Pred nama je novi broj Jubilarni svezak časopisa Bjelovarski učitelj (god. XXX, br. 1. – 3., Ogranak Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (HPKZ), Bjelovar 2025., glavne i odgovorne urednice dr. sc. Zdenka Brebrić i mr. Nataša Ljubić Klemše) još jednom potvrđuje ulogu ovoga časopisa kao nezaobilazne platforme za razmjenu znanstvenih i stručnih spoznaja, okupljajući autore koji analiziraju ključne izazove današnjega odgoja i obrazovanja.

Ovaj je broj rezultat zajedničkog truda praktičara i teoretičara koji žele unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Novi je broj dostupan u digitalnom formatu na stranicama Ogranka, uvršten je u bazu znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak, a namijenjen je učiteljima, odgojiteljima, stručnim suradnicima i svima zainteresiranima za povijest i budućnost pedagogije.

Uloga obitelji

U novom broju časopisa Bjelovarski učitelj (BUČ) radovi su podijeljeni u nekoliko ključnih tematskih cjelina koje obuhvaćaju pedagošku teoriju, praktična iskustva iz učionica te osvrte i portrete istaknutih stručnjaka kao i sjećanja na kolege koji više nisu s nama.

Sanja Prelogović bavi se ulogom obitelji u kritičnom razdoblju prelaska djeteta u školu, istražujući kako roditeljska podrška utječe na dječju spremnost.

Pitanje digitalnog doba obrađuju Dijana Penava i Ivana Kozić analizirajući utjecaje modernih medija na mlade, dok Branka Mikačević i Tatjana Petrec upozoravaju na sigurnost djece online te ulogu odraslih u razvoju njihove medijske pismenosti. Nadovezujući se na te teme, Ivana Blažeković predstavlja konkretne programe medijske kulture koje provodi bjelovarska knjižnica.

O zdravlju i mentalnoj higijeni samih prosvjetara piše Davorka Jug, analizirajući stres i prevenciju burnouta u učitelja, dok se Marta Smiljanić bavi dubljim teorijskim temeljima odgoja iz prizme hermeneutike.

Strukovno obrazovanje i inovacije u fokusu su radova Ornele Malogorski i Jadranke Rosić koje opisuju iskustveno učenje uz projekt „Bjelovarska sajamska priča” te Gordane Popović koja piše o prednostima uvođenja modularne nastave i timskog rada.

Jezične i književne teme obrađuju Luka Gaćeša, s detaljnom analizom apozicije u hrvatskoj sintaksi, Vesna Nosić, koja istražuje osobna imena u naslovima književnih djela, te tim Renata Jukić, Kristina Cergol i Vlasta Svalina, koje donose važne uvide u pismenost vrjednovanja postignuća u nastavi engleskog jezika.

Povijest školskog vrta

Poveznicu s baštinom i terenom nalazimo u radu Tereze Salajpal o povijesti školskog vrta u Goli, istraživanju svadbenih običaja Međimurja koje potpisuju Goran Lapat, Dražen Ružić i Matija Varga te inovativnom pristupu Valentine Milohanić koja pokazuje kako arheološka nalazišta postaju učionice.

O plemenitosti učiteljskog poziva i doprinosu zajednici pišu Natalija Šnidarić i Elvira Tahiri, donoseći iskustva o školskom volontiranju iz Medicinske škole Mlinarska.

U rubrici Osvrti, prikazi i recenzije autori kritički promišljaju o suvremenim alatima i metodama: Nataša Ljubić Klemše piše o transformaciji prosvjetara uz podršku umjetne inteligencije, dok Daliborka Tomašević tematizirajući hrvatske izume prikazuje model istraživačke nastave. Predstavljen je i niz školskih i izvanškolskih projekata i istraživačke nastave (autori Sanja Penić i Marko Šegavić Valerija Stipetić i Karolina Šteković Junković, Tatjana Kreštan, Petra Kovačević Hruškar i Ana Pleskalt, Danica Barišić, Lorena Buršić-Lukić i Tatjana Kos, Jadranka Dorešić i Aleksandra Hohnjec te Sonja Đuračić i Ornela Malogorski).

Iskustva sudjelovanja na međunarodnoj konferenciji predstavljaju Branka Biketa Caktaš, Mirta Đurašević i Ivana Blažeković. Barbara Bajsić pak zagovara Mentalitet rasta kao temelj razvoja, a Mirela Alebić fokusira se na Vrednovanje i motivaciju u nastavi Njemačkog jezika.

Pedagogija J. Deweyja

Toni Spaseski donosi osvrt na pedagogiju Johna Deweyja. Zoran Hercigonja recenzira intrigantan Priručnik za lijenog učitelja, a Lucija Hrstić i Tena Duran knjigu Kreativno izražavanje emocija.

U dijelu koji nosi naslov Portreti izvrsnosti i Sjećanja časopis odaje počast pojedincima koji su zadužili struku – Zdenka Brebrić predstavlja profesionalni portret dr. sc. Nataše Ljubić Klemše, Vladimir Strugar donosi inmemorijski članak posvećen prof. dr. sc. Vladimiru Juriću, dok se Mirjana Ištef, Jasna Predragović i Sanja Sabljak sjećaju kolege Antuna Ibriksa.

Izdavanje ovog broja, kojim se obilježava 30 godina izlaženja časopisa, podržali su Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija. Časopis ostaje ključni izvor inspiracije za sve koji žele unaprijediti hrvatski odgojno-obrazovni sustav.

Cijeli časopis dostupan je na stranicama Ogranka: https://hpkz-ogranak-bjelovar.com.hr/category/bjelovarski-ucitelj/prethodni-brojevi/

Novi broj Matke o matematici u medicini

Časopis za mlade matematičare, Hrvatsko matematičko društvo i Školska knjiga, broj 133., Zagreb, 2025.

Odavno je poznato da je matematika primjenjiva i u mnogim drugim područjima, pa se tako i u časopisu Matka u svakom broju mogu pronaći članci s tom tematikom. Tako u ovome broju Lara Ćuća piše o matematici u medicini, odnosno o jednoj grani matematike, vrlo važnoj u medicinskoj znanosti – statistici.

„Danas se pomoću statistike prikupljaju, obrađuju, analiziraju i interpretiraju razni podatci – neki dobiveni na različitim kliničkim ispitivanjima u svrhu pronalaska novih lijekova, neki na istraživanjima na razini određenog broja ljudi i slično. Jedno je sigurno – nova otkrića i dostignuća na području medicine i farmacije danas su nezamisliva bez korištenja statistike”, tvrdi autorica.

Anja Trstenjak istražuje geometriju paukove mreže, koja, objašnjava autorica, pripada takozvanim strukturama tensegrity (tensional ‒ napeti + inegrity ‒ integritet) koje predstavljaju iznimno učinkovit spoj geometrije i mehanike, pa otuda i paukova mreža kao zahvalna tema za matematičare. Lucija Kuhar povezuje u svome članku matematiku i slastice, konkretno tortu, a kao dokaz da slastice često okupiraju misli matematičara jest to da su brojevima odlučili dati imena po njima. Kakvi su to brojevi te imaju li oni ikakve veze sa slasticama, čitatelji će doznati u ovome članku, a kakve veze ima matematika s dvobojima (kojima se nekada branila čast) objašnjava Isabel Villalobos.

Dragoljub Milošević obrazlaže pet dokaza tvrdnje o pravilnom deveterokutu, a na „matematičko putovanje” u Maroko čitatelje vode Lucija Baljkas Rubelj i Josip Radišić, koji u 16 matematičkih zadataka, koje treba riješiti, pomažu čitatelju da pobliže upoznaju tu zemlju (prosječna gustoća naseljenosti, udjel stanovnika Maroka u svjetskoj populaciji, izražen u postotcima itd.). Na „matematičko putovanje”, ali nešto bliže – na otok Mljet, vodi čitatelje i Sanja Janeš, koja se često javlja u Matki ovakvim temama.

Tu su i druge stalne rubrike: Enigmatika, Natjecanja, Konstrukcije bez riječi autorice Nikol Radović, Geometrijski kutak, Kutak za kreativni trenutak, Matemagičar, Matematički rebusi, Povijest matematike i dr., a tu je i Kutak za najmlađe koji će ih uputiti u tajne građevine. (ir)

Poučak ‒ novi koncept nastave i učenja

Časopis za metodiku i nastavu matematike, Hrvatsko matematičko društvo, broj 103., Zagreb, 2025.

Sadržaj novoga broja Poučka otvara tekst sjećanja na prof. dr. sc. Zvonimira Tuteka (Zagreb, 20. 1. 1950. – 16. 11. 2024.), umirovljenoga profesora Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kojemu je, kako to ističe autor teksta Josip Tambača, područje znanstvenoga interesa bilo „široko polje primijenjene matematike”.

Površina, poluopseg i polumjer upisane kružnice trokuta naslov je članka koji potpisuju Matea Dvoršćak, Ivica Gusić i Jelena Gusić, kojima je poticaj za članak dao događaj s ljetnoga roka ispita na osnovnoj razini matematike na državnoj maturi 2025. Ondje se našao zadatak iz područja geometrije koji je podijelio (matematičku) javnost i postao izvorom brojnih rasprava. Naizgled se radilo o jednostavnom zadatku čije se rješavanje svodi na korištenje formule koja površinu trokuta povezuje s njegovim poluopsegom i radijusom trokutu upisane kružnice, a koja se može naći u knjižici formula za državnu maturu. Uvidom u dane veličine otkrio se problem: aritmetički zadatak u geometrijskom kontekstu nije moguć. Podrobnija objašnjenja problema čitatelji će naći u nastavku članka.

Ljerka Jukić Matić i Kristina Špoljarić autorice su članka Od površine do rekonstrukcije: metodički pristupi učenju određenog integrala, u kojemu autorice prikazuju četiri osnovne interpretacije određenog integrala i pokazati kako njihova sustavna metodička razrada može uvelike pridonositi razvoju fleksibilnijega i dubljega razumijevanja tog pojma kod učenika i studenata.

Članak pod naslovom Pitagorin zakon malih brojeva autora Zvonimira Šikića objedinjuje u sebi, uvjetno rečeno, matematiku i glazbu, a sve vodi do pokušaja pitagorejaca da se cijeli univerzum opiše s pomoću jednostavnih harmonijskih odnosa koji su povezani s ugađanjem žica na liri.

Delaunayova (Deloneova) triangulacija tema je članka koji potpisuje Reni Banov, dok se svojstvima ciklometrijskih (arkus) funkcija bavi Goran Kovačević, koji će se tom temom baviti i u sljedećem broju Poučka.

U rubrici Iz nastavne prakse Ruža Jeličić u članku Stoički vodič za uspjeh u poučavanju matematike nudi novi koncept nastave i učenja matematike koji bi se zasnivao na filozofiji stoicizma, drevne filozofske škole nastale u 3. stoljeću pr. Kr. (ir)

Novo u knjižarskim izlozima

Čemu služe zvijezde, Margeaux Davis

Zagreb: Školska knjiga, 2025.; 20 str.

Kad padne noć, puž Luka kreće u istraživanje svijeta. Mjesec mu osvjetljava put, lišće mu pruža skrovište, a kiša šapće svoje tihe pjesme. Ipak, jedno ga pitanje ne napušta: čemu služe zvijezde? Ova nježna slikovnica govori o znatiželji, hrabrosti i prijateljstvu koje se rađa kad ga najmanje očekujemo. Ilustracije Margeaux Davis stvaraju svijet u kojem se svjetlost i tama dodiruju tiho, poput zvijezda koje trepere na noćnom nebu. (ir)