Pripremamo sadržaj…
Još je jedan krasan tjedan iza nas. Čovjek naprosto ne zna s kojom bi lijepom viješću počeo. Recimo, susjedi Slovenci su se odobrovoljili i ući ćemo u NATO, što će nam u ovoj recesiji donijeti sveopći procvat. Tako će tvrtke za nabavu vojne opreme profitirati (što me jako veseli), a i turizmu nam predstoje ružičasti dani, jer ćemo ubuduće biti pod sigurnim NATO-ovim suncobranom, što će nam donijeti poplavu stranih gostiju. Druga vijest već i nije tako bajkovita… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
Uvjeren sam da ćemo i u Hrvatskoj očuvati čistu zemlju i postupno umrežiti centre izvrsnosti nacije znanja, jer izbora nemamo. Primjerice, s oko 50.000 zaposlenih u softverskom sektoru Googlea moguće je ostvariti veći dohodak, nego sa sadašnjih 1,25 milijuna zaposlenih u cijeloj Hrvatskoj. Zato su znanje, kreativnost i inženjering prioritet i nužnost.
Dr. Davor Pavuna, fizičar
Vjesnik, 28. ožujka 2009., str. 22
Vječno misteriozan svijet tinejdžera već su stotinama puta istraživali vodeći svjetski pedagozi, sociolozi, psiholozi. No, nitko nije došao do pravog odgovora što adolescenta čini upravo takvim. Strogo znanstveni odgovor bio bi ”divljanje hormona”. Zbog toga su adolescenti u jednom trenutku veseli i euforični, već u drugome depresivni i razdražljivi. Muče ih školski neuspjesi i ljubavne nedaće, usrećuje druženje s vršnjacima i povjeravanje najboljim prijateljima. U potrazi za avanturom i podrškom tinejdžeri sve više izlaze iz okvira svoje obitelji. Ponekad se u toj potrazi zaustave i u knjižnici… Piše Branko Nađ
Za temu broja ŠN govore: Kristina Čunović, Gradska knjižnica I. G. Kovačića Karlovac, Iva Ciceran, Gradska knjižnica Pazin, Vjeruška Štivić, Narodna knjižnica Petra Preradovića Bjelovar, Alka Stropnik, Knjižnica Medveščak Zagreb i Verena Tibljaš, Gradska knjižnica Rijeka
Premda je u Hrvatskoj najprije dogovoren nacionalni standard (HNOS, 2005.), tek su 2008. godine ponuđene Strategija i smjernice za izradu i donošenje nacionalnoga kurikuluma. Pomalo kaskajući za europskim odgojno-obrazovnim sustavom, no težeći ga dostići i hodati ukorak s njime, Hrvatska je najprije skočila (HNOS), a potom rekla „Hop!“ (NOK)... Piše Željka Kovačević-Andrijanić, studentica poslijediplomskoga doktorskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Kroz povijesna se razdoblja odnos društva prema osobama s teškoćama na intelektualnom, osjetilnom, duševnom i motoričkom planu mijenjao... Piše Vini Rakić, ravnateljica Uprave za nacionalni kurikulum
Svjesni da ih postignuto još više obvezuje, srednjoškolski ravnatelji spremni su i dalje na ulogu ključnih čimbenika u hrvatskom školskom sustavu... Piše Ivan Rodić
Ivana Brlić-Mažuranić ušla je u hrvatsku književnost kao “kraljica hrvatske dječje priče“ i “hrvatski Andersen“, s pričama koje nude dah drevnosti i čarobnosti, priče koje su uvijek aktualne i živo prisutne u našem vremenu s bezbroj etičkih poruka, opće ljudskih i vječnih...
Razumijevanje kulturne baštine i njene vrijednosti nemoguće je bez znanja i komparacija s duhovnim kvalitetama koje su kao rješenja karakteristične za različita kulturna područja, u čemu učenicima mnogo pomažu i udžbenici… Piše mr. Miroslav Huzjak, profesor metodike likovne kulture, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Većina vjerskih škola u SAD-u nastala je početkom 20. stoljeća, kada su biskupi zbog zabrinutosti naredili svakoj župi da osnuje katoličku školu. Bojali su se, naime, da će val katoličkih imigranata iz Europe biti izgubljen u sustavu javnih škola, koji je često bio agresivan prema njihovoj vjeri... Priredila Ivana Čavlović
Dugogodišnji predani profesorski rad okrunjen je pojavom hrvatsko-latinskoga rječnika namijenjenog gimnazijalcima, što je ocijenjeno kao vrsno pedagoško i humano djelo... Piše Štefka Batinić
Zemlja posjeduje tri bogatstva: materijalno, kulturno i biološko. Hrvatska se može podičiti naročito s dvama od tih bogatstava koja moramo sačuvati i tako ih pokloniti našim potomcima. Udruga “Petrinjčica“ i njezini vrijedni članovi pomoći će svakom putniku dobronamjerniku da upozna ta bogatstva... Piše Ivan Rodić