Obiteljski dom i škola trebali bi biti najsigurnija mjesta za djecu. No, čini se da je to sve manje tako, jer je nasilje među i nad djecom u porastu. Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama povećano je za više od 80 posto, a sa zabrinutošću pratimo i porast nasilja u obitelji, stoji među ostalim u zaključku godišnjeg izvješća Ureda pravobraniteljice za djecu, koji je lani primio 13 posto više prijava o povredama prava djece nego u prethodnoj godini. Ukupno su zaprimljene 2183 prijave, a njihov najveći rast zabilježen je u području pravosudno-zaštitnih prava (41,17 posto), obrazovnih prava (24,47 posto) te osobnih prava (14,46 posto).

Od 184 prijave za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, njih 17 odnosi se na nasilje u vrtiću (10 prijava na nasilje djelatnika, jedna prijava na nasilje druge odrasle osobe, a šest za nasilje među djecom). Za nasilje u osnovnoj i srednjoj školi Ured je primio 167 prijava, od čega se najveći dio, njih 146, odnosi na vršnjačko nasilje, a 18 na nasilje učitelja i nastavnika dok se tri prijave odnose na nasilje roditelja u školi. Dvije prijave odnose se na nasilje učenika prema djelatniku škole. Najčešći su prijavitelji roditelji djece (110 slučajeva), a djelatnici institucija, najčešće odgojno-obrazovnih, obratili su se Uredu u 56 slučajeva. Bila su i 83 telefonska savjetovanja u vezi s nasiljem u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Kako stoji u izvješću, Ured je primio i prijave za fizičko kažnjavanje i neprimjereno ponašanje odgojiteljica u vrtiću (udaranje, lijepljenje trake preko usta, potezanje). „Uočili smo da predškolske ustanove ozbiljno pristupaju svakoj sumnji na nasilno ponašanje svojih djelatnika. Pojedini slučajevi prijavljeni su i policiji te se čeka utvrđivanje činjenica, a za to vrijeme djelatnice najčešće ne rade s djecom. Neprimjereno i agresivno ponašanje jednog roditelja u krugu vrtića pred djecom vrtić je odmah prijavio policiji koja je žurno postupila. Djeca su do dolaska policije svjedočila verbalnom nasilju, što ih je uplašilo i uznemirilo”, stoji u godišnjem izvješću pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević.

Vršnjačko nasilje u velikom porastu

S obzirom na to da je Ured primio 146 prijava o vršnjačkom nasilju u školi te još devet za nasilje putem mobitela u razrednoj skupini, a u odnosu na 85 prijava za vršnjačko nasilje godinu ranije, uočen je znatan porast od 70 posto.

„Primjećujemo povećanu osjetljivost roditelja, djece, institucija i medija za razne oblike neprihvatljivog ponašanja, pa tako i nasilja, posebice za nasilje u virtualnom svijetu. Povećana osjetljivost za vršnjačko nasilje dovela je i do toga da pojedini roditelji nepotrebno prijavljuju različitim institucijama sukobe ili jednokratne incidente među djecom koje škola na dnevnoj razini treba rješavati svojim stručnim i preventivnim djelovanjem. Tako smo primili prijave zbog gađanja gumicom i kestenjem, bezazlenih prepirki među djecom u nižim razredima osnovne škole i slično. Takvi događaji ne traže uključivanje tijela izvan škole, a prijave roditelja nepotrebno iscrpljuju institucije koje su dužne svaku prijavu provjeriti. U slučajevima sukoba među djecom školama smo preporučivali unaprjeđivanje i razvijanje preventivnih aktivnosti usmjerenih osnaživanju djece u zastupanju svojih interesa, u učenju socijalnih i komunikacijskih vještina te onih za nenasilno rješavanje sukoba. Preporučivali smo i da educirani djelatnici provode medijaciju među djecom te da informiraju i educiraju roditelje o razlici između sukoba koji su uobičajeni među djecom i nasilja. Pojedini roditelji i nakon što nadzori utvrde da je riječ o vršnjačkom sukobu, nastavljaju inzistirati na tome da se radi o nasilju, pri čemu svoje dijete vide kao 'žrtvu', a drugo kao 'zlostavljača'. Nerijetko optužuju djelatnike škole za nepoduzimanje mjera koje oni smatraju potrebnim, a to je najčešće oštro kažnjavanje i 'izbacivanje iz škole' drugog djeteta. Budući da je riječ o ravnopravnim sukobima i incidentima djece koje bi inače djeca riješila sama ili uz pomoć djelatnika škole, roditelji takvim ponašanjem onemogućavaju pomirenje djece i stabiliziranje vršnjačkih odnosa te čine štetu svom djetetu, kojeg zbog stalnih optužbi za nasilje druga djeca izbjegavaju”, stoji u izvješću.

U Uredu zapažaju kako pojedini roditelji djelatnicima stručne službe „zabranjuju” razgovore s njihovim djetetom. Škole u takvim slučajevima upozoravaju da ovakva „zabrana” nema uporište ni u propisima ni u stručnom djelovanju te upućuje na kršenje prava i interesa djeteta na primjerenu stručnu pomoć.

Spolno uznemiravanje djece

Zabrinjava i neprimjereno ponašanje spolnog uznemiravanja djece u školi i u virtualnom prostoru kao i drugi oblici neprimjerenog ponašanja iz područja spolnosti među djecom. Prema podatcima MUP-a, u 2023. prijavljeno je 837 kaznenih djela spolne naravi na štetu djece. Pravobraniteljica za djecu u 2023. zaprimila je 120 obavijesti u vezi s pravom djeteta na zaštitu od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe, najviše od odgojno-obrazovnih ustanova vezano za primjenu Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

„Zabrinjava velik broj prijava seksualnog nasilja u obrazovnim institucijama, posebno prijave o seksualnom uznemiravanju učenika od strane nastavnika. Slučajevi seksualnog uznemiravanja nerijetko prolaze bez kaznenog progona, što omogućuje zlostavljaču da i dalje obavlja posao u kojem dolazi u kontakt s djecom i nastavi sa svojim ugrožavajućim ponašanjem. Smatramo da bi zaštiti djece pridonio sustav licenciranja nastavnika kako bi se osiguralo da odgojno-obrazovni rad provode isključivo osobe visoko moralnih i stručnih kvaliteta. Također držimo da sankcioniranje za prekršaj seksualnog uznemiravanja treba biti zapreka za rad u školi, što unatoč našim prijedlozima o potrebi dopuna zapreka za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi i dalje nije slučaj. Reakcije pravosuđa na prijavu seksualnih delikata prema djeci često nisu odgovarajuće pa svjedočimo dugotrajnim postupcima, blagim kaznama za počinitelje te neizricanju sigurnosnih mjera, čime se djecu obeshrabruje na prijavljivanje, a počinitelje ohrabruje na činjenje novih delikata. Blage kazne imaju za posljedicu i kratko čuvanje podataka o osuđivanosti u kaznenoj evidenciji i brzi nastup rehabilitacije”, upozorava pravobraniteljica.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja lani je izvijestio Ured o ukupno 29 prijava raznih oblika seksualnog nasilja (seksualno uznemiravanje, elektroničko nasilje, silovanje) među vršnjacima u osnovnoj i srednjoj školi. „Broj ovih pritužbi upućuje i na razvoj svjesnosti djece i roditelja o potrebi zaštite dostojanstva i integriteta u području spolnosti. Pritužbe koje smo primili upozoravaju na to da je među djecom već u dobi od 11 godina prisutno slanje pornografskog sadržaja skinutog s interneta te nedopušteno dijeljenje eksplicitnih fotografija koje su, najčešće djevojčice, dobrovoljno poslale jednoj osobi. Podjela tih fotografija većem broju vršnjaka dijete je izložilo poruzi i sramoti zbog čega je ono trpjelo psihičke posljedice. U pojedinim slučajevima došlo je i do novčane ucjene. Ovakva su ponašanja nerijetko kazneno djelo i škole o tome moraju izvijestiti vanjska tijela sukladno propisima. Potrebno je i da škole unaprijede svoju preventivnu strategiju programima za prevenciju seksualnog nasilja 'uživo' i u virtualnom prostoru”, preporuka je pravobraniteljice za djecu, čiji je Ured uočio različite reakcije na nasilne događaje i neujednačena postupanja škola. Neke škole primjenjuju sve propise i stručne intervencije, sastavljaju i provode planove podrške i daljnjeg postupanja s djecom, ostvaruju kontinuiranu učinkovitu međuresornu suradnju sa svim službama u svojoj zajednici te unaprjeđuju preventivno djelovanje i strategiju u skladu sa svojim potrebama. Neke od tih škola imaju i po 900 učenika, što ih ne sprječava u temeljitom i svrhovitom stručnom djelovanju. Međutim, dio škola ne snalazi se u procjeni događaja ni u poduzimanju obveza sukladno propisima i pravilima struke. U tim je školama fokus na administrativnoj proceduri, a ne na ishodima za djecu. Iskazuju nemoć u odnosu na pojedinu djecu i roditelje te nerijetko traže i konkretne savjete i upute našeg Ureda”, piše pravobraniteljica, uočavajući kako pojedine škole traže pismeno očitovanje djece o događajima nasilja ili ispunjavanje obrasca, čak i od djece koja se otežano pismeno izražavaju.

Dio škola se ne snalazi

„Na takve dokumente djeca se potpisuju što ostavlja dojam ozbiljnog dokumenta u svrhu dokaza. Ovakvu praksu općenito smatramo neprimjerenom. Djelatnici su dužni obavljati razgovore s djecom o događajima sukladno propisima i takve razgovore uredno dokumentirati, a ispunjavanje obrasca za događaje nasilja predviđeno je za djelatnike. Dio škola nije se snašao ni nakon događaja masovnog ubojstva vršnjaka u susjednoj državi koji je, očekivano, izazvao iznimnu zabrinutost i brojne reakcije i kod naših građana. Primili smo više pritužbi za neprofesionalno postupanje djelatnika škole prema pojedinim učenicama koji su u prepirkama s vršnjacima iskazivali podršku počinitelju, kreirali popise i crtali plan škole. Pritužbe roditelja odnose se na žurno pozivanje policije koja je najčešće iz škole odvodila dijete bez prethodnog razgovora i minimalne procjene školskog psihologa. Razgovor s psiholozima u drugim institucijama najčešće je pokazao da takva ponašanja nisu opasna. Nije jasno zašto to nisu utvrdili psiholozi u školama koji imaju jednake profesionalne kompetencije, čime bi se spriječilo policijsko odvođenje djeteta i procedura koja je uslijedila”, stoji u izvješću pravobraniteljice čiji je Ured došao do informacija da su pojedini djelatnici škola neprofesionalno i nestručno razgovarali sa svom djecom i roditeljima o tom događaju na način koji nije pridonio smirivanju, nego je izazvao još veću uznemirenost i tjeskobu.

Iz tog su razloga uputili preporuku MZO-u da upozori škole da djelatnici o tragičnim događajima u zajednici s učenicima razgovaraju vrlo pažljivo te da, kada god je moguće, razgovor s učenicima u takvim situacijama vode stručni suradnici. U slučaju da je riječ o traumatskim događajima u samoj školi, nužno je i da škole zatraže dolazak i djelovanje tima za krizne intervencije. „Svaki tragični i nasilni događaj koji počine djeca, pa tako i ovaj, kod dijela javnosti, ali i pojedinih stručnjaka izazove svojevrsnu 'krizu dječjih prava', kada se pojava neprihvatljivih ponašanja djece objašnjava time da djeca 'imaju previše prava i zbog toga im odrasli ništa ne mogu'. Ovakvo stajalište upućuje na nepoznavanje i nerazumijevanje dječjih prava i stručno je nedopustivo, jer ugrožava interese djece kojoj trebaju zaštita, podrška i pomoć. Ujedno dovodi javnost u zabludu o nemoći odraslih da odgajaju i podižu odgovornu i savjesnu djecu. U više navrata upozoravali smo da neprihvatljivo ponašanje nije dječje pravo i nerijetko upućuje na to da netko od odraslih osoba tom djetetu krši neko pravo, najčešće pravo na zaštitu od nasilja i bilo kojeg oblika zanemarivanja, pa tako i emocionalnog i odgojnog. Odrasli uče djecu odgovornom ponašanju, a dječja prava predstavljaju uvjete koje odrasli moraju osigurati za pravilan rast i razvoj djece”, stoji u izvješću.

Za nasilje odraslih nad djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama Ured je primio 21 pritužbu, od toga 18 za nasilje djelatnika škole, a tri za nasilje drugih odraslih osoba. Pojedine pritužbe pokazale su se neutemeljenima, a u pojedinima je riječ o neetičnom i neprofesionalnom postupanju učitelja koje su roditelji percipirali kao nasilje i za koje su neki podnosili i kaznene prijave. Zaprimljeno je i 15 prijava za seksualno uznemiravanje učenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvijestilo je da je zaprimilo devet obavijesti o takvim slučajevima u školama.

Prema podatcima MUP-a, u 2023. prijavljeno je 837 kaznenih djela spolne naravi na štetu djece. Pravobraniteljica za djecu zaprimila je pak 120 obavijesti u vezi s pravom djeteta na zaštitu od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe, najviše od odgojno-obrazovnih ustanova vezano za primjenu Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. „Zabrinjava velik broj prijava seksualnog nasilja u obrazovnim institucijama, posebno prijave o seksualnom uznemiravanju učenika od strane nastavnika. Slučajevi seksualnog uznemiravanja nerijetko prolaze bez kaznenog progona, što omogućuje zlostavljaču da i dalje obavlja posao u kojem dolazi u kontakt s djecom i nastavi sa svojim ugrožavajućim ponašanjem”, stoji u izvješću.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvijestilo je Ured pravobraniteljice da je u prošloj godini primilo ukupno 29 prijava raznih oblika seksualnog nasilja (seksualno uznemiravanje, elektroničko nasilje, silovanje) među vršnjacima u osnovnoj i srednjoj školi. „Pritužbe koje smo primili upućuju na to da je među djecom već u dobi od 11 godina prisutno slanje pornografskog sadržaja skinutog s interneta te nedopušteno dijeljenje eksplicitnih fotografija koje su, najčešće djevojčice, dobrovoljno poslale jednoj osobi. U pojedinim slučajevima došlo je i do novčane ucjene”, stoji u godišnjem izvješću.

Narušena prava djece s problemima u ponašanju

Nažalost, upozorava Ured pravobraniteljice, većina sustava (odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, pravosuđe i policija) pokazuje velike slabosti u ostvarivanju prava djece s problemima u ponašanju i rad s ovom skupinom nerijetko je veliki izazov za stručnjake. „Većina se škola veoma teško nosi s odgojem i obrazovanjem ovih učenika. Škole se ovom djecom najčešće bave tek u povodu pojedinih događaja kada primjenjuju jednokratne intervencije, najčešće one predviđene protokolima i pravilnicima ‒ razgovori, izvješćivanje drugih tijela i sl. ‒ te izriču pedagoške mjere. Diskriminacija je i dalje prisutna, stoga vidimo potrebu za edukacijom predstavnika tijela javne vlasti o ljudskim i dječjim pravima i zabrani diskriminacije, načinima njezina sprječavanja i pružanja zaštite djeci, posebno ugroženim skupinama djece, odnosno djeci s teškoćama u razvoju, djeci nacionalnih manjina, djeci stranaca i transrodnoj djeci”, stoji u izvješću.

Tijekom 2023. zabilježena su 2374 udaljenja djece iz obiteljskog doma ili ustanove u kojoj su smještena. Prometne nesreće usmrtile su lani 21 dijete. Sedmero djece oduzelo si je život, a 43 ih je to pokušalo. Pirnat Dragičević apelira na potrebu osiguravanja većeg broja stručnjaka koji će na vrijeme prepoznati problem i osigurati bolju stručnu podršku i pomoć djeci u području mentalnog zdravlja, osobito za najranjivije skupine djece, poput djece s problemima u ponašanju, djece lišene slobode te djece s višestrukim teškoćama.

Broj djece koja su zatražila međunarodnu zaštitu u 2023. godini porastao je za gotovo 250 posto te je porastao i broj djece bez pratnje. Za ovu osobito osjetljivu skupinu djece pravobraniteljica upozorava kako je potrebno osigurati podršku koja će im omogućiti nastavak razvoja i sretnog odrastanja u Hrvatskoj.

Ured pravobranitelja za djecu u posljednja dva desetljeća postupao je po 26.235 pojedinačnih pritužbi, izdali su 985 preporuka, prijedloga ili upozorenja za poticanje sustavnih promjena, a za 525 zakona i drugih propisa dali su svoje prijedloge za unaprjeđenje. „U tih 20 godina postali smo visoko prepoznatljiva institucija u javnosti, no potrebna su daljnja ulaganja u produbljivanje razumijevanja ovlasti i uloge pravobranitelja za djecu. I u ovom Izvješću ponavljamo preporuke i ocjenu stanja iz prethodnih perioda. To je odraz postojanja i daljnje prisutnosti nagomilanih problema čiju cijenu plaćaju naša djeca. Stoga pozivam sve donositelje odluka da pročitaju ovo Izvješće, osobito poruke djece te usmjere svoje napore u hitno rješavanje problema, budući da djeca brzo rastu i nemaju vremena čekati”, poručuje pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević. (Mirela Lilek/Jutarnji list)

godišnje izvješće za 2023.