Biti građanin EU - što je to?

TEMA BROJA: EDUKACIJA O EUROPSKOJ UNIJI

Biti građanin EU - što je to?

Edukacija o Europskoj Uniji nije i ne može biti samo puko bubanje činjenica, podataka i statistika o njezinim državama članicama, o njezinom političkom ustroju, zajedničkoj valuti ili tijelima odlučivanja, već ona podrazumijeva i prihvaćanje nekih novih vrijednosti i načela funkcioniranja koja se temelje na dogovoru, konsenzusu, snošljivosti, toleranciji, demokratskoj proceduri, odgovornosti, uvažavanju različitosti i uklanjanju bilo kakvih antagonizama… Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore: Zrinka Vrabec Mojzeš, Vesna Pusić, Paolo Berizzi, Andrej Plenković, Igor Vidačak…

MEĐU NAMA

Predrasude i neznanje

Od Markova trga do Europske Unije put je vrlo kratak. Jedva dvadesetak kilometara treba nam do graničnog prijelaza u Bregani da zagazimo u tu Europu na čija vrata kucamo i s kojih su domaćini već skinuli sigurnosni lanac, otključali bravu i odškrinuli ih da vide tko im to kuca. Toliko snatrimo o toj Europi, brojimo dane kad ćemo konačno ući u zajednicu koja na svom barjaku već ima 27 zvjezdica, očekujemo odmah bolje dane, funkcioniranje pravne države, eliminiranje korupcije… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Obrazovanje je i dalje ključno za uklanjanje spolnih i rasnih nejednakosti, smanjenje siromaštva, stvaranje održivog planeta i očuvanje mira. Također, obrazovanje je nova valuta kojom narodi održavaju gospodarsku konkurentnost i globalni prosperitet.
Arne Duncan, ministar obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država
http://unesco.usmission.gov/duncan-remarks.html, 4. studenoga 2010.

AKTUALNO

• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Nepovratna sredstava ustanovama

Prošlog petka u prostorijama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih potpisano je 20 ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava ustanovama za obrazovanje odraslih u okviru IV. komponente Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) za projekt ”Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova”…

• Razgovor: prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu

Više ne možemo čekati nove zakone!

Akademska zajednica predložila je povlačenje paketa zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti iz javne rasprave zbog niza problematičnih rješenja koja mogu dovesti do urušavanja cjelokupnog visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sustava. Ne znamo hoće li nas Ministarstvo poslušati, ali u povijesti Sveučilišta već je bilo slučajeva da vladari i politički autoriteti ulaze u odnose napetosti s akademskom zajednicom, upozorava Bjeliš...

• Treći simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog jezika

Doprinos profesionalnom razvoju učitelja

Od 28. do 31. listopada u Primoštenu je održan Treći simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog jezika, stručni skup na kojem je više od 450 učitelja i nastavnika hrvatskog jezika raspravljalo o suvremenim i aktualnim temama koje omogućuju uvid u inovativne pristupe poučavanja i učenja hrvatskog jezika i na kojem je oslikana sadašnja zbilja u kojoj se našla hrvatska riječ…

• Predškolski odgoj - Vrtićka mala škola

Nenadomjestivo druženje s vršnjacima

Aktivnosti i sadržaji koji se provode u programu predškole stavljaju naglasak na pripremu djece za polazak u osnovnu školu, odnosno svladavanje znanja, vještina i navika koji će djetetu olakšati prilagodbu na novi program i nove zahtjeve koji se pred njih postavljaju …

• Predstavljen Unicefov priručnik

Za prevenciju nesreća

Prof. dr. Aida Mujkić autorica je priručnika naslovljenog Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi kojeg je izdao UNICEF-ov ured za Hrvatsku. Prilikom njegova predstavljanja recenzenti dr. Milivoj Jovančević, dr. Milica Katić, Jadranka Pavić i mr. sc. Igor Srček istaknuli su kako je sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi prvorazredni javnozdravstveni problem…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Reagiranje - Ima li u matematici demokracije? (2)

Nečasna rabota (ne)poznatoga kolege

U Školskim novinama od 12. listopada 2010. objavljen je preko cijele stranice tekst (ne)izvjesnog Petra Bonačića pod naslovom Ima li u matematici demokracije? U tom nemušto sročenom i stručno neprolaznom tekstu izrečeno je mnoštvo uvreda nemalom broju nastavnika matematike te se ocrnjuje jedan računalni program dinamičke geometrije... Piše Šime Šuljić, prof. matematike - savjetnik, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin

• Mediji i odgoj za medije (3)

Promijeni loš program – budi svoj!

Mali dio obrazovnih emisija radija i televizije, što ih gotovo isključivo ima javna televizija, u neprimjerenim je terminima, slabo reklamiran i samim urednicima nezanimljiv. Neka su istraživanja pokazala da se to upravo događa u zemljama u tranziciji… Piše Višnja Biti, novinarka Hrvatskoga radija

• Iskustva iz odgojno–obrazovne prakse

Uh, ta matematika!

Smije li se i može li se dijete koje je učilo klasične jezike još u osnovnoj školi odstraniti iz klasične gimnazije – jer ne zna matematiku? Po kojemu se to pravilniku i zakonu o školstvu premještaju djeca u druge škole ukoliko ne znaju određeni predmet? Čija je to ideja i tko je to “blagoslovio“? Piše Ankica Benček, učiteljica matematike i fizike, diplomirana pedagoginja

• Upoznaj samoga sebe! (10)

Emocionalno uvjetovani tipovi ponašanja učitelja

Emocionalni mozak s instrukcijama ravnoteže, dominiranja i stimuliranja utječe na veliki mozak. Emocionalni mozak pomoću emocija vrjednuje naš unutarnji i vanjski svijet i daje im određeno značenje. Postali bismo nedjelotvorni, ako bismo sve radili bez podsvjesne emocionalne instrukcije... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Je li šiba doista iz raja izišla?

Izbjegavajmo krajnosti!

Istinski ljudsko odgajanje mora biti intencionalno, svrhovito i učinkovito, ali duboko prožeto poštovanjem djeteta, razumijevanjem i u ozračju pedagoške ljubavi. Dobar odgojitelj sve rješava zajedno sa svojim gojencima, suradnjom, dogovaranjem, zajedničkim djelovanjem... Piše prof. dr. sc. Ante Vukasović, redoviti profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u miru

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju

Studenti žele ubrzati modernizaciju

Studenti su snažno pozdravili priliku da razgovaraju o značaju osiguranja kvalitete u svojim institucionalnim okvirima. Identificirali su postojeće izazove osiguranja kvalitete njihovih studija i raspravljali o mogućim rješenjima… Prema MPNCG priredio Ivica Buljan

• JEZICI | Razvoj komunikacijskog fenomena

Govorite li globish?

Francuz Jean-Paul Nerriere prije 20 godina prvi je upotrijebio termin globish, izvedenicu iz globalnog engleskog (global english), da bi jednom riječju okarakterizirao jednostavan jezik, zapravo latiničnim pismom zapisanu fonetiku, odnosno izgovor engleskih riječi... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Programi za nadarene u svijetu / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (3) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Kada raspisati natječaj za izbor ravnatelja / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Bobota | Iz bakine kuhinje

• Pula | Sportom protiv agresije

• Tijarica | Nagrada nadarenima

• Vinica | Vrčeki slave radno

MEDIJI

• WEB | Hrabri telefon za zaštitu djece (www.hrabritelefon.hr)

• KAZALIŠTE | Ovo bi mogla biti moja ulica, Zagrebačko kazalište mladih

• GLAZBA | Orguljaška svečanost u Glazbenoj školi Karlovac

• KNJIGE | Blaženi Alojzije Stepinac / Juraj Batelja; Kad bi led bio sladoled / Branko Čakarun

• ČASOPISI | Smib, Modra last, Dijete-škola-obitelj

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Mali Istranin (1930-1941)

U prvoj polovici 20. stoljeća čak je četiri puta pokretan dječji časopis koji u svom imenu ponosno ističe pripadnost našem najvećem poluotoku. Mladi Istran iz 1906. godine započeo je tu tradiciju, a nastavili su je Mladi Istranin iz 1909. (od 1910. Mladi Hrvat) i Mladi Istranin iz 1922. godine… Priredila Štefka Batinić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Hrvatskog učiteljskog doma i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Narodno prosvjećivanje i narodni učitelj / Albert Bazala

REPORTAŽA | 150 GODINA SREDNJE GOSPODARSKE ŠKOLE KRIŽEVCI

Poljoprivrednici smo i ponosni na to!

Koga god pitate za nas, svi znaju za poljoprivrednu školu! Današnji naziv paralela je s 1860. godinom kada je osnovano Gospodarsko i šumarsko učilište. Ipak, kada se ovdje i danas govori o gospodarskoj školi, ne misli se na "ekonomiju" već na "gospodara" i "gospodarenje" odnosno poljoprivrednika, poljoprivrednog gazdu sa znanjima koja su mu potrebna da bi "gospodario" svojim imanjem. Bili smo i ostali poljoprivredna škola, ističe ravnatelj Josip Bošnjak… Piše Branko Nađ