Pripremamo sadržaj…
Rupa na remenu ili duboko smrzavanje
Voda je, očito, došla do ušiju. Da smo u banani zajedno s cijelim svijetom, to više nitko i ne poriče. Oni najcrnji prognostičari predviđaju bankrot, deficit i što sve ne u državnom proračunu, a ako država bankrotira, onda nam se doista crno piše. Svi oni koji su maltene do jučer tvrdili da nas svjetska gospodarska kriza nisu i neće ni okrznuti sada panično traže nužni izlaz ili bolje rečeno izlaz za nuždu… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
Miješanje obrazovanja s poznavanjem brojnih podataka zavodljiva je pogreška. No, obrazovanost ne znači samo poznavanje načela, nego i moć rasuđivanja i sposobnost analiziranja. [...] Društvo znanja nalaže da razum, racionalnost, tumačenje, znanost, znanje i obrazovanje u društvu budu presudan čimbenik. Ono što se danas razumije pod društvom znanja nema mnogo zajedničkoga s tom idejom. Sad se podrazumijeva da će se znanje proizvoditi, mjeriti i da će se njime upravljati, da je znanje resurs koji treba iskorištavati.
Konrad Liessman (autor knjige Teorija neobrazovanosti)
Vijenac, XVII, br. 392, 12. ožujka 2009., str. 18
Nastava prirodoslovlja | ”Gdje je, kvragu, taj atom?”
Nastava prirodoslovlja jedno je od najistraživanijih područja obrazovnih istraživanja u Europi i u svijetu. Uvidjelo se, naime, da su učenički stavovi prema prirodoznanstvenim predmetima prilično negativni, naročito u razvijenim zemljama, i da učenici te predmete ne doživljavaju ni kao zanimljive, ni kao relevantne ni kao korisne za svoj svakodnevni život. A kako je kod nas?… Piše Ivan Rodić
Za temu broja ŠN govore: Boris Jokić, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Đurđa Kocijan, profesorica kemije u OŠ Petra Zrinskog u Zagrebu, Luca Spetić, profesorica fizike u OŠ Janka Draškovića u Zagrebu, Anđelka Jalušić, profesorica matematike i fizike u OŠ Rudeš u Zagrebu i mr. sc. Žaklin Lukša, profesorica u Gimnaziji Čakovec
Predškolski kurikulum uključuje određivanje aktivnosti za svu djecu, za manje skupine ili pak pojedinačnu aktivnost, mogućnosti koje imaju odrasli ili djeca u iniciranju aktivnosti, kvantitetu i kvalitetu ponuđenih poticaja, sredstva i materijale, bitne sadržaje aktivnosti, formalnost ili neformalnost tijeka te didaktičke i spontane igre. Treba ga razlikovati od programa u kojem su, umjesto usredotočenosti na očekivane ciljeve, naglašeni sadržaji i opće pretpostavke koje se realiziraju njihovim pravilnim izborom i obradom... Piše dr. sc. Jasna Krstović, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju, Učiteljski fakultet u Rijeci
Društveni kapital se stvara kroz obrazovanje, a u našem je obrazovnom sustavu oko milijun i pol ljudi i to su oni koji će za deset godina raditi i proizvoditi, biti javna uprava i sve ostale službe. I zato sada treba u njih ulagati, a posebno u razvijanje učiteljske profesije. No, činjenica je da učiteljska profesija nije dobila primjeren status, da je to zanimanje neatraktivno, potplaćeno, obezvrijeđeno sa svih aspekata i dok je tako najveći je problem dobiti najbolje ljude u tu djelatnost... Razgovarao Marijan Šimeg
Zajednički obrazovni rast
Po prvi puta su se na jednom mjestu našli odgojitelji iz vrtića i učitelji razredne nastave te spoznali da im je posao vrlo sličan te da se ubuduće moraju i češće okupljati i razmjenjivati iskustva o zajedničkom radu... Piše Marijan Šimeg
Punopravno članstvo u Erasmusu tek 2012. godine?
Piše Eva Žilajković
Ulogu pedagoga u predškolskoj ustanovi određuje njegovo radno mjesto u mreži kompleksno isprepletenih ljudskih odnosa. Na hijerarhijskoj ljestvici ima nezahvalno mjesto koje volim nazivati “tampon zona“. O njegovoj osobnosti, vještinama i snalažljivosti ovisi u što će se pretvoriti njegova uloga... Piše Ruža Babić, diplomirana pedagoginja, DV Grigora Viteza, Zagreb
Udžbenici iz likovne kulture na mala su vrata uveli revoluciju u društvenoj svijesti o kulturi i duhovnim dobrima umjetnosti kao nositeljima umnih spoznajnih sposobnosti, odnosno razvoja vještine mišljenja… Piše mr. Miroslav Huzjak, profesor metodike likovne kulture, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Priprema za rad nije jedina obrazovna zadaća visokih škola. No, sveučilišta moraju nastojati osposobiti studente za rad, razvijati njihovo inovativno znanje, kako bi ga znali praktično primijeniti. Tvrtke koje ih zapošljavaju prečesto tvrde da naučeno znanje i prenesene sposobnosti nisu dovoljni za ispunjenje njihovih potreba... Priredio Željko Medvešek
Osnovno je načelo Don Boscova odgojnoga koncepta bilo odvratiti mlade od zla te ih poticati da dobrovoljno i s radošću čine dobro... Piše Štefka Batinić
Približavajući se dvjestotom rođendanu škola i dalje ostaje ukorijenjena u svoj najuži gradski prostor, ostaje i više od škole kao značajna kulturna ustanova, čuvarica materinske riječi i tradicije, kao branik nacionalne svijesti mladih naraštaja na ponos svome gradu, u ime vlastitog postojanja, ali i kao zalog svijetle budućnosti... Piše Marijan Šimeg