Zanimanja koja su potrebna gospodarstvu mladi ne žele

TEMA BROJA: BUDUĆNOST STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

Zanimanja koja su potrebna gospodarstvu mladi ne žele

Dualno obrazovanje nije čarobni štapić kojim će se riješiti svi problemi strukovnog obrazovanja, tržišta rada i gospodarstva, ali sigurno je prilika za poboljšanje barem jednog dijela obrazovnog sustava. Uz modernizaciju strukovnih kurikuluma jačanje postojećih oblika učenja temeljenog na radu temelji se na snažnoj suradnji s poslodavcima. U središtu dualnog modela obrazovanja je učenik koji u realnom radnom procesu stječe znanja, vještine i kompetencije koje će mu omogućiti brži i lakši pristup svijetu rada... Pišu Marijan Šimeg i Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Andrej Plenković, Luka Burilović, Marko Pavić, Vlado Prskalo, Dijana Vican...

POSLJEDNJA VIJEST

Premijer Plenković o predloženom Akcijskom planu

I stoga je zajednički cilj partnera u parlamentarnoj većini da početkom iduće školske godine krenemo s pilot-projektima u školama kako bi se novi obrazovni program testirao. Da bismo to postigli potrebno je provesti mjere koje su sadržane u Akcijskom planu, provesti određenu proceduru na razini Ekspertne radne skupine, provesti sve pripreme kako bi pojedine škole bile u stanju eksperimentalno krenuti s programima koji će dugoročno gledajući graditi naše mlade da budu konkurentni, da spojimo obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada...

PODCRTANO

Kad su u pitanju reforme sustava, sektora i politika koje se, praktično i doslovce govoreći, tiču i dotiču svih – školstva, zdravstvenog osiguranja i zdravstva, socijalne zaštite, useljavanja i iseljavanja, spolne i demografske politike itd. – reformatori bi naprosto morali shvatiti da je istraživački-statistički-činjenično poznavanje gubitnika i dobitnika, ali i troškova i koristi (kratkoročnih i dugoročnih) nužna pretpostavka i preduvjet njihova uspjeha.

Hrvatske su reforme propadale i bile osuđene na propast ili sporo umiranje između ostalog i zbog toga što vrlim „stručnjacima” za određene društvene djelatnosti ni na kraj pameti nije bilo i nije razmišljanje o teorijama i praksama provođenja reformi, o koristima i troškovima koje one stvaraju te o broju, interesima, društvenoj moći i interesima reformskih gubitnika i dobitnika.

Dr. sc. Slaven Letica

www.vecernji.hr/vijesti/slaven-letica-je-li-i-zasto-vecina-hrvatskih-reformi-osu-

ena-na-slom-1192919, 7. rujna 2017.

AKTUALNO

• Grad Sisak prvašićima darovao vrijednu i korisnu brošuru

Dobrodošlica u školu

Učiteljica razredne nastave Sanja Basta, koristeći višegodišnje iskustvo rada u školi, oblikovala je brošuru „Moja školica” koja je na tragu potreba, ali i mogućnosti učenika prvog razreda usklađujući koncept s nastavnim programom Prirode i društva odnosno sadržajima sata razrednika. Brošuru je napisala na poticaj Grada Siska koji je osigurao da ju besplatno dobiju svi prvašići. Izdavač „Moje školice” je Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac iz Siska...

• Ravnateljsko motrište

Posao pun izazova

Mogu zaključiti da je vođenje obrazovne ustanove složen posao koji je svakim danom sve zahtjevniji. Od ravnatelja se očekuje rješavanje svih problema, vođenje brige o razvoju škole, povezivanju škole sa svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. Svaki novi radni dan za mene je novi izazov i u svakom se nalazim u različitim ulogama, a to se može jedino stjecanjem raznih kompetencija i cjeloživotnim učenjem... Piše Zdravko Pavlinić, ravnatelj Osnovne škole Čeminac

• Dr. Ranko Rajović održao predavanje odgojiteljima i učiteljima na Učiteljskom fakultetu

Učenje napamet je mučenje

povezuje Van Gogha i broj 43, a što žirafu i broj 11, koju životinju možemo obojiti jednom bojom i svakodnevno prelazimo preko nje, samo su neka od pitanja koja je najpoznatiji stručnjak za rani razvoj inteligencije dr. Ranko Rajović postavljao na predavanju koje je za odgojitelje, učitelje i nastavnike održao na Učiteljskom fakultetu. Nagađanja je bilo mnogo dok se došlo do točnih odgovora, svima je bilo zanimljivo i zabavno, odgovori često popraćeni smijehom. U nagađanju prisutni su mnogo naučili o Van Goghu i žirafi, a kroz ta dva pitanja dotaknula se biologija, kemija, likovna umjetnost, geografija...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Likovna umjetnost u podršci razvoju djeteta

Jasličkoj djeci približiti likovnost

Koncentrirajući se na proces, a ne na finalni uradak, te pružajući svakom djetetu mogućnost da samostalno svojim tempom istražuje i pronalazi načine korištenja ponuđenog materijala, naše likovne aktivnosti zapravo su postale poticaj za igru, poticaj za osjetilno istraživanje…

• Zagreb: Zaklada Hrvatska za djecu

Vratiti ukradena djetinstva, ispuniti tisuću želja

Spoj dječjih želja nacrtanih njihovim rukama, emotivnog teksta i snažnih ilustracija u slikovnici Učini mali korak velikim ima za cilj osvijestiti hrvatsko društvo o važnosti postojećih potreba i problema djece, ali i potaknuti odrasle na sudjelovanje u ispunjenju dječjih želja kojima mali korak činimo velikim, poručila je upraviteljica Zaklade Ivana Kristić Buntić…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: Adrian Beker - XV. gimnazija, Zagreb

Oscarovac upisao Cambridge

Adrian Beker jedan je od rijetkih Hrvata kojemu je uspjelo upisati se na najprestižnije svjetsko sveučilište Cambridge. On je na prijamnim ispitima iz matematike uspio položiti zahtjevni test i postati član tog obrazovnog pijedestala. Ovaj bivši učenik XV. gimnazije iz Zagreba, odnosno MIOC-a, tako je ostvario svoju veliku želju iza koje stoji puno talenta, ali prije svega rada i truda…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Suvremena škola: Reforma obrazovanja očima jedne učiteljice

Dajmo djeci znanje – pametnija su nego što ponekad mislimo!

Brojni su primjeri iz odgojno-obrazovne prakse iz kojih je vidljivo kako nema povezanosti ni kontinuiteta u obrazovanju naše djece. Najbolji je primjer za to usvajanje osnovnih matematičkih pojmova u prvim razredima osnovne škole koji dokazuje kako sami gušimo započete promjene koje se manje ili više događaju u vrtićima ili su roditelji preuzeli stvar u svoje ruke. Stoga, ako hitno ne pokrenemo promjene hrvatskoga obrazovnog sustava, posljedice će biti nepopravljive... Piše Đurđa Trupinić, učiteljica razredne nastave, savjetnica, OŠ„Mato Lovrak”, Nova Gradiška

• Važnost razvijanja motivacije učenika u odgojno-obrazovnom procesu

Učiti za život, a ne za školu!

Motivacija je jako važan čimbenik za svako učenje te ju je zbog toga u učenika potrebno na različite načine stalno razvijati i poticati kako bi rezultati njihova rada bili što bolji. Učenicima se često nije lako uhvatiti u koštac s nečime za što nemaju interes ili što je po njihovu mišljenju dosadno i beskorisno. Stoga bi morali postati svjesni da će mnogo lakše doći do određenoga cilja i da će uložiti mnogo manje napora u njegovo ostvarenje ako su za to motivirani i ako znaju čemu sve to... Piše Ksenija Todorović, prof. univ. spec. philol., OŠ Retkovec, Zagreb

• Iz dnevnika školskoga psihologa: Ususret još jednoj školskoj godini

Mirisi novoga početka

Ne tako davno približavanje početka škole u gradu bi obznanili dugi redovi pred brojnim splitskim knjižarama. Roditelji i djeca čekali su u redovima za kupnju udžbenika i školskog pribora. Iz tih je redova zračila pozitivna užurbanost, nestrpljenje, iščekivanje, a iz knjižara se širio ugodan miris novoga, miris knjiga, bilježnica, školskih torba... miris skoroga početka nove školske godine. To je čekanje u redovima, uz usputnu priču, zapravo imalo terapijsko djelovanje. A danas... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja, savjetnica, Split

SVIJET

• Mađarska: Militarizacija obrazovanja

Uvodi se obvezatna nastava iz vojne obrane

Ministarstvo za ljudske resurse i Ministarstvo obrane do kraja godine moraju izraditi „Patriotski obrazovni program za obranu domovine” za školsku nastavu u kojoj učenici trebaju biti poticani na patriotske stavove i veliku spremnost na obranu... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Poticati razvoj kreativnosti učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Pravo na regres za godišnji odmor / Olivera Marinković, dipl. iur.

• ZDRAV ŽIVOT | Zablude u vezi s tjelovježbom / Piše dr. Ivo Belan

SURADNICI JAVLJAJU

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Darivanje prvašića

• Zagreb: 9. konferencija Europskog društva za povijesti okoliša | Više od 300 predavanja i osam okruglih stolova

• Split: Graditeljsko-geodetska tehnička škola | Međukulturna komunikacija sa školom s Islanda

• Osijek: ŠPUD | Uspjeh na međunarodnom natječaju iz kartografije

MEDIJI

• WEB | Školski filmovi u osnaživanju građanskog i medijskog odgoja www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=4648#.WbDxh0pJZFR

• KAZALIŠTE | 50. međunarodni PIF

• KNJIGE | Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi: Kritike i vizije; urednici akademik Vladimir Paar i prof. dr. sc. Nevio Šetić, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb 2017.

• ČASOPISI | Meridijani, Lađa

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Ključni momenti racionalizacije nastave u praksi osnovne škole / Vilko Švajcer (1967.)
[…] Do pred petnaestak godina, praktički nepoznat u pedagoškoj terminologiji, pojam racionalizacije nastave ne silazi u posljednjim godinama sa strana pedagoške literature i s govornica stručnih pedagoških skupova. Javljaju se, doduše, i glasovi da izraz ne pogađa najbolje onoga što se u različitim kontekstima pod njim razumijeva, pa se predlažu drugi termini kao i intenziviranje nastave, optimalizacija nastave, efekstiviranje nastave ili – jednostavno – usavršavanje nastave. Prvi je pojam očito već izvjesnom tradicijom stekao pravo prvenstva i on danas u upotrebi uključuje također aspekte što ih sugeriraju predlagači navedenih termina. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Dubrovački školski zakon / Provedimentum formatum super reformatione juventutis (1557.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA OŠ MATO LOVRAK, NOVA GRADIŠKA

Svakodnevni izazovi lakši su uz tople međuljudske odnose

Znanje djece vrlo je dobro, slažu se svi s kojima smo razgovarali tijekom boravka u OŠ Gustava Krkleca, premda, onako profesorski, svi dodaju – „uvijek može i bolje”. Ravnateljica Marija Luković posebno hvali robotičare, matematičare, prometnu jedinicu, kreativce s Lidrana. Specifični su i po prihvatu djece azilanata... Piše Branko Nađ