Pripremamo sadržaj…
UNESCO-ov Kompetencijski IKT okvir naglašava da nije dovoljno da nastavnici posjeduju informacijsko-komunikacijske kompetencije i da te kompetencije znaju prenositi svojim učenicima, nego bi morali znati pomoći učenicima da se aktivno uključe u suradničko i stvaralačko učenje i osposobljavati ih za rješavanje problema uz pomoć suvremenih informacijsko-komunikcijskih tehnologija te im tako pomoći da postanu korisni članovi svijeta rada i društva u cjelini. Kompetencijski okvir na taj način vodi računa o svim aspektima nastavničkih aktivnosti…
Priredio Ivan Rodić
Prije tjedan dana u resornom je ministarstvu predstavljen dokument pod nazivom „Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije”, reklo bi se, gotovo knjižica od šezdesetak stranica u kojoj su zapisane brojne dijagnoze i konstatacije stanja u našoj državi pa i u sferi obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali i želje, stremljenja i mogući načini da se detektirano loše stanje – kojega smo već godinama posve svjesni – promijeni na bolje… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
Jedna je od mogućnosti izravnog povezivanja završetka srednjeg i početka visokog obrazovanja organizacija ponude posebnih predmeta koji su sadržajem i načinom provjere znanja ekvivalentni predmetima na početku studija […] za učenike završnih razreda srednjih škola.
Zainteresirani bi učenik pohađanjem nastave iz takvih predmeta mogao steći šire znanje i bolje razumijevanje odabranog sadržaja, unaprijediti vještine rješavanja problema te provjeriti vlastite sposobnosti i spremnost za studij.
Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije / MZOS, Povjerenstvo za izradu smjernica…
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18632 , 9. svibnja 2012.
Stanje u hrvatskom obrazovanju i znanosti mogli bismo usporediti s kućom kojoj su nagriženi temelji i propušta joj krov. Nema nam druge nego graditi novu kuću, no dok je ne izgradimo neophodno je učiniti i hitne popravke kroz izmjene i dopune zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, predškolskom odgoju, odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Klub hrvatskih humboldtovaca prošli je tjedan svečanim programom obilježio 20. obljetnicu utemeljenja. Na svečanosti, održanoj pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, u hotelu Westin bili su nazočni brojni ugledni gosti, a održana su i prigodna predavanja te radni dio…
Diversifikacija stilova života danas, globalno informacijsko i multikulturalno okruženje, strukturalne promjene obitelji, nova uloga roditelja i niz drugih društveno-ekonomskih i obiteljskih čimbenika stvaraju uvjete u kojima djeca danas odrastaju. Od roditelja se očekuje da stvaraju najbolje moguće okruženje za razvoj i odgoj djeteta, kako u obitelji tako i izvan nje…
Svake godine otprilike u isto vrijeme i na istome mjestu okupe se učenici i učenice i njihovi odgajatelji da jedni drugima pokažu što i kako rade u svojim učeničkim domovima, čime si to uljepšavaju život, koje ih teme i dileme muče, o čemu maštaju, o čemu pišu, da odmjere snage na sportskim borilištima…
Novigradska Osnovna škola Rivarela bila je i ove godine domaćinom manifestacije na koju godinama dolaze generacije probranih učiteljica i učitelja da nauče puno novoga o stvaralaštvu u dramskom, novinarskom, literarnom, glazbenom, recitatorskom i likovnom stvaralaštvu, a s njima i daroviti učenici koji predano i s puno entuzijazma rade neke stvari koje im redovni školski sustav jednostavno ne može ponuditi…
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 7. do 9. svibnja u Osijeku održan je državni stručni skup „Profesionalni razvoj u školi – mogućnosti i izazovi”, posvećen temi jačanja unutrašnjih potencijala škole kroz stručno usavršavanje i profesionalni razvoj. Na skupu je sudjelovalo više od 340 stručnih suradnika pedagoga, a o važnosti profesionalnog razvoja, kontinuiranog stručnog usavršavanja te promišljanja o učinkovitim načinima njegove provedbe u školi izlagali su dr. sc. Vlatko Previšić, dr. sc. Vlatka Vizek Vidović, Darko Tot, dr. sc. Petar Bezinović, dr. sc. Vlatka Domović, dr. sc. Branko Bognar, te savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje, pedagozi praktičari i mnogi drugi…
Za ekološko osvještavanje učenika organiziraju se edukativne i likovne radionice u kojima se učenici educiraju o tome da otpad nije smeće, nego da može poslužiti za ponovnu uporabu ili preradbu, tj. recikliranje, a može poslužiti i kao materijal za izradu uporabnih i ukrasnih predmeta. Učenički literarni uradci svjedoče kako je edukacija bila vrlo uspješna… Piše Josip Šintić, prof. psih, predsjednik Ekološkog društva Žumberak
Ovogodišnja proslava otišla je korak dalje u kreativnosti, maštovitosti i zahtjevnosti pripremljenog, ali i onog pokazanog. Cjelodnevna događanja na proslavi ovogodišnjega Dana još su jednom pokazala i dokazala kako će i dalje iz ove škole na hrvatsku, a možda i svjetsku scenu jednoga dana, kročiti pravi umjetnici… Piše Ozana Tomić, prof. glazbene kulture
Učenici nisu uvijek istog raspoloženja, nemaju uvijek iste potrebe, nisu uvijek „odrasli”. Imaju pravo da povremeno budu „djeca” koja trebaju zaštitu, koja su neozbiljna i žele se „igrati”, koja se „bune” protiv svih i svakoga. Uspješan bi učitelj to trebao prepoznati i svoje odnose i komunikaciju s njima tome prilagoditi… Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, obiteljski psihoterapeut i komunikolog
Terenska nastava bila je poučna, slatka, nakratko i hladna (ledena) i „zaokružena” dobivenim i kupljenim olovkama za zapisivanje svih pametnih misli. No da bi mogli trošiti vlastiti zarađeni novac, učenici moraju još mnogo olovaka oštriti, jer su tek na početku svojeg srednjoškolskog obrazovanja… Pišu mr. sc. Jadranka Dorešić i Gordana Celinić, Srednja škola Ivan Švear, Ivanić Grad
Logika bi, zbog upravljenosti na općenito, to jest na misao kao misao, trebala biti univerzalan predmet, zastupljen u svim srednjim školama i u svakom studiju, jer otvara horizont smislenog pristupa znanosti i filozofijskim disciplinama. To da logika bude poseban nastavni predmet potvrđuje učenje samoga njezina utemeljitelja Aristotela koji je istaknuo kako je ona bitan uvjet svakoga filozofiranja i znanstvenoga istraživanja, naime, da bi se mislilo treba učiti misliti… Piše Vinko Grgurev, prof. filozofije i opće lingvistike, Bjelovar
Bez dobrog sustava kvalifikacija neće se moći ostvariti razvojna politika zemlje i nastaviti proces europskih integracija. Sustav kvalifikacija mora izniknuti iz iskustva, potreba i vizija što se želi s ekonomijom i budućnošću, a ne da se prevodi s drugih jezika… Prema FMON priredio Ivica Buljan
Uloženi iznos po učeniku u sljedeće će se tri godine smanjiti za 15 posto. To je rezultat istodobnih rezova i povećanja broja učenika, posebno među mladim ljudima koji se, suočeni s nedostatkom mogućnosti zapošljavanja, vraćaju školovanju... Prema Worlds of Education priredila Ivana Čavlović
Pedagogija kao znanost (I.) / Pajo R. Radosavljević (1912.)
Terminus Pedagogija nije bio nikada znanstveno određen. Vazda su ga razni narodi i škole raznovrsno shvaćali ili bolje rečeno neshvaćali. Willmann hoće da pedagogiju shvatimo kao zbirku historijskih fakta, i to zove historijskom pedagogijom. Drugi vele, da nema sistematske pedagogije; nego da svako doba stvara svoju pedagogiju. Ima ih, koji drže, da je pedagogija viša primijenjena psihologija(Sully), etika (Herbart, Rein), logika, sociologija ili estetika…
Novosti iz Napretka, Preporoda, Hrvatskog učiteljskog doma, Škole i Školskih novina
Nastojimo ih, među ostalim, naučiti urednosti, lijepom pisanju, što su zapravo vještine za cijeli život. Kada roditelj govori da ne može dijete upisati u tehničku školu, jer je jako neuredno, mi smatramo upravo obrnuto – baš je takvom djetetu mjesto kod nas, jer ćemo ga naučiti da bude uredno – ističe ravnateljica Jasna Fabijanić… Piše Branko Nađ