Hrvatska prepoznaje znanost i obrazovanje kao svoje razvojne prioritete

TEMA BROJA: STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Hrvatska prepoznaje znanost i obrazovanje kao svoje razvojne prioritete

Promjene koje se predviđaju Strategijom ne mogu biti brze. Ništa u Strategiji nije predviđeno da donese supstancijalne promjene već za godinu ili dvije, a za neke će trebati i deset godina. Ovo je dugoročna strategija i svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima...
Priredili Marijan Šimeg i Ivan Vavra; kao poseban prilog Temi broja ŠN donosimo «Ciljeve i mjere Strategije u predtercijarnom obrazovanju / radni materijal)

UMJESTO UVODNIKA

Promjene za dobrobit hrvatskih građana i u korist nacionalnih interesa(!?)

Želimo pridonijeti ne samo boljoj informiranosti prosvjetnih djelatnika, nego i poticanju kvalitetne javne rasprave o onome što se Strategijom prepoznaje (ili, možda, ne prepoznaje) kao segment/područje kojemu su promjene i/ili potrebne radi modernizacije i učinkovitosti odgojno-obrazovnog sustava na korist i dobrobit hrvatskih građana i hrvatskoga društva. Jer, najgore što bi se predloženom dokumentu moglo dogoditi jest ignoriranje i muk stručne i zainteresirane javnosti, dakle izostanak rasprave... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Uzalud vam moderna oprema i moderne školske zgrade, to ne bi trebalo biti u fokusu. Ono što prije svega trebamo jesu motivirani učitelji i nastavnici, jer kako god da su dobri uvjeti u školi, ma kako škola bila sjajno opremljena, ako nemate učitelje koji kvalitetno pomažu razumjeti stvari, pobuđuju interes i maštu u djece, učitelje koji vjeruju u učenika, onda je učenje puno teže, a rezultati lošiji. No mi to uporno zanemarujemo...

...Ne daje vam tehnologija automatski i vještine. S druge strane, to je vrlo moćna tehnologija koja u pravim rukama, s pravim učiteljem omogućuje lakše učenje u određenim sferama. Možete raditi i vidjeti stvari puno lakše negoli bi to mogli prije nekoliko godina. No, tu pogotovo treba dobar učitelj.

Barunica Susan Greenfield, članica Doma lordova, prva i jedina žena koja je bila ravnateljica Kraljevskog instituta Velike Britanije

www.jutarnji.hr, 20. rujna 2013.

MEĐU NAMA

Kako do jednakosti i boljitka?

Jednakost šansi pretpostavljala bi – gledano u idealnim uvjetima – i situaciju da uz svaku školu imamo i sportsku dvoranu, da u gotovo svakom mjestu koje ima osnovnu i srednju školu bude i glazbena škola, da u ponudi mnogih škola, a ne samo nekolicine njih, bude i učenje klasičnih jezika pa da ta željena i deklarirana jednakost doista bude potvrđena i živim primjerima u svakom selu ili gradiću diljem Hrvatske... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: IX. gimnazija

Prva srednja škola s učionicom budućnosti

Učionica budućnosti u IX. gimnaziji opremljena je nastavničkim računalom, tablet računalima i pametnom pločom, koji će omogućiti interaktivno učenje i razmjenu znanja svim njezinim učenicima. Nastavnicima omogućava brzo dijeljenje pratećih informacija, bilježaka s predavanja te trenutan uvid u učeničko razumijevanje pojedinog predavanja. Mogu dijeliti sadržaj na interaktivnoj, pametnoj ploči, te uz svega nekoliko „klikova” poslati na učeničke tablete…

• Kritičko mišljenje (nova kolumna)

Didaktika i(li) kritika

Kritika nije tek verbalni napad, nego – još od grčkoga izvornika – doslovce znači umijeće vrednovanja. Reći da je nešto urađeno odlično ili briljantno također je, dakle, kritika… Piše Žarko Puhovski

• Predškolski odgoj: Djeca i društvene mreže

Virtualni svijet u kojem naša djeca žive

Mnoga djeca, pa i roditelji otvaraju profile svojoj djeci, jer djeca koja ih nemaju u školi su izložena stigmatizaciji i marginalizaciji. Dakle, već u osnovnoj školi djeci je imperativ biti na društvenim mrežama. Ako dijete ima profil, roditelji ga moraju kontrolirati i imati nadzor nad njegovim aktivnostima na društvenim mrežama, posebno vezanima uz chat i interne poruke, ali je potrebno i djecu upozoriti na štetnosti društvenih mreža i njihov utjecaj…

• MZOS: Predstavljen projekt «Škole 2.0»

Put do e-školovanja

CARNetov Projekt „Škole 2.0” koji je Europska komisija u lipnju proglasila jednim od triju najinovativnijih projekata u sklopu „Europske nagrade za inovacije u javnoj upravi” u kategoriji „Inicijative za obrazovanje i istraživanje” predstavljen je prošloga tjedan...

• Udruge: Savez društava Naša djeca Hrvatske

Poštovati prava i potrebe djeteta

Vizija je djelovanja Saveza društava Naša djeca demokratsko društvo usmjereno djeci koje poštuje prava i potrebe djece, a svoje programe, aktivnosti i projekte Savez temelji na Konvenciji UN-a o pravima djeteta te ostalim nacionalnim i svjetskim dokumentima za djecu. Danas Savez DND-a provodi veliki broj akcija i aktivnosti s djecom i za djecu, pruža podršku djeci u aktivnom sudjelovanju u lokalnoj zajednici, dječjem stvaralaštvu, prevenciji i zdravlju djece, a kroz različite edukativne programe osnažuje roditelje za odgoj djece kroz kvalitetno i odgovorno roditeljstvo...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Dramski odgoj u osnovnoj školi: Stručno usavršavanje Comenius u Engleskoj

Dramskim odgojem do iskustvenog učenja

Dramski odgoj već je dugi niz godina nastavni predmet u britanskim školama. Ugrađen je u sve razine obrazovanja: od osnovnih škola do fakulteta. Drama je za britanske učitelje vrlo snažan učiteljski alat koji povezuje akciju i jezično razumijevanje učenika, a oslanja se i na njihovo emocionalno izražavanje i spoznajni svijet. Dramskim tehnikama i metodama koriste se i unapređuju svoju nastavnu praksu svi nastavnici u svim predmetnim područjima... Piše Dubravka Granulić, učiteljica hrvatskog jezika, OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće

• Nastava likovnih umjetnosti: Vizualne poruke u mediju digitalne fotografije

Jačanje komunikacijskih sposobnosti u stvarnim životnim situacijama

Jedan od glavnih ciljeva Projekta je promicanje važnosti uloge vizualnog/likovnog obrazovanja u odgoju i obrazovanju mladih, a najčešće su teme i sadržaj poruka ljubav, prijateljstvo, osjećaji, podrška bliskim osobama, osobni interesi, poruke političarima i sl., nasilje/zlostavljanje, pedofilija, ovisnosti, siromaštvo, zagađenje, smiješna  strana stvarnosti, umjetnost, budućnost... Piše Mirjana Tomašević Dančević, autorica Projekta

• Srednja škola Izidora Kršnjavoga, Našice: Učenici volonteri – ideja koja obećava

Nesebično darivanje vremena i znanja

Učenici volonteri imali su priliku razmijeniti usvojena i steći nova znanja i iskustva, prenijeti vrijednosti obrazovanja na mlađe osobe te iskazati svoju kreativnost u radu s mladima, učiti o odgovornosti prema sebi, drugima, posebno prema skupini djece koja su često marginalizirana, kako u školi tako i u lokalnoj zajednici... Piše Anđelko Cvijetović, prof. Suradnik na polju volontiranja, Srednja škola Izidora Kršnjavoga, Našice

• Fleksibilnost i kreativnost u suvremenom obrazovanju (4)

Pronalaženje potencijala pojedinca

Osjećaj nepotpunog ostvarenja svoga potencijala može proganjati čak i one koji su najviše postigli. Za mnoge je danas karakterističan osjećaj raskoraka između onoga što mislimo da možemo i onoga što se doista događa u našem životu, kao i osjećaja da možemo postići više ako se više angažiramo... Piše David L. Brierley, Fakultet Rudolf Steiner, Sveučilište u Oslu

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti

Predstavljen novi pravopisni priručnik

Priručnik je nastao kako bi omogućio stjecanje, usvajanje i utvrđivanje osnovnih znanja o b/h/s jeziku na stručan, jednostavan i popularan način te da se, u suradnji s nastavnicima u dijaspori, ponudi udžbenik koji bi udovoljio potrebama dopunske nastave… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• MEKSIKO | Skandal na početku školske godine

Novi udžbenici prepuni pogrešaka

Prema istraživanju Odjela za obrazovanje, u osnovnoškolskim udžbenicima zasad je pronađeno 117 pogrešaka. Kako bi to ispravili, iz vlade su priopćili da će učiteljima i nastavnicima dostaviti popis pogrešaka koje će oni potom ručno ispravljati... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učitelj dobar retoričar / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Planiranje sata razrednika (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Uloge i zadaće pomoćnika u nastavi / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Mora li ravnatelj u mirovinu sa 65 godina ili nakon isteka mandata / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Zašto u Strategiji nema medijskog odgoja / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Digitalna simfonija za Elizu / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Više ribe - više zdravlja / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Donja Voća: OŠ Andrije Kačića Miošića | Susret pjesnika s učenicima

• Rim: Međunarodni skup «Learning fraternity» | Mir dolazi od ljudi

• Zadar: XXI. državno natjecanje «Sigurno u prometu 2013.» | Mali Međimurci - najbolji

MEDIJI           

• WEB | Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice (http://www.nsk.hr)

• TV | Trajni sjaj zagrebačke šansone (Vrata ruža / HTV1)

• IZ MOJE LEKTIRE | Izazovi roditeljstva: Kakva bi trebala biti «majka uspjeha»?

• KNJIGE | Garestinski panopticum - Joža Skok, Tonimir, Varaždinske Toplice, 2013.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Umni uzgoj / Herbert Spencer  (1820.-1903.)
[…] Dodati nam je još nekoliko rieči, da se bolje uciepe u duh štiočev dva glavna načela, koja su ujedno najznamenitija, a kojima smo ipak posvetili najmanje pažnje, i to: prvo je načelo, da u ranom djetinjstvu, u odrasloj kao i u zreloj dobi učevni postupak ima biti dobrovoljan; a drugo je načelo, koje je nerazdjeljivo od prvoga, da proizvedena duševna djelatnost ima biti svakako bitno ugodna. Ako se napredovanje od jednostavnoga k sastavljenomu, od neodredjenoga k odredjenomu, od konkretnoga k abstraktnomu ima smatrati bitnim zahtjevom, što ga postavlja abstraktna psihologija; tada je zahtjev, da si diete ima znanje samo sticati i s ugodnošću ga svladati, doista jedini znak, po kojem se može prosuditi, da li su se vršili propisi abstraktne psihologije. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Preporoda, Škole, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Drage moje buduće kolegice! (1917.) / M.V. učiteljica

REPORTAŽA | 160 GODINA OŠ HRELJIN

Mala škola velikog srca

Svaka učionica ima računalo s internetom, LCD projektor, godinama se ulagalo u informatičku infrastrukturu, pa se ove godine prešlo i na sustav rada s e-imenicima. Problem je godinama s nedostatkom dvorane, jer već pola stoljeća ova djeca nastavu tjelesnog izvode u neadekvatnim uvjetima… Piše Branko Nađ