Zabrinjavajuće nerazumijevanje važnoga dijela obrazovanja

TEMA BROJA: PROBLEMI I PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA ODRASLIH

Zabrinjavajuće nerazumijevanje važnoga dijela obrazovanja

Rasprava što ju je upriličilo Hrvatsko andragoško društvo o Smjernicama za Strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije imala je za cilj da se, ne prvi put, upozori na važnost obrazovanja odraslih u gospodarskom i društvenom razvoju, da se istakne mjesto i uloga obrazovanja odraslih unutar koncepta cjeloživotnog učenja i ponude argumenti za pravilno razumijevanje toga odnosa...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Tihomir Žiljak, Milan Matijević, Igor Njegovan, Nikola Pastuović, Mile Živčić, Marijana Bolarić Škare, Ivan Vavra, Sonja Vrban...

UMJESTO UVODNIKA

Naši kapaciteti za promjene

U prošlome broju, kad smo se na ovome mjestu dotakli promjena – ne istinskih promjena nošenih snažnim vjetrovima što temelje protresaju, nego onih što ih lagani povjetarac tetoši pa su slabašne da adekvatno odgovore jakim izazovima obrazovnog okruženja – nismo, čini se, pogriješili. Da nismo pogriješili zazivajući javno promišljanje temeljitih, strukturnih promjena, reforme dakle, na svoj način potvrđuje nam i knjiga kojoj dobrodošlicu iskazujemo prikazom u ovome broju, a djelo je profesora Nikole Pastuovića, stručnjaka i znanstvenika... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

ŠTO ĆEMO AKO ODBIJETE VLADIN PRIJEDLOG? Sredstva koja nam stoje na raspolaganju su pravna bitka, štrajkovi, a čak niti arbitražu ne treba isključiti (i ona je bolje rješenje nego brzopleto popuštanje). Arbitraža može biti zamjena za štrajk ako vjerujemo da će neutralni arbitar pravedno presuditi. Osim toga, kao odgovor na odmazdu otvorit ćemo vrlo skoro i neka potraživanja iz naših ugovora (i tako prosvjetarima vratiti oteto).

ŠTO ĆEMO AKO PRIHVATITE VLADIN PRIJEDLOG? Otići ćemo potpisati smanjenje vaših prava i očekivati sljedeći udar ili ucjenu. Nećemo dugo čekati jer smo mi sigurni da ovo nije kraj posezanja u naša prava, već početak, s obzirom na Vladinu politiku i okolnosti. Vlada će takvim ishodom svakako biti ohrabrena i neće ići, primjerice, na tvrde bankare, već na dobroćudne ljude u našem sustavu. Da je to tako, vidjeli ste u tekstu Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru u kojem ne jamče niti jednu od naših naknada, smanjuju ljudima prava na prijevoz i ne žele se obvezati na vraćanje otetog.

Četiri sindikata Matice

Sve o referendumu / Vijesti iz sindikata, 6. rujna 2012.

MEĐU NAMA

Drama u Kaštel Štafiliću

Cijeli prošli tjedan okupljali su se u školi učenici i njihovi roditelji tražeći pravdu za sebe, ostali učenici škole pokrenuli su potpisivanje peticije, ravnatelj škole krivnju svaljuje na okrutnu birokraciju iz Ministarstva te izjavljuje da neće odustati od svojih namjera ni po cijenu da ga ubiju ili bilo kako drukčije sankcioniraju, te je pozvao učenike da u ponedjeljak dođu normalno na nastavu, a ministra Jovanovića da dođe u Kaštela i sam „sporne” učenike izbaci iz škole. Sve to pomalo prelazi granicu dobrog ukusa... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Matica sindikata: Uoči referenduma

Vlada može zastrašivati, ali će izgubiti pravnu bitku!

Od utorka do četvrtka traje referendum na kojem će 64 tisuće članova četiriju sindikata učitelja, zaposlenih u srednjim školama, znanosti i visokog obrazovanja te medicinskih sestara odlučivati o prihvaćanju Dodatka 1. Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe…

• Okrugli stol: Međunarodni dan pismenosti

Tko zna čitati, zna i učiti

Svi temeljni dokumenti koji su tiču odgoja i obrazovanja opredjeljuju se za kompetencijski pristup. U tom kontekstu i čitateljska kompetencija dobiva počasno mjesto, jer o čitanju ovisi cjelokupni sustav odgoja i obrazovanja, navodi profesor Rosandić…

• Predškolski odgoj: Djeca i tjelesne aktivnosti

U zdravom tijelu zdrav duh

U predškolskoj dobi općom tjelovježbom i intenzivnim kretanjem potiče se razvoj muskulature, usavršava se koordinacija pokreta, ali i bolje održavanje pažnje, koncentracije i cjelokupne funkcionalnosti organizma. U toj dobi dijete ne smije biti izloženo velikom statičkom opterećenju, koje može izazvati neprimjerenu preopterećenost pojedinih mišićnih skupina i time imati suprotan učinak te pogodovati razvoju nekih deformacija kostiju posebno kralježnice…

• DV Različak, Zagreb: Glagoljica i hrvatska baština

Djeca mogu puno više nego mi odrasli mislimo!

Odgajateljica Marica Milčec s djecom je istražila hrvatski pleter, a od lani se bave glagoljicom, koju su neka djeca svladala do te mjere da se njome služe i pišu bez transliteracije…

• Mladi znanstvenici: Maja telišman prtenjak, PMF, Sveučilište u Zagrebu

Globalno zatopljenje je stvarnost

Usudila bih se reći da postoji određeni uzlet meteorologije kao znanosti u Hrvatskoj u posljednjih petnaestak godina. Uzlet je posljedica sve bržeg razvoja i dostupnosti računala, korištenja numeričkih modela, nabave elektroničkih mjernih instrumenata, sve veće međunarodne suradnje i vrlo aktivnog rada u međunarodnim i domaćim projektima…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Projektna nastava: Comenius s otoka Visa

Budućnost Europe – bogatstvo tradicija

Tema projekta obuhvaća proučavanje folklora, tradicionalnih recepata, blagdana, naziva i pozdrava iz pojedinih zemalja. Sudjelujući u projektu naši su učenici upoznali nove prijatelje, njihov način života i kulturu te razmijenili zajednička iskustva, a i naši profesori također su mogli razmijeniti iskustva sa svojim europskim kolegama... Piše Ivana Vrdoljak, prof. engl. i franc. jezika

• Školske knjižnice: U multikulturalnom okružju

Dijalog s novim, a ne o novom

Osnovu multikulturalizma čini spremnost na dijalog, otvorenost pojedinca prema novome i drugačijemu, tolerancija i komunikacija. Kultura se uči i postupno usvaja jer ona nije biološki, već antropološko-kulturološki fenomen, a jednako tako i multikulturalizam kao suživot različitih kulturoloških, jezičnih ili/i vjerskih entiteta također se uči i postupno usvaja. Školska je knjižnica u tome nezamjenjiva jer potiče, organizira, osmišljava niz sadržaja čiji je cilj stvaranje interkulturalizma... Pišu Mirjana Milinović, knjižničarka u OŠ Rovišće i Zorka Renić, školska knjižničarka u Medicinskoj školi, Bjelovar

• Postali ste razrednik i – što sada? (2)

Budite im prijatelj, a ne „šef”!

Kako biti dobar razrednik – to ne ćete naučiti ni iz jednog priručnika. Do tih spoznaja morate doći sami svojim znanjem, sposobnostima, voljom, osobnošću... Odmah na početku pokažite svojim učenicima kako vam je do svih njih jednako stalo. Pritom u svemu i uvijek morate biti pošteni, dosljedni i nadasve iskreni... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike

• Kako Geografiju učiniti zanimljivijom

Zanimljivo putovanje, a ne nabrajanje činjenica

Učenje u izvornoj stvarnosti idealan je način sagledavanja prostora i usvajanja znanja o njemu i u njemu, ali na žalost nije uvijek moguće učiti na takav način. Stoga potrebno taj veliki svijet približiti učenicima novim metodama rada i novim pristupom učenju... Piše Ana Perak, prof. geografije, učitelj mentor, OŠ Brodarica, Šibenik

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA| Pregovori Vlade i sindikata

Prosvjetarima prijete otkazi

Srpski ministar financija i gospodarstva kaže kako srpska vlada jedino može ponuditi povećanja od dva posto na zaradu u listopadu ove godine i u travnju 2013., a uz to se obvezuje da neće otpuštati radnike tijekom ove školske godine te da će redovno isplaćivati jubilarne nagrade i otpremnine, što je bio zahtjev sindikata iz Vojvodine… Prema Subotica Danas priredio Ivica Buljan

• ISTOČNA AFRIKA | Etiopija, Ruanda i Tanzanija

Neuspjeh britanskih programa za podršku obrazovanju

Britanski programi za podršku obrazovanju u trima istočnoafričkim zemljama – zajedno vrijedni više od milijardu funti – ne uspijevaju poboljšati osnovne vještine pismenosti i matematike kod djece, stoji u izvještaju Nezavisne komisije za učinak pomoći (ICAI)... Prema The Guardian priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Uspješno poučavanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Raspored sati / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Jesu li mediji važni u životima djece i mladih? / Igor Kanižaj, dr. sc., docent na Fakultetu poltičkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Digitalni urođenici, digitalne pridošlice / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Zašto je pizza poželjan obrok? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Našice: OŠ kralja Tomislava | Naša Ivona kod predsjednika

• Čabar: Ljetna škola stvaralaštva djece i mladih | Bajke i priče o zavičaju

• Rijeka: OŠ Nikole Tesle | Nagrada učenici Marti Radić

• Klenovnik: OŠ grofa Janka Draškovića | Terenska nastava u Ivancu

MEDIJI

• WEB | Drugi kongres pedagoga Hrvatske (http://www.pedagogija.hr/)

• TV | Što su javnoj televiziji važne teme (Tema dana - Prvi program HTV-a)

• KAZALIŠTE | Isto lice, Istarsko narodno kazalište i Gradsko kazalište Pula, 2012.

• BALET | Od tradicije do suvremenosti (HNK Zagreb)

• KNJIGE | Obrazovanje i razvoj / Nikola Pastuović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Drvo znanja

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Problem pedagogijske nauke (II.) / Stevan Pataki (1936.)

Jedno […] sa sigurnošću možemo tvrditi, naime da problem pedagogike neposredno nameće na rješavanje problem funkcije odgoja, a s tim u vezi i pitanje zadatka same pedagogijske nauke. Nije naša zadaća da razmotrimo historiju napora pedagogije da se u svijetu nauke afirmira i učvrsti. Njena je naučna egzistencija danas gotovo izvan svake diskusije; njen je predmet jasno obilježen i utvrđen – kao empirici moramo priznati činjenicu ili fenomen odgoja...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Domaćeg ognjišta, Učiteljskog doma i Školskih novina

Naputak, izvađen iz »Ratio educationis« i iz previšnjih kraljevskih normalnih rješidbi o upravi početnih škola (1801.)

REPORTAŽA | STOLJEĆE II. GIMNAZIJE, ZAGREB

Težak posao sa 750 nadarenih đaka

Žao mi je što državna matura u potpunosti nije zamijenila prijamne ispite na fakultete. Trebalo bi jednostavno fakultete prisiliti, ako treba nekim zakonom ili pravilnikom, da prestanu provoditi prijamne ispite. Netko bi trebao reći – dosta! Ima fakulteta koji provjeravaju ono što je već provjereno testovima državne mature. Kakva je to poruka djeci, pita se ravnatelj Drago Bagić… Piše Branko Nađ