U nastavku serijala „Reforma u pokretu” u kojoj donosimo primjere prakse škola koje provode modularnu nastavu razgovaramo s ravnateljem Elektrotehničke i prometne škole Osijek Antunom Kovačićem.

Koje ključne promjene primjećujete od uvođenja modularne nastave?

– Ključne promjene vidljive su prije svega na organizacijskoj razini, u planiranju nastave te u načinu vrednovanja ishoda učenja. Organizacijski gledano, predmeti više nisu razdvojeni klasično kao ranije, već su grupirani u module koji obuhvaćaju skupove povezanih ishoda učenja. To za učenike znači smanjen broj različitih modula odnosno predmeta tijekom jednog dana, što pridonosi boljoj koncentraciji i manjem osjećaju raspršenosti.

U planiranju nastave dolazi do značajnih promjena jer se moduli izvode u koncentriranoj satnici. Nastavnici su stoga primorani koristiti raznovrsnije metode i oblike rada kako bi zadržali pažnju učenika tijekom duljeg razdoblja rada na istoj temi. Nastava sve više uključuje aktivno učenje, praktičan rad, rad u skupinama i projektne aktivnosti.

Treća važna promjena odnosi se na vrednovanje postignuća. Budući da se sadržaji obrađuju bržim tempom, vrednovanje je češće i kontinuirano. Koriste se različiti oblici provjera – usmeni i pisani zadaci, praktični radovi, projektni zadaci i samovrednovanje učenika. To zahtijeva dodatno angažiranje nastavnika, ali omogućava kvalitetniji uvid u napredak učenika.

Velika je promjena i u potrebi ranijeg planiranja raspodjele zaduženja nastavnika, potrebnih aktivnosti za stjecanje ishoda učenja i praktičnih primjera koji će učenicima omogućiti praktično razvijanje vještina. Drugim riječima, manje teorije, a više praktičnog rada.

U kojim ste segmentima imali, ili imate, najviše poteškoća?

– Teškoće se uglavnom javljaju u organizacijskom segmentu. Planiranje rasporeda sati zahtijeva veliku fleksibilnost jer je potrebno osigurati optimalne uvjete za izvođenje nastave, osobito za učenje temeljeno na radu koje se mora odvijati u specijaliziranim prostorima poput laboratorija. Iako škola raspolaže modernom opremom i suvremenim prostorom, izazovi nastaju zbog potrebe istovremenog korištenja prostora.

Dodatna poteškoća proizlazi iz promjena u raspodjeli ishoda učenja po razredima. Naime, neki sadržaji koji su se ranije obrađivali u višim razredima sada su premješteni u niže, što stvara pritisak na raspored i organizaciju rada.

Problemi se javljaju i u situacijama kada učenici izostanu s nastave zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga. Zbog intenziteta i koncentracije sadržaja u kratkom vremenu, nadoknada gradiva postaje zahtjevna i za učenike i za nastavnike, osobito kada je riječ o praktičnom radu. Kod pojedinih učenika primjećuje se problem s dugotrajnim pamćenjem, odnosno primjene prethodno stečenih ishoda s vremenskim odmakom.

Što se nastavnicima dopada u novoj organizaciji rada, a što ne?

– Nastavnici ističu niz pozitivnih aspekata modularne nastave. Posebno im odgovara veći broj sati posvećen istoj temi tijekom tjedna, što omogućuje dublju razradu sadržaja. Imaju dovoljno vremena da objasne gradivo, demonstriraju postupke, uključe učenike u praktičan rad i provedu vrednovanje. Takav kontinuitet pridonosi boljem razumijevanju i usvajanju znanja kod učenika.

S druge strane, nastavnicima predstavlja izazov povećana potreba za pripremom nastave. Planiranje aktivnosti mora biti detaljnije i kreativnije kako bi se održala dinamika rada. Također, dulji rad s istom skupinom učenika tijekom dana ili tjedna može biti zahtjevan, osobito kada je potrebno održati visoku razinu motivacije i energije.

Nastavnici se suočavaju i s novim pojmovima učenja temeljenog na radu, ali tijekom posjeta mobilnih timova zajednički smo tražili odgovore na brojna pitanja.

Jeste li primijetili bolju suradnju nastavnika?

– Uočena je pozitivna promjena u suradnji među nastavnicima. Tijekom edukacija, radionica i evaluacija razvijaju se nove metode rada i planiranja nastave. Posebno se ističu primjeri međumodularnih projekata u kojima nastavnici zajednički planiraju aktivnosti i povezuju različita područja znanja.

Ipak, postoji prostor za dodatno unapređenje suradnje, posebno u razmjeni iskustava i primjera dobre prakse. Isto tako važna je suradnja nastavnika za provedbu projektnih aktivnosti koje osiguravaju stjecanje različitih ishoda učenja. Daljnje poticanje timskog rada među nastavnicima smatra se važnim korakom za razvoj kvalitetne modularne nastave.

Što biste voljeli promijeniti?

– Jedna od željenih promjena odnosi se na bolju organizaciju nastavnog procesa, posebno povezivanje teorijskog dijela nastave s učenjem temeljenim na radu. Idealno bi bilo da se nakon sata na kojem se uvode novi sadržaji odmah provodi praktična primjena.

Zbog prostornih ograničenja to još nije moguće u svim modulima. Također se razmatra mogućnost intenzivnijeg blokovskog rada, gdje bi učenici određeni broj sati u tjednu, npr. 35-40 sati radili na projektnim i problemskim zadacima, što bi dodatno razvijalo njihove praktične vještine i primjenu znanja. Potrebna je i jača suradnja s poslodavcima koja nam se za sada pokazala kao veliki izazov.

Jesu li učenici aktivniji u nastavi? Primjećuju li promjene i kako ih komentiraju?

– Prema provedenim radionicama i anketama u prvim razredima, učenici su aktivniji nego ranije. Većina njih ističe da im je nastava zanimljivija i razumljivija te da više nauče tijekom boravka u školi. Modularni sustav im omogućuje da se duže posvete jednoj temi, što pridonosi kvalitetnijem učenju. Manjem broju učenika poteškoću predstavlja intenzivno učenje kojim ne uspijevaju povezivati ishode.

Učenici također primjećuju razlike u pristupu nastavnika. Dok neki nastavnici vrlo uspješno organiziraju raznovrsne i dinamične aktivnosti, kod drugih postoji prostor za dodatno unapređenje metodike rada.

Kakve su reakcije roditelja?

– Roditelji uglavnom reagiraju pozitivno. Tijekom roditeljskih sastanaka posvećenih modularnoj nastavi izraženo je zadovoljstvo načinom organizacije nastave. Roditelji uočavaju da su učenici motiviraniji i zadovoljniji te da veći dio gradiva uspijevaju svladati u školi. Ističu kako djeca provode manje vremena u učenju kod kuće, što vide kao veliku prednost. Općenito, roditelji podržavaju ovakav oblik nastave i smatraju da donosi konkretne koristi u procesu učenja i razvoja kompetencija učenika.

Pokazuje se da je modularna nastava donijela značajne pozitivne promjene u načinu poučavanja i učenju, ali i otvorila prostor za daljnji razvoj organizacijskih modela, suradnje i vrednovanja, s ciljem još kvalitetnijeg obrazovnog procesa. Uvođenje modularne nastave donosi potrebu stalnog usavršavanja nastavnika, bitno drugačiju organizaciju nastave, ali i neprestano ulaganje u materijalne uvjete.

Elektrotehnička i prometna škola Osijek