Zakoni bi trebali biti logični i primjenjivi

TEMA BROJA: PROBLEMI RAVNATELJA U SREDNJOŠKOLSKOM SUSTAVU

Zakoni bi trebali biti logični i primjenjivi

U školskom sustavu legislativa je najveći problem, jer zakoni su nedorečeni. Nitko od nas ne radi mimo zakona i pravilnika, ali podzakonski akti koji nam dolaze često nisu usklađeni sa zakonima. Uredbe dolaze na brzinu i jednostavno ih ne uspijevamo provesti, a sve to generira tjeskobu, nelagodu i osjećaj nesigurnosti kod svih ravnatelja, a takvim osjećajima nema mjesta ni u jednoj našoj aktivnosti, ni u jednoj odluci koju svakodnevno moramo donositi – kažu ravnatelji srednjih škola...
Priredio Marijan Šimeg

UMJESTO UVODNIKA

Čitanje i kritičko mišljenje

Pojma nismo imali što uopće čitaju u Ministarstvu, ne računamo li propise i razne dopise.

Sada su u tom pogledu, glede čitanja dakle, stvari puno jasnije. Ili bi barem morale biti bude li onako kako za govornicom u Školskoj knjizi objavi ministar nam Željko Jovanović. Naime, na prošlotjednom, vrlo uspješnom predstavljanju najnovijeg naslova Školske knjige, o čemu donosimo opširan prikaz, gospodin je ministar rekao, ako smo dobro čuli, da će hrvatski prijevod knjige Pasija Sahlberga Lekcije iz Finske bit obvezno štivo u Ministarstvu, barem neko vrijeme... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Hrvatska nije Grčka. Hrvatska nije niti Španjolska. Javna potrošnja je jedna od najnižih u Europi, suprotno lažima iz propagandnih mašinerija. Svako daljnje smanjivanje, a upravo to Vlada najavljuje trogodišnjim planom, vodi u rastakanje socijalne države. To, ljudi moji, znači smanjivanje prava ljudi, prava građana na liječenje, kvalitetno obrazovanje, na skrb za stare i nemoćne, na pravednu cijenu rada […]

Hrvatskoj su potrebne reforme koje jačaju učinkovitost javnog sektora, ali ne i stroge mjere štednje koje smanjuju financiranje i kvalitetu javnog sektora, što ne ide na štetu imućnih već na štetu građana, gospodarstva i funkcioniranja same države. Reforme služe građanima, a mjere štednje služe kapitalu.

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata

http://www.matica-sindikata.hr/hr/novosti

MEĐU NAMA

Gdje smo i kamo idemo?

Sve češće se u javnost plasiraju i teze kako učitelji ništa ne rade, kako imaju cijelo ljeto godišnji odmor, ali nitko ne želi čuti pravu istinu. Njihov godišnji odmor reguliran je Zakonom o radu kao i svima drugima i jedini je problem što ga valjda jedino prosvjetari mogu i moraju iskoristiti u jednom komadu tijekom ljeta, jer kad nastava krene doma mogu ostati jedino ako su bolesni. Pa onda svima bode oči činjenica da je učiteljica ljeti pet ili šest tjedana u komadu na godišnjem. Ona ne može otići na skijanje za Sveta tri kralja jer su to nenastavni dani koje učitelji koriste za stručno usavršavanje. Ona ne može s deset dana spajati dva kalendarski bliza praznika kao većina radnika iz realnog sektora, jer škola si to ne može dopustiti... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Prosvjed članova Matice hrvatskih sindikata

Vlast samo uzima, a ništa ne daje

Mladi zaboravljaju stečena znanja, jer od završetak školovanja protječe puno vremena, a oni ne mogu naći posao. Ova vlada vodi pogrešnu politiku štednje, jer će ona samo usporiti oporavak i ostaviti zemlju u dugotrajnoj krizi, a u konačnici korist će imati samo bogati, kazao je Ribić…

• Školska knjiga, Zagreb: Predstavljena knjiga Pasija Sahlberga „Lekcije iz Finske”

Učimo jedni od drugih

Finsko školstvo je uspješno i zato što su svim promjenama i reformskim zahvatima prethodila znanstvena istraživanja i eksperimentalne provjere, ali i ista obrazovna politika koja se desetljećima kontinuirano provodi bez obzira na to tko je na vlasti…

• Predškolski odgoj: Djeca i dojenje

Zdravo i za majku i za bebu

Za optimalno zdravlje treba dojiti šest mjeseci, preporučuju danas pedijatri, jer do šestog mjeseca imunitet djeteta uopće nije razvijen, a uz dohranu dojenje bi trebalo nastaviti do godine dana ili prema preporukama UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije do dvije godine djetetova života, pa i dalje, ukoliko majka ima mlijeka i dijete pokazuje interes…

• Škola za primalje, Zagreb: Projektni dan

Upoznavanje „putenog” Zagreba

Vaša sam, gospodine, zavodnički je pozivala mlada kurtizana Margarita muškarce koji su prolazili ispred Varteksa na zagrebačkom Trgu bana Jelačića…

• Mladi znanstvenici: Dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić, Filozofski fakultet u Zadru

Mladi ne znaju gotovo ništa o književnosti

Biti učiteljem nije samo zanimanje, nego osobni poziv koji imaš ili nemaš u sebi. Često mi padne na pamet latinska poslovica Koga bogovi mrze, učine ga učiteljem. Paradoksalno, ali unatoč svim teškoćama koje taj poziv sa sobom nosi i unatoč evidentnoj podcijenjenosti učiteljskog zvanja koja nije od jučer, postoje i uvijek će postojati ljudi koji taj poziv izabiru, jer to jedino žele raditi…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Iz dnevnika školskog psihologa: Prvoškolci (1)

Učiteljice, učiteljice...!

Gledano izvana, ono što se prvih dana škole događa u učionicama prvog razreda dražesno je. Ali samo promatraču. Malenima i učiteljicama (u nas učitelja već odavno nema) prilično je naporno... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman - Kocunar, Split

• Metodički pristup medijskoj kulturi (1)

Izgubljeni u programu

Ne može se od nastavnika tražiti da budu sveznalice u svim područjima medija, bilo da se radi o pisanim, a posebno elektroničkim medijima. Zato se ovaj dio nastavnog programa ponekad svede na formalnost, pa tako i učenici uglavnom ovladaju dijelom teorije i tehnikom rukovanja aparatima, a koriste se najčešće samo onim zabavnim dijelom koji im mediji pružaju... Piše Marija Tuskar, nast. hrvatskog i ruskog jezika, Montessori učitejica i dramska pedagoginja

• Građanski odgoj: Stručno usavršavanje nastavnika

Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama

U fokusu građanskog odgoja i obrazovanja nalazi se učenik-građanin sa svim svojim obvezama, pravima, slobodom i dužnostima. Stjecanjem građanskih kompetencija učenik-građanin trebao bi djelovati na svim razinama, od školske i lokalne do nacionalne i globalne, pridonoseći stvaranju civilnog društva sa svim njegovim vrijednostima... Pišu Mirela Berlančić, prof., Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek i Diana Radobuljac, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

• Predškolski odgoj: Dijete – odgojitelj – kazalište (1)

Lutka – oživljeni svijet djetetove mašte

Lutka pokreće djetetov misaoni, fantazijski i emocionalni svijet, omogućuje mu da na različite načine izrazi svoj doživljaj svijeta. U ruci djeteta lutka svojim oživljavanjem nudi djetetu sudjelovanje u zamišljenom svijetu koji ono samo stvara u igri. Lutka se javlja kao zamjena živih bića kojima dijete u igri manipulira kako želi i najčešće kako ne može u stvarnosti... Piše Sanja Pavić, Montessori odgojiteljica, Dječji vrtić Cekin, Slavonski Brod

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Nacionalni kviz za poticanje čitanja u Vojvodini

Razvijanje jezične kulture i dječje kreativnosti

Kviz se, ove godine pod naslovom Vesele zamke, provodi u okviru Mjeseca hrvatske knjige u knjižnicama za djecu i mladež diljem Hrvatske, a putem knjižnica, škola i kulturnih društava i za hrvatsku djecu u susjednim zemljama. Tako je za područje Vojvodine zadužena subotička Gradska knjižnica. Nacionalni kviz za poticanje čitanja ove godine nosi naslov Ove su knjige nagrađene, provjeri zašto… Prema Subotica Danas priredio Ivica Buljan

• TRANSNACIONALNO OBRAZOVANJE | Novi svjetski trendovi

Sve više glokalnih studenata

Tradicionalni dio međunarodnih studenata odlazi u inozemstvo zbog napredovanja u karijeri, kvalitete obrazovanja, useljavanja ili iskustva života u stranoj zemlji. Glokalci se razlikuju od toga, jer traže napredovanje u karijeri i kvalitetno obrazovanje, ali ne žele ići daleko od kuće... Prema The Guardian priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Održavanje pažnje u nastavnom procesu / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pedagoška dokumentacija (5. dio) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zapisnik sa sjednice školskog odbora / Olivera Marinković, dipl. iw2ur.

• MEDIJSKA KULTURA | Sudjelujte u medijskom odgoju! / Danijel Labaš, dr. sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Od čitanja riječi prema čitanju svijeta / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako kontrolirati svoju ljutnju / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Crikvenica: OŠ Zvonka Cara | Natjecanje Sigurno u prometu

• Đurđevac: Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva | Comenius projekt W.A.T.E.R.

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Mladi čuvari prirode

• Radovan: OŠ Metela Ožegovića | Stoljeće školstva u Margečanu

MEDIJI

• WEB | ] Raskoš baštine Mediterana (http://www.medmem.eu/)

• RADIO | Kad znanstvenik svjetskog glasa razotkriva praslavensku mitologiju (Razgovor s akademikom Radoslavom Katičićem, HTV3)

• KAZALIŠTE | Život je san, Mala scena, Zagreb, 2012.

• KNJIGE | Modeli stručnog usavršavanja ravnatelja srednjih škola / Oleg Đaković, Zagreb, 2012.

• ČASOPISI | Matematičko-fizički list, Matka, Školski vjesnik

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija i didaktika / Vlado Petz (1942.)

U kompleksu različitih pitanja terminološke i sistematske prirode pedagogijsko mišljenje i danas je kolebljivo, kada se radi o točnijem određivanju odnosa između didaktike i metodike. Oba se izraza upotrebljavaju tako, da sad jednome sad drugome pripada prednost. Govori se o »didaktičko-metodičkim« i »metodičko-didaktičkim« načelima, o didaktici nastave ili o metodici nastave; pored didaktičkog spominje se i metodički formalizam, negdje se didaktička pitanja strogo odvajaju od metodičkih, drugdje opet ulazi u didaktičku problematiku metodička orijentacija ili u metodiku didaktički problem...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Domaćeg ognjišta, Učiteljskog doma i Školskih novina

Moji doživljaji (2) - Ilustracija dosadašnje političke uprave školom / Mile Bakarić (1906.)

REPORTAŽA | STOLJEĆE OSNOVNE ŠKOLE KUPLJENOVO

Nedostatak prostora, ali višak pozitivnog duha

Malu školu u mjestu nedaleko od Zaprešića ove godine pohađa 113 đaka, od čega trinaest u područnom objektu Hruševec Kupljenski. Za njih brine trideset djelatnika, od čega 22 učitelja te stručne suradnice pedagoginja/defektologinja Vlatka Pokorny i knjižničarka Karolina Jurak. Ravnateljica škole Jadranka Kekelj govori nam da je škola svih stotinjak godina imala otprilike ovoliki broj đaka… Piše Branko Nađ