Ne slažem se s procjenama o upitnoj motivaciji učenika za polaganje ispita jer je svega jedan posto učenika koji predaju prazne ispite, kaže Vinko Filipović

Ako nacionalni ispiti postanu uvjet za srednju školu, postaju visokorizični ispiti, što povećava stres i potiče „učenje za test”, kaže Mislav Balković

Učenici četvrtih razreda, njih oko 35.500, prošli su tjedan pisali nacionalne ispite koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Osmaši su započeli ovaj tjedan i slijedi im još dva tjedna ispita. Ovo je treća generacija učenika četvrtih razreda koji pišu nacionalne ispite na nacionalnoj razini te četvrta godina za učenike osmih razreda.

Ispiti se ni ove godine neće bodovati za upis u srednje škole, iako dio ravnatelja srednjih škola to priželjkuje. Testiranje služi tome da se stručno utvrdi gdje učenici imaju najviše zaostataka u znanju te da se ujednače ishodi među u učenicima u svim dijelovima zemlje.

Ipak, činjenica da se ne ocjenjuju kod učenika osmih razreda prilično smanjuje motivaciju, kažu ravnatelji škola. Iako ne izostaju mnogo, dio ih predaje prazne testove i ne trudi se oko rješavanja ili pripreme. Roditeljima, pak, često nije jasno zašto se djecu uopće testira. Posebno im je to problem u osmom razredu jer smatraju da se učenicima oduzima dragocjeno vrijeme u redovnoj nastavi.

Valjanost zadataka

Dosadašnje analize, pak, pokazuju kako najbolje rezultate postižu učenici u manjim sredinama, ponajprije u Makarskoj, Dubrovniku i Krapini. Ravnatelji škola u tim gradovima ističu kako se učenike za nacionalne ispite priprema kontinuiranim radom tijekom godine i vježbanjem baš takvog oblika testiranja. Jako dobre rezultate postižu učenici škola koje su uključene u cjelodnevnu nastavu i s kojima se u samoj školi radi vremenski više nego u redovnoj nastavi.

Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, ne slaže se s procjenama o upitnoj motivaciji učenika za polaganje ispita jer je svega jedan posto učenika koji predaju prazne ispite, kao što ima škola koje imaju iznad 75 posto riješenosti pojedinih predmeta. Napominje kako nakon nacionalnih ispita rade stručne psihometrijske analize.

– Želimo utvrditi valjanost zadataka. Stručne radne skupine nastoje da zadaci budu što bolji, što primjereniji i što jasniji kako bi učenici sa što manje problema mogli iščitati ono što se od njih traži i ponuditi zadovoljavajući odgovor – istaknuo je.

Ipak, i osmašima i roditeljima ključno je da nacionalni ispiti nemaju utjecaj na upis u srednje škole. U anketi portala srednja.hr, primjerice, roditelji su potvrdili kako bi plaćali djeci instrukcije da se boduju za srednje škole. Otkako su uvedeni, za nacionalne ispite postoje i privatne instrukcije, čija cijena doseže i do 400 eura.

Svrha ispita

Mislav Balković, dugogodišnji stručnjak u obrazovanju, predsjednik HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra Bernays smatra da takvi ispiti imaju smisla i veliku vrijednost. No važno je da se rezultati koriste za prilagodbu nastave, dodatnu podršku učenicima i bez mijenjanja kriterija ocjenjivanja. Kako ističe, nacionalni ispiti imaju dvije svrhe.

– Prva je formativna – objektivizacija ocjena i pravodobna povratna informacija učenicima, roditeljima i nastavnicima o stvarnoj razini znanja u odnosu na nacionalne standarde. Kriteriji ocjenjivanja razlikuju se od škole do škole, pa čak i od nastavnika do nastavnika. Učenik koji ima odlične ocjene ne mora nužno imati znanje usporedivo s vršnjacima na nacionalnoj razini. Nacionalni ispiti trebali bi omogućiti „umjeravanje” kriterija i pravodobnu reakciju – dodatni rad, prilagodbu očekivanja i realniji odabir daljnjeg obrazovnog puta. Druga je svrha sustavna – smanjenje pritiska u jednoj točki školovanja. Umjesto da o budućnosti učenika odlučuje jedan visokorizični ispit, poput prijamnog ili državne mature, rezultati bi se mogli prikupljati i pratiti tijekom duljeg razdoblja. Time bi se smanjio stres i umanjio utjecaj eventualne inflacije ocjena – ističe Balković.

No, dodaje, ključno je razjasniti želimo li da nacionalni ispiti budu razvojni alat ili selekcijski mehanizam.

– Trenutačno su niskorizični. Ako postanu uvjet za srednju školu, postaju visokorizični ispiti, što neminovno mijenja ponašanje škola i učenika, povećava stres i potiče „učenje za test”. Mogu imati selekcijsku ulogu, ali tada treba jasno definirati težinski faktor, osigurati potpunu standardizaciju te voditi brigu o jednakim prilikama učenika – zaključuje.

polaganje nacionalnih ispita