

REGIJA

• BiH: O hercegovačkim znanstvenicima i tradiciji istraživanja

Hercegovački znanstvenici i njihov doprinos znanosti

Znanost i istraživanje su svoj institucionalni oblik dobili osnivanjem visokoškolskih i znanstvenih ustanova, čiji su rezultati našli praktičnu primjenu u različitim područjima društvenoga i privrednoga života... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Obrazovanje u Finskoj: Školski kurikulum i kreativnost na djelu (4)

Ocjenjivanje u finskim školama

U finskom obrazovnom sustavu nema usmenog ispitivanja, a ocjenjivanje ima za cilj poticanje učeničkoga razvoja koji treba biti usmjeren prema načelima iz nacionalnoga kurikuluma. Zahvaljujući evaluaciji i samoevaluaciji, učenik često analizira vlastito učenje, vlastito znanje, stečene kompetencije kao i važnost stalnoga učenja... Piše Zdenka Blaslov, profesorica hrv. jezika, savjetnica, Pomorska škola, Split

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Gubitak i tugovanje za bliskom osobom / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Radni listići / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Prednost osobi s invaliditetom prilikom zapošljavanja / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Što o Božiću kaže jezikoslovlje? / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Videoizdavaštvo u odgoju i obrazovanju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Klopka crne kave / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Našice: OŠ kralja Tomislava | Uspjeh na međunarodnom literarnom natječaju

• Velika Gorica: DV Ciciban | «Oživljavanje» drevne životinje

• Kašina: Osnovna škola | Posjet veleposlanika Ukrajine

• Rijeka: Građevinska tehnička škola | Svečano proslavljen 70. rođendan

MEDIJI

• WEB | Završni i diplomski radovi sada i na internetu https://zir.nsk.hr

• GLAZBA | Godišnji koncert Glazbene škole Ferdo Livadić Samobor

• KNJIGE | Šimun Šito Ćorić, 100 najznačajnijih Hrvatica i Hrvata, Alfa d. d., Zagreb 2015.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

«Kaj bu to s tim detetom!?» / dr. sc. o. Tonči Trstenjak
[…] Lagao bih da kažem kako sam volio ići u školu. Shvaćao sam je kao nužno zlo. Naime, bio sam beskrajno zaigran. Onda je jednoga dana u našu ulicu došao bubnjar. To vam je čovjek koji je imao zadatak da po mjestu razglasi obavijesti. Imao je bubanj s kojim bi išao ulicama i bubnjao. Onda bi se na ulici okupili ljudi, a on bi jakim glasom iz papirića čitao obavijesti. Nagluhi su pozorno držali dlan na uškama da bolje čuju. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

U blagdanskom ozračju

REPORTAŽA | 15 GODINA ŠKOLE ZA PRIMIJENJENU UMJETNOST U RIJECI

U ovoj školi ne stanuje prosječnost

Nemamo pravih udžbenika za struku nego prevodimo knjige iz inozemstva, ali imamo skripte koje priređuju naši vrsni profesori i koje su odobrene za uporabu. To je dobro, jer u umjetničkim programima profesori moraju svoja znanja i kreativnost prenositi učenicima. Kao u glazbenim programima tako i u umjetničkima važno je isticati u čijoj je klasi netko učio zanat… Piše Marijan Šimeg

2a:T49c,[ { "name": "Ogledni primjerak", "price": 0, "subtitlePrimary": "", "subtitleSecondary": "Naručite Vaš broj besplatno", "description": "

Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.

", "buttonTitle": "Zatražite Vaš primjerak", "url": "/pretplata/ogledni-primjerci" }, { "name": "Tisak + digitalna", "price": 56, "description": "

Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Tisak i digitalna" }, { "name": "Digitalna", "price": 50, "description": "

Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Digitalna" } ]2b:T581,[ { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "359", "price": 111, "anchorPrice": 111 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "256", "price": 58, "anchorPrice": 58 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "3591", "price": 60, "anchorPrice": 60 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "355", "price": 31, "anchorPrice": 31 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3593", "price": 99, "anchorPrice": 99 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3561", "price": 52, "anchorPrice": 52 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3592", "price": 53, "anchorPrice": 53 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3551", "price": 28, "anchorPrice": 28 } ]6:["$","$L27",null,{"magazine":{"seo":null,"id":"63aa46d00307936bb4826d29","createdAt":"2022-12-27T01:13:52.059Z","updatedAt":"2023-04-30T11:58:54.962Z","createdById":[],"updatedByIds":[],"mediaId":"63eaa1ad0ea3da3dd30f9d4b","publishedAt":"2015-12-21T23:00:00.000Z","legacyId":2156,"urlSlug":"na-odabir-fakulteta-najvise-utjece-obitelj","title":"Na odabir fakulteta najviše utječe obitelj","theme":"SOCIJALNA DIMENZIJA VISOKOG OBRAZOVANJA U RH","shortDescription":"Učenici se u svojim planovima razlikuju prema tipu škole koju pohađaju: dok 98,5
posto učenika gimnazija namjerava studirati, isto planira 75 posto učenika
četverogodišnjih škola i 16,5 posto učenika trogodišnjih strukovnih škola.
Gotovo 72 posto učenika koji ne namjeravaju studirati ili još nisu sigurni, kao
razlog navode želju da počnu što prije zarađivati i da se osamostale, mnogi
navode da studiranje nije za njih, 33 posto ih smatra da nisu dobro pripremljeni
za ono što se traži na studiju, a 30 posto navodi kako nema financijska sredstva
za studiranje... Piše Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina pišu i govore
Branislava Baranović, Iva Košutić, Saša Puzić, Karin Doolan, Ivana Krznar,
Thomas Farnell, Helena Štimac Radin, Nikola Pastuović, Ivan Rimac...

","themeEdition":"SOCIJALNA DIMENZIJA VISOKOG OBRAZOVANJA U RH","introduction":"$28","content":"$29","editionNumber":"22.12.2015 - 41/42","year":null,"issn":null,"mainImageUrl":"/tjednik/slike/2015_41-42_2015.12.22.1.png","legacyImageUrl":null,"fileUrl":"/izdanja/2015_41-42_2015.12.22.pdf","isLocked":null,"legacyAuthors":null,"activeFrom":null,"issuuEmbeddedCode":null,"components":null},"subscriptionPackages":{"id":"63aa4b79f3516f00d606189d","createdAt":"2022-12-27T01:33:45.805Z","updatedAt":"2024-01-08T12:57:41.275Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2"],"name":"Paketi pretplate","key":"paketi-pretplate","contentType":null,"content":"$2a","model":null},"subscriptionPrices":{"id":"6477d5ef6118351cecd419e7","createdAt":"2023-05-31T23:19:11.921Z","updatedAt":"2026-09-14T21:06:47.475Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968"],"name":"Cijene pretplate","key":"cijene-pretplate","contentType":null,"content":"$2b","model":null}}]