Zatvorena vrata budućnosti

TEMA BROJA: RANO NAPUŠTANJE SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA

Zatvorena vrata budućnosti

Točnih podataka o broju učenika koji rano napuštaju školovanje nema, ali procjene i rijetka istraživanja pokazuju da bi ih moglo biti i dvadesetak tisuća godišnje, što je dovoljan razlog za uzbunu. Tim više što nadležne institucije nemaju sustavan način praćenja učenika ispalih iz sustava srednjoškolskog obrazovanja, pa stoga nemamo ni točnu evidenciju „ispalih”, niti razrađeni sustav njihovog uključivanja u programe za nastavak školovanja. Stoga je krajnje vrijeme da se sustav počne baviti i tim dijelom učeničke populacije...
Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Marijana Majdak, Gordana Berc, Nedjeljko Marković, Vladimir Strugar, Ivica Lovrić...

UMJESTO UVODNIKA

Jednake šanse i druge prilike

Ako se za mandata ove vlasti nešto i napravi u tome smjeru, u nastavnoj praksi primjenu sustavnih promjena/novìna ne ćemo dočekati. Bez novih pak programa najavljena obvezatnost školovanja (osnovnoga i srednjoškolskoga) do stjecanja prve kvalifikacije ne će puno promijeniti; više će nalikovati poprilično uzaludnom, ne baš osmišljenom projektu prosvjetne administracije populističke orijentacije, nego li promišljenom potezu stručno utemeljene i socijalno osjetljive politike koja vodi računa o tome da svim učenicima u jednakoj mjeri bude omogućeno da tijekom obvezatnog školovanja imaju kvalitetno obrazovanje i da steknu ključne kompetencij… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Strategija može utvrditi da predmeta ima previše i da ih treba reducirati ili spojiti u neke nove cjeline. Neće se baviti time koji su konkretni predmeti višak. No, moguće je promišljati, po uzoru na neke druge zemlje, na spajanje nekih predmeta u jednu cjelinu, primjerice prirodoslovnih. […] Pitanje broja predmeta usko je vezano i uz nastavno opterećenje učenika, uz dnevnu satnicu i kalendar nastave […] Ukidanje, uvođenje novih ili restrukturiranje predmeta vezano je i uz obrazovanje nastavnika, radna mjesta, upisne kvote na sveučilištima, kolektivne ugovore…

Prof. dr. sc. Neven Budak, voditelj Nacionalnog operativnog tijela za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

Jutarnji list (http://www.jutarnji.hr), 11. travnja 2013.

MEĐU NAMA

Kako poispadale vratiti u sustav

Prema statistikama iz 2001. godine u Hrvatskoj je od daljnjeg školovanja odustalo skoro 12 posto učenika, ali se taj trend zaustavio pa je u posljednjih šest ili sedam godina broj učenika koji su odustali od školovanja na razini između 6 i 8 posto. Ni taj postotak ne može nas nikako usrećiti, jer kad se pretvori u stvarne brojke onda se dođe do podatka da gotovo dvadeset tisuća naših srednjoškolaca tijekom jedne školske godine napusti svoje srednjoškolsko obrazovanje... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Opatija: Stručno usavršavanje ravnatelja

Upravljanje kvalitetom škole i učeničkog doma

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Opatiji je prošloga tjedna održan državni stručni skup za ravnatelj srednjih škola i učeničkih domova Republike Hrvatske, stručno usavršavanje o aktualnim temama iz odgoja i obrazovanja. Na skupu u Opatiji sudjelovalo je više od 300 ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova koji su se kroz plenarna predavanja imali priliku upoznati s novim pristupima praćenja i unapređenja nastave, steći spoznaje o tome što je kvaliteta škole i kako je unaprijediti te se upoznati s tijekom izrade Strategije razvoja obrazovanja i znanosti u RH, aktualnostima u sustavu odgoja i obrazovanja…

• Nova Gradiška: Zanimljivi projekti gimnazijalaca

Suradnička nastava, i to bez školskog zvona

Učenike najviše veseli što se njih pita, što sami određuju način i tempo rada, sami biraju o čemu će se predavati i istraživati. Tako su dosad tražili da im dođe Krešimir Mišak, voditelj znanstveno-fantastičke emisije Na rubu znanosti, ili da im o egzorcizmu dođe govoriti pater Zvjezdan Linić…

• Predškolski odgoj: Dijete i odvikavanje od pelena

Mala stepenica u osamostaljivanju djeteta

Općenito govoreći, djeca su spremna na odvikavanje od pelena oko drugog rođendana, ali to nije pravilo. Sva su djeca različita i neka će biti spremna ranije, a neka i mnogo kasnije. Ako roditelji uoče da dijete može kontrolirati fiziološke potrebe, ako pokazuje naznake da mu pelena smeta te je suho tijekom dana, može se polako početi s odvikavanjem…

• Budimpešta: Središnja europska inicijativa

ŠPUD na susretu devet umjetničkih škola regije

U Budimpešti je od 25. do 29. ožujka održan prvi susret umjetničkih škola regije pod pokroviteljstvom CEI, međunarodne organizacija osnovane 1989. godine koja se bavi znanošću, politikom i gospodarstvom. Na inicijativu Škole za dizajn iz Beograda i njihove ravnateljice Jelene Medaković, predloženo je da CEI u svom programu okupi i umjetničke škole regije...

• Udruge: Udruga odgajatelja dječjih vrtića

Nedovoljna ponuda programa stručnog usavršavanja

Odgajatelji moraju imati i intrinzičnu motivaciju koja ih pokreće na usvajanje novih znanja, vještina, jačanje vlastitih kompetencija te osnaživanje kao profesionalaca, nositelja djelatnosti ranog i predškolskog odgoja. Takva promišljanja rezultirala su organiziranjem odgajatelja Grada Zagreba 2006. godine – govori predsjednica Udruge odgajatelja dječjih vrtića Edita Roguljić, dodavši da je Udruga u sedam godina djelovanja ostvarila većinu planiranih ciljeva...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Učeničko stvaralaštvo: Natjecanje i smotra Opisujemo sustave

Prehrambene navike i pretilost učenika

U natjecanju i smotri potiče se uočavanje, opisivanje i razumijevanje sustava koji su dio naše okoline. Pritom se primjenjuju znanja iz prirodoslovlja, tehničkih i društveno-humanističkih područja koja su zastupljena u redovitom školskom programu. Jedna od tema odnosila se i na prehrambene navike... Piše Mirjana Krpan, prof. biologije i kemije, Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb

• Medicinska škola Bjelovar: Književno-likovna radionica Novi život knjige

Umjetničko „spašavanje” starih knjiga

Budući da se u knjižnicama (pa i školskim) nakon revizije uvijek nađe knjiga koje zbog zastarjelog sadržaja valja otpisati, a knjižničarima (barem onima staroga kova!) to uvijek teško pada, radionica u kojoj se od stare knjige radi nova, unikatna, spasonosno je rješenje... Piše mr.sc. Zorka Renić, školska knjižničarka

• Dramske radionice u nastavi

Svaki učitelj treba biti i glumac

Za dobro izlaganje, predavanje, prezentaciju, nije potrebno glumiti, već je potrebno BITI te pri tome iskoristiti svoju autentičnost. Ima međutim učitelja koji posjeduju potrebna stručna znanja, ali jednostavno ne mogu ili ne znaju kako ih prenijeti djeci jer na našim fakultetima nema kolegija koji bi ih pripremio za nastup pred „publikom”, pogotovo ne tako zahtjevnom kao što su djeca... Piše Jasna Šojer, knjižničarka, OŠ Većeslava Holjevca, Zagreb

• OŠ Ante Kovačića, Zlatar: Međužupanijski projekt „Čitajmo zaboravljene knjige”

Dobra volja je najbolja

Učitelje na njihovim aktivima treba upoznati sa svim mogućim oblicima suradnje sa školskim knjižničarima. Trećina nelektirne građe u učeničkim fondovima školskih knjižnica samo čeka da ju se iskoristi – kroz korelaciju s drugim nastavnim predmetima ili u projektima, koje školski knjižničari tako i tako provode, istaknuto je na međužupanijskom susretu školskih knjižnica RH u Zlataru... Piše Denis Vincek, dipl. bibliotekar i dipl. novinar, OŠ Ante Kovačića, Zlatar

REGIJA/SVIJET

• BIH | Konferencija u povodu Međunarodnog dana osoba s Downovim sindromom

Inkluzija u odgoju i obrazovanju – od legislative do primjene

Konferencija je tematski obuhvatila pitanja razvoja inkluzivne prakse kroz primjenu socijalnog modela inkluzije, obrazovnu legislativu u BiH s fokusom na inkluziju te inovativno odnosno integrirano djelovanje u području ranog otkrivanja, dijagnostike i intervencije kod djece s razvojnim poremećajem i drugim poremećajima koji utječu na rast i razvoj djece… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• EUROPSKA KOMISIJA | Stvaranje globalnoga Saveza za istraživačke podatke

Razmjena informacija kao filozofija društva znanja

„Danas je internet sveprisutan, dostupan i laicima i znanstvenicima, kao dosad najbolje sredstvo za razmjenu informacija. Uostalom, bez razmjene podataka ne bi bilo moderne znanosti. Stoga treba maksimalno iskoristiti nova digitalna sredstva, jer nas mogu uvesti u novu eru – otvorene znanosti, koja će biti na dobrobit građana, znanstvenika i društva u cjelini”, kaže europska povjerenica za digitalnu agendu Neelie Kroes... Prema Europa.eu priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Razvoj perfekcionizma / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Poticanje čitanja / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Integracija i inkluzija / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Korištenje godišnjeg odmora za vrijeme roditeljskog dopusta / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Djeca i njihovi programi / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako postići ravnotežu između čovjeka i tehnologije / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Je li to glavobolja ili nešto gore? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Vrbovec: Šesnaesti rođendan osnovne škole | Proljetno šarenilo i veselje

• Zagreb: OŠ Ksavera Šandora Gjalskog | Kap vrjednote Sonje Zubović

• Pakrac: OŠ braće Radića | Igre naših djedova i baka

• Bjelovar: Dječji vrtić | Slušaj kako moje tijelo govori

MEDIJI

• WEB | O psihološkim temama svježe i vjerodostojno (http://www.istrazime.com)

• TV | Građanske stege nove osjećajnosti (mini serija Buddenbrookovi / HTV1)

• KAZALIŠTE | U znaku vage: Karneval, HNK Zagreb, 2013.

• GLAZBA | 27. Muzički biennale Zagreb

• KNJIGE | Brod na Kupi i Gornja kupska dolina u ozračju povijesnih mijena / Mr. sc. Vladimir Mance, prof., OŠ Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi, 2012.

• ČASOPISI | Školski vjesnik, Meridijani, Obnovljeni život

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Oblici i obuke / Milan Pejnović (1908.)
[…] Obučavanje se uopće vrši tako, da učenici neposrednim ili posrednim motrenjem upoznaju bića i činjenice (ljudi, stvari, događaje i pojave), a iz tih zorova potom suđenjem i zaključivanjem ili mišljenjem izvode pojmove i općenije sudove (načela teorijska i praktična). No zorovi i o onim objektima, što su ih učenici neposredno motrili, mogu se u svijesti učvrstiti, a pojmovi i sudovi jasno razviti i dovoljno ustaliti samo s pomoću riječi ili govora. Uzato i same riječi (plastično opisivanje, pripovijedanje itd.) služe također za objekat posrednoga motrenja, t. j. za predočivanje bića i činjenica, što se ne mogu neposredno motriti radi udaljenosti vremenske ili prostorne, ili radi oskudice u plastičnijim objektima motrenja [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Preporoda, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Uređenje učiteljskih plaća u Istri (1907.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA OŠ GRIGORA VITEZA, ZAGREB

Svi smo jednaki u svojoj različitosti

Brojka od 130 učenika s teškoćama u razvoju jest velika, međutim škola ima dugu tradiciju rada u tome području. Još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća ovo je osnovna škola u kojoj se obrazuju i djeca s teškoćama u razvoju s više programa – redovni, program za djecu s organskim poremećajima u ponašanju te posebni program za djecu usporena kognitivna razvoja… Piše Branko Nađ