Pripremamo sadržaj…
Učenici se u svojim planovima razlikuju prema tipu škole koju pohađaju: dok 98,5 posto učenika gimnazija namjerava studirati, isto planira 75 posto učenika četverogodišnjih škola i 16,5 posto učenika trogodišnjih strukovnih škola. Gotovo 72 posto učenika koji ne namjeravaju studirati ili još nisu sigurni, kao razlog navode želju da počnu što prije zarađivati i da se osamostale, mnogi navode da studiranje nije za njih, 33 posto ih smatra da nisu dobro pripremljeni za ono što se traži na studiju, a 30 posto navodi kako nema financijska sredstva za studiranje... Piše Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Branislava Baranović, Iva Košutić, Saša Puzić, Karin Doolan, Ivana Krznar, Thomas Farnell, Helena Štimac Radin, Nikola Pastuović, Ivan Rimac...
Družtvo se je većinom podielilo, imutak razciepkao, sveze medjusobne ljubavi i počitanja porazkidale, – mira, sloge, sreće i blagostanja nestalo. Pri stolu – ako ga još ima u kući – sjedi muž, žena i koje nejačko diete, pa i tim sumorno i namrgodjeno lice… – zapisa i prije više od stotinu i pedeset godina, u prvom godištu Napretka, objavi njegov pokretač i urednik, vrli Stjepan Novotny (v. str. 37.). Danas je u tom pogledu sasvim drugačije, samo – problem je u tome – što mi, eto, to ne primjećujemo… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Svi dosadašnji pokušaji utjecaja na odabir zanimanja učenika bili su u pravilu usmjereni na srednjoškolce. Današnja istraživanja pokazuju da je tada prekasno i da učenici već u dobi od 13 i 14 godina imaju stabilne interese za pojedina zanimanja. Pravo vrijeme za intervencije je od 6. do 8. razreda, kada bi trebalo osmisliti programe kojima će se regrutirati budući inženjeri. […]
Ako je učenik ocijenjen loše iz nekog od tih predmeta [područje prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva, matematike i srodnih područja], znatno se smanjuje vjerojatnost da će u tom području zamišljati svoju buduću karijeru. Ako je, uz to, tu ocjenu doživio nepravednom, onda je prilično vjerojatno da će na njega djelovati odbojno i da će tako tržište rada izgubiti tisuće potencijalnih budućih inženjera koji bi vjerojatno bili dobri u svom poslu.
Dr. sc. Josip Burušić, Institut Ivo Pilar
Večernji list, 15. prosinca 2015., str. 6.
Ni okrenuli se nismo, a godina je već na svome kraju. Netko će reći da je u obrazovanju sve bilo uobičajeno i mirno, dok će netko drugi tvrditi da je u obrazovanju bilo sve samo ne dosadno, s puno lijepih ili ružnih događanja koja su obilježila proteklu kalendarsku godinu. Krenulo se odmah u siječnju s projektom cjelovite kurikularne reforme koji proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. I premda je Strategija koncem prošle godine konsenzusom donesena u Saboru, cjelovita kurikularna reforma nije dočekana s općenarodnim veseljem i potporom... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• HAZU: Održana redovita skupština
• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)
• Zagreb: Program Zaklade „Hrvatska za djecu?
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i kićenje bora
• Glina: Osnovna škola u programu Erasmus+
• Nadareni učenici i njihovi mentori
• OŠ Matije Gupca: Dvadeset godina prve hrvatske škole engleskom jeziku
• Crikvenica: Dvadeset godina Dječjeg božićnog sajma OŠ Zvonka Cara
Prodajom ručnih radova, ukrasa i aranžmana zaradili su 16.600 kuna, a nakon školskog sajma prodaja je nastavljena u sljedećim danima na štandu u Adventskom parku. Tijekom protekla dva desetljeća od skupljenih sredstava škola je opremila i učionice i igralište...
• Izazovi odrastanja: Razvijanje samostalnosti djece u ranom djetinjstvu
• Biti učiteljica/učitelj: Što se to zbiva s nekad cijenjenim zvanjem?
• Iz dnevnika školskog psihologa: Što li ono bijaše na početku školske godine?
Priča o tome kako je svako dijete - priča za sebe • Kako je to kad psiholog progovori u čovjeku i to na plaži?! • Jesu li vrjednije kule od pijeska na morskome žalu ili „pripametni” aparati u rukama djece? • Jesu li asistenti u nastavi pravo rješenje i ima li medalja i drugu stranu? • Kako dobre namjere ne mogu biti opravdanje za loše pravilnike? • Možemo li što naučiti od kineskoga školstva? Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja, savjetnica, Split
• BiH: O hercegovačkim znanstvenicima i tradiciji istraživanja
Znanost i istraživanje su svoj institucionalni oblik dobili osnivanjem visokoškolskih i znanstvenih ustanova, čiji su rezultati našli praktičnu primjenu u različitim područjima društvenoga i privrednoga života... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan
• Obrazovanje u Finskoj: Školski kurikulum i kreativnost na djelu (4)
U finskom obrazovnom sustavu nema usmenog ispitivanja, a ocjenjivanje ima za cilj poticanje učeničkoga razvoja koji treba biti usmjeren prema načelima iz nacionalnoga kurikuluma. Zahvaljujući evaluaciji i samoevaluaciji, učenik često analizira vlastito učenje, vlastito znanje, stečene kompetencije kao i važnost stalnoga učenja... Piše Zdenka Blaslov, profesorica hrv. jezika, savjetnica, Pomorska škola, Split
• PSIHOLOGIJA | Gubitak i tugovanje za bliskom osobom / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Radni listići / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Prednost osobi s invaliditetom prilikom zapošljavanja / Olivera Marinković, dipl. iur.
• RIJEČ | Što o Božiću kaže jezikoslovlje? / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Videoizdavaštvo u odgoju i obrazovanju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Klopka crne kave / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Našice: OŠ kralja Tomislava | Uspjeh na međunarodnom literarnom natječaju
• Velika Gorica: DV Ciciban | «Oživljavanje» drevne životinje
• Kašina: Osnovna škola | Posjet veleposlanika Ukrajine
• Rijeka: Građevinska tehnička škola | Svečano proslavljen 70. rođendan
• WEB | Završni i diplomski radovi sada i na internetu https://zir.nsk.hr
• GLAZBA | Godišnji koncert Glazbene škole Ferdo Livadić Samobor
• KNJIGE | Šimun Šito Ćorić, 100 najznačajnijih Hrvatica i Hrvata, Alfa d. d., Zagreb 2015.
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib
Nemamo pravih udžbenika za struku nego prevodimo knjige iz inozemstva, ali imamo skripte koje priređuju naši vrsni profesori i koje su odobrene za uporabu. To je dobro, jer u umjetničkim programima profesori moraju svoja znanja i kreativnost prenositi učenicima. Kao u glazbenim programima tako i u umjetničkima važno je isticati u čijoj je klasi netko učio zanat… Piše Marijan Šimeg