
Znam, znam, svi će reći da nemam pojma i da nije na meni da se miješam u poslove zaštite ljudskih prava, a pogotovo poštivanje Konvencije o pravima djeteta. No, bez obzira na takva upozorenja moram naglas razmišljati o jednom školskom problemu koji je prošloga tjedna zaokupio pažnju javnosti na samo jedan dan, jer je već sljedećeg dana krenula priča o pandemiji svinjske gripe... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
~Ondje gdje nema sustavna bavljenja prevencijom, pojavnost nasilja raste, a ondje gdje su poduzeti stručno utemeljeni i trajni napori, ona se smanjuje. Stoga smo preporučili da se u školama provodi organiziran produljeni stručni postupak za djecu rizična ponašanja, što je Vlada i prihvatila, ali još postoje brojne dvojbe. Ne zna se tko će to provoditi, tko će financirati i koordinirati stručnjake iz različitih sustava, kako uključiti i lokalnu zajednicu itd.
Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu,
Večernji list, 11. studenog 2009.
Učenicima mlađe školske dobi treba osigurati svakodnevno tjelesno vježbanje, jer jedino tako kroz svakodnevni podražaj dovoljnog intenziteta se mogu dogoditi poželjne promjene osobina i sposobnosti na koje se može utjecati. U suprotnom nema optimalnog razvoja… Piše Branko Nađ; za Temu broja ŠN govore: Vladimir Findak, Željko Štefanac, Matija Rušak, Dario Varga, Zvonko Klobučar
U razredu treba poticati usmjerenost na učenje, a ne samo na ocjene. Iako su ocjene učenicima vrlo važne, treba što češće povezivati ono što se uči sa stvarnim životom. Pomicanje naglaska s ocjena na učenje posebno pridonosi motiviranju loših učenika. Naime, oni su svjesni da će teško dobiti odlične ocjene, ali će možda biti spremniji nešto učiti ako vide da od toga mogu u životu imati neke koristi... Piše Majda Rijavec, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dosadašnjim istraživanjima naših metodičara književnosti utvrđeno je da tematski poetski interesi učenika ovise o dobi učenika te da su usmjereni prema igri, dječjem svijetu, životinjskom svijetu, predmetnoj stvarnosti, krajoliku i ljubavi. U tom kontekstu Balogova je poezija najtraženija i učenicima najzanimljivija lektira... Piše dr. sc. Zvonimir Diklić, metodičar književnog odgoja i obrazovanja
Kad govorimo o razvoju učiteljske profesije u Hrvatskoj, pod tim podrazumijevamo odgojitelje u predškolskim ustanovama, učitelje u osnovnim školama, profesore i ostale nastavnike u srednjim školama te sveučilišne i ostale visokoškolske profesore. Svi oni pripadaju časnom i važnom učiteljskom zvanju, presudnom za duhovno, intelektualno i profesionalno oblikovanje svakog pojedinca, a time i za obrazovno i stvaralačko stanje nacije... Piše Ante Bežen. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
S izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, usvojenima u veljači ove godine, pravno lice (sveučilište) koje obrazuje studente bez akreditacije i rješenja od Ministarstva krivično će odgovarati i biti novčano kažnjeni sa do 100 tisuća eura. Zakon predviđa i zatvorsku kaznu za odgovorna lica (rektor) u trajanju od jedne do tri godine... Prema Novoj Makedoniji, I.B.
Pod terminom siva obrazovna zona podrazumijevaju se izvanškolske aktivnosti koje oponašaju one koje se obavljaju u školi. To najčešće uključuje pripremne tečajeve za prijamne ispite, dodatne programe za loše ili izvrsne učenike te privatne poduke... Prema EDUinfo Ivana Čavlović
Dvogodišnja Viša pedagoška škola, osnovana prije 90 godina kao ustanova za dodatnu izobrazbu pučkih učitelja, danas je vodeći fakultet za izobrazbu magistara primarnog obrazovanja… Piše Štefka Batinić
Jedina specijalizirana klesarska škola u Hrvatskoj brojnim je programima ove godine obilježila prvih stotinu godina svoga postojanja. I kako nam je rekao njen ravnatelj Tonči Vlahović, kad jedna institucija doživi ovako lijepu i okruglu obljetnicu onda se zaista ima što slaviti, tim više što iza Klesarske škole u Pučišćima stoje vidljivi rezultati i ugled koji škola ima ne samo u domovini nego i u svijetu.… Piše Marijan Šimeg