Prema podacima HKMS-a, u idućih pet godina između 5000 i 7000 medicinskih sestara otići će u mirovinu, a svake godine zamijeni ih tek 600 do 800 novih sestara

U Hrvatskoj je danas 20-ak studija sestrinstva, na kojima godišnje diplomira između 250 i 300 magistara sestrinstva. Radnih mjesta za taj kadar u zdravstvenom sustavu nema dovoljno, a unatoč tome iz godine u godinu produciraju se nove generacije magistara sestrinstva koji nemaju gdje raditi ili pak rade na radnim mjestima koja ne odgovaraju njihovoj kvalifikaciji. Ministrica zdravstva Irena Hrstić priznala je ovih dana da u zdravstvu ne postoje radna mjesta za sav visokoobrazovani kadar koji izlazi iz sustava. U Ministarstvu zdravstva traže rješenje za taj problem organizacijskim promjenama koje bi osigurale nova radna mjesta za magistre sestrinstva, no moguće je i reduciranje upisnih kvota na studije sestrinstva.

Neusklađenost sustava

Ovaj je studijski program jedan od evidentnih primjera neusklađenosti sustava visokog obrazovanja s potrebama tržišta rada, a dodatnu težinu daje činjenica da se radi o javnoj službi, čije bi kadrovsko popunjavanje moralo biti pod kontrolom države. Nažalost, činjenica da su medicinske sestre neadekvatno plaćene te da im visoko obrazovanje daje šansu za boljim statusom i većim primanjima, u posljednjem je desetljeću motivirala mnoge da upišu studijski program koji im nije donio ništa.

– Magistre sestrinstva zasigurno imaju mjesto u zdravstvenom sustavu, ali za toliki broj u ovom trenutku nema dovoljno pozicija ni u bolnicama ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – izjavila je ovih dana ministrica zdravstva Irena Hrstić, objavljujući kako se radi na pronalaženju radnih mjesta kojima bi se omogućilo šire zapošljavanje visokoobrazovanih medicinskih sestara. Itekako svjesna da se posljednjih godina na sveučilištima i veleučilištima producira kadar koji nije zapošljiv u sustavu zdravstva, poručila je da broj upisnih mjesta na sestrinskim studijima, kao i srednjoškolskom obrazovanju, mora pratiti potrebe zdravstvenog sustava.

Što sustavu treba

– Nekad je potrebno povećanje upisnih kvota, nekad smanjenje. Važno je da znamo što sustavu u određenom trenutku treba, ustvrdila je i najavila da će u svom planu ljudskih resursa u zdravstvu za iduće petogodišnje razdoblje precizno definirati potrebe za pojedinim zdravstvenim zanimanjima i specijalizacijama. Taj bi plan krajem godine trebao odrediti formiranje upisnih kvota za zanimanja u zdravstvu.

Predstavnici strukovnih organizacija pozivaju na preispitivanje upisnih kvota u srednjim školama, koje su danas premale. U Hrvatskoj srednju medicinsku školu godišnje završi oko 1150 učenika, a u registar Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) uključi se tek oko 600 do 800 novih sestara. Harolt Placento, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, smatra da zdravstveni sustav može pronaći mjesta za visokoobrazovane medicinske sestre putem specijalizacija, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranim sestrinskim ambulantama, patronaži, palijativnoj skrbi, kućnoj njezi... Prirodno je, kaže, da se sestrinstvo razvija i napreduje te da viša razina obrazovanja medicinskih sestara pridonosi većoj stručnosti i sigurnosti pacijenata.

U HKMS-u pozivaju pak državu da donese odluku o tome koliko je magistara sestrinstva Hrvatskoj doista potrebno, ali i da postojeći kadar dobro iskoristi unutar zdravstvenog sustava.

– Ljudi ulažu trud kako bi stekli nova znanja i kompetencije i ne može se jednostavno reći da takav kadar nije potreban. Treba pronaći model kako ga iskoristiti – poručuje Mario Gazić, predsjednik HKMS-a.

Prirodni odljev

Najveći je problem u nedostatku medicinskih sestara srednje stručne spreme koje rade neposredno uz pacijente. Rješenje u strukovnim udrugama vide u povećanju upisnih kvota u srednje škole i do 50 posto, ali pritom pozivaju i na podizanje plaća i uvjeta rada.

– Medicinske sestre često nastavljaju školovanje i upisuju magisterije kako bi ostvarile bolje plaće i status, jer uvjeti rada i primanja danas nisu dovoljno motivirajući da bi ostale u sustavu. To hitno treba mijenjati – poručuje Placento.

Medicinska sestra s petogodišnjom srednjom školom ima koeficijent kao netko s četverogodišnjom školom, a nisu dovoljno vrednovani ni uvjeti rada, objašnjava. Prema podacima HKMS-a, u idućih pet godina između 5000 i 7000 medicinskih sestara otići će u mirovinu, a svake godine zamijeni ih tek 600 do 800 novih sestara. U Komori kažu kako se prirodni odljev tim tempom neće nadoknaditi te traže povećanje upisnih kvota u srednje medicinske škole i do 50 posto, kako bi postojeće medicinske sestre u zdravstvu bile manje opterećene i kako bi ostale raditi u sustavu.