
O tome se baš i ne priča previše, ali će rijetko tko iz prosvjetarskih krugova zanijekati postojanje svojevrsnoga latentnog sukoba između učitelja i njihove stručne nadgradnje - pedagoga. S jedne strane su, prema takvim tumačenjima, šljakeri, oni koji se svakodnevno muče u razredu s buljukom sitne dječice ili, pak, pubertetlija, a s druge strane teoretičari... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
Od one velike zavjese 'djeca laži' ponijela su sa sobom njene komadiće i njima prekrivaju ili zamagljuju istinu o pojedinim događajima, kako u pojedincima, tako i u pojedinim dobro izabranim institucijama. Neki kroz ostatke te zavjese siju sjeme razdora i zbunjenosti. Istina je da je zavjesa pala; istina je da je sustav doživio slom, ali krhotine su dovoljno snažne da se pojave u oblicima promicanja istih neistina ne samo kroz pore politike i odnosa prema prošlosti, nego naročito u odnosu prema odgoju, znanosti, obrazovanju.
Kardinal Josip Bozanić
IKA (www.ika.hr), 10. veljače 2009.
Najveći dio didaktičke opreme i prostora za učenje prilagođen je nastavi usmjerenoj na učitelja, dakle onoj u kojoj učitelji ”realiziraju program” uglavnom u vidu predavačko-pokazivačke nastave, a učenici uglavnom sjede, slušaju i gledaju te povremeno odgovaraju na postavljena pitanja. Novi, kurikulumski pristup od škole traži nešto sasvim drugo… Pišu prof. dr. Milan Matijević, dr. Ante Bežen, Marijan Šimeg
Državna matura važna za upis
Godine 1995. u susjednoj Sloveniji u cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih bilo je uključeno 7,3 posto stanovništva, a 2006. godine čak 15 posto. Kod nas je situacija jako loša, pa smo 2006. imali tek 2,1 posto stanovništva uključenog u cjeloživotno učenje... Piše Branko Nađ
O ulozi razrednika već je dosta pisano u stručnoj literaturi. Uz onu “službenu“ postoji i obična ljudska dimenzija razredništva. Htjeli mi to ili ne, ta nam se “naša“ djeca s vremenom uvuku pod kožu. Brinemo se o njima ponekad više nego za vlastitu djecu. Upoznajemo ih, pratimo ih, radujemo se i tugujemo zajedno s njima, pa i kasnije, nakon što napuste školu i krenu u život. Nažalost, ima i razrednika koji su to samo na papiru - možda čak ni to... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike u OŠ Gustava Krkleca Zagreb
U raspravama o književnosti za djecu moramo se pridržavati načela da u tu domenu ne spadaju samo djela namijenjena mališanima, nego i sva ona ostala koja su tijekom vremena djeca prihvatila kao svoje. Kačić se razlikuje sadržajem od Šenoe, ali po strukturi svoga pjesnikovanja oni su slični... Piše Ivo Zalar
Dr. Mate Šimundić (1928.-1998.), sveučilišni profesor, jezikoslovac i jedan od najvećih hrvatskih onomastičara, objavio je u Školskim novinama od početka osamdesetih do pred konac života na desetke članaka u kojima je raspravljao o aktualnim jezičnim pitanjima i o stanju hrvatskoga jezika općenito. U povodu desete obljetnice smrti, u studenome prošle godine, u rodnome mu Lovreću i Splitu održani su Prvi dani Mate Šimundića... Piše dr. sc. Ante Selak, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Općeniti je stav u Njemačkoj da jedna od najbogatijih svjetskih zemalja nema zadovoljavajući obrazovni sustav te da su nužne njegove reforme... Pripremio Željko Medvešek
Eksperimentalna psihologija i pedagogija… Piše Štefka Batinić
OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu spada među najveće škole u Varaždinskoj županiji. Broji 907 učenika, od čega je njih 700 raspoređeno u matičnu školu u Ivancu, dok ostatak pohađa tri područne škole, udaljene od Ivanca oko tri kilometra. Riječ je o područnim školama Salinovec, Kuljevčica i Prigorec… Piše Branko Nađ