28:I[67683,["/_next/static/immutable/chunks/295_oh5ke3oy6.js","/_next/static/immutable/chunks/3k51lhmrpt8ce.js","/_next/static/immutable/chunks/3j3domdd99awu.js","/_next/static/immutable/chunks/1umdafrpv88ra.js","/_next/static/immutable/chunks/0ozh3xet19627.js","/_next/static/immutable/chunks/36c1si-oe_apa.js","/_next/static/immutable/chunks/0lee9_yr6ddue.js","/_next/static/immutable/chunks/343xpxlo3qnrt.js","/_next/static/immutable/chunks/43irrhmqr5l9u.js","/_next/static/immutable/chunks/2a_8j1k6_fjwt.js","/_next/static/immutable/chunks/1wvg4uxjmnzkv.js","/_next/static/immutable/chunks/3kpjdwy4rmp3i.js","/_next/static/immutable/chunks/097sea53ee_sr.js"],"DigitalMagazinePage"] 29:T45f,

TEMA BROJA: PLURALIZAM U HRVATSKOM ŠKOLSTVU (1)

Waldorfska škola u Zagrebu: Škola u koju djeca žele ići i u kojoj žele učiti i bez ocjena

Otvaranje prve Waldorfske škole u Hrvatskoj prije dvadeset godina bila je posve prirodna reakcija na neke nove pedagoške vjetrove koji su osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća zapuhali u Europi i rasplamsali i potaknuli razvoj školskoga pluralizma koji je sa sobom donio ne samo demokratizaciju obrazovanja, nego i puno slobode u radu učitelja, nastavnika, odgajatelja te tako pokazao da ima i prostora i mogućnosti da i u „pedagoškom polju” doista cvate tisuću cvjetova koji nisu jedan drugome ni prijetnja niti konkurencija...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Irmtraud Akrap, Ivana Vukelić Bonifačić, Vesna Krauth, Tobias Richter, Milan Matijević...

2a:T3754,

UMJESTO UVODNIKA

Kultura isključivosti” nasuprot solidarnosti i pluralizmu

Dakako, „kultura isključivosti” nije se u posljednje vrijeme ogledala samo u neshvaćanju, omalovažavanju (pa i parodiranju) biblijskih vrijednosti. Ona se znala aktualizirati i u izjavama s vrha (prosvjetne) vlasti kad god se kruto postavljalo „ili-ili”, kad se autoritarno, a bez valjanih razloga i nepotrebno tvrdilo da se nešto „nikako ne smije”, a drugo „svako mora”, pa kome to nije po volji, neka ide... Zar ne ostavlja ta „kultura” svoje tragove i u rezultatima tzv. javnih rasprava, kažu – savjetovanja sa zainteresiranom javnošću? Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Sindikat znanosti će na smanjenje plaća i otkazivanje Kolektivnog ugovora odgovoriti štrajkom u svibnju mjesecu i sudskim postupcima.

Sindikat je podigao već dvije tužbe, jednu kojom osporava zakonitost otkazivanja Kolektivnog ugovora i drugu na Ustavnom sudu zbog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća za 4, 8 i 10%.

Ovisno o ishodu te dvije tužbe, Sindikat znanosti će nakon toga pokrenuti masovne tužbe za sve svoje članove kojima se neće isplaćivati prava iz Kolektivnog ugovora. Stoga bi i za Ministarstvo bilo pametno isplaćivati i dalje sve obveze iz otkazanog Ugovora, barem do okončanja sudskih postupaka, kako se ne bi nanijele teške štete javnim financijama. U suprotnom, držat ćemo odgovornim sve one koji nisu čuli i nisu htjeli čuti ovakvu vrstu upozorenja.

Priopćenje za javnost Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja

http://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/zakonski_okviri_i_materijalna_prava/prekinuti-pregovori-o-granskom-kolektivnom-ugovoru; 18. 4. 2014.

MEĐU NAMA

„Kad smo mi jadni...”

Prije otprilike mjesec dana u Poreču je održan stručni skup za ravnatelje osnovnih škola na kojemu je i ministar znanosti, obrazovanja i sporta imao zapažen nastup. Istina, ministar je ravnatelje upoznao s gotovo svim aktualnostima u odgojno-obrazovnom sustavu, sa svim pravilnicima koje je Ministarstvo donijelo ili ih kani donijeti, upoznao ih je i s projekcijama plaća i zahtjevima za štednju u školama koja se postiže samo kroz raskid granskog kolektivnog ugovora nego i kroz ovakvo ili onakvo smanjenje plaća prosvjetnih djelatnika. Govorio je i o nagrađivanju izvrsnosti i o povećanju plaća najboljim učiteljima, ali najavio i moguće kresanje ravnateljskih plaća, što je odmah izazvalo prilično burne reakcije, na što je ministar odgovorio vrlo jednostavnom rečenicom koja glasi otprilike „Tko neće biti zadovoljan svojom plaćom, neka se vrati u razred”, što je mnoge nazočne bacilo u očaj. Rezignacija, beznađe, groza, jeza, strava i užas – reklo bi se... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Topusko: Državni stručni skup o Domovinskom ratu

Velika odgovornost učitelja povijesti

Državni stručni skup o Domovinskom ratu, stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike povijesti, ove je godine bio posvećen akcijama, događanjima i hrabrim ljudima koji su sudjelovali u ratnim zbivanjima na području Banovine??...

• Zagreb: Izabran novi rektor Sveučilišta

Damir Boras od 1. listopada nasljeđuje Aleksu Bjeliša

Novoizabrani rektor Boras najavljuje da će – promičući one temeljne vrijednosti koje su potrebne da bi Hrvatska izašla iz krize – s vlašću biti u partnerskim odnosima, pri tome zastupajući interese zagrebačkog i svih ostalih sveučilišta. Jer, poručuje, kad je država u krizi, mora se promicati obrazovanje...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i trčanje

Neka trčanje bude obiteljski sport

Nakon što dijete svlada hodanje, trčanje je prirodni razvoj događaja. Iako trčanje spada u poskoke, izmjena nogu i ruku odvija se kao kod hodanja odnosno puzanja. Glavna je razlika između trčanja i hodanja ta što je kod hodanja uvijek jedna noga na tlu, dok su kod trčanja u jednom trenutku obje noge u zraku…

• Zagreb: 20. hrvatska informatička olimpijada

Dominik Gleich osvojilo zlato

Natjecanje je trajalo pet sati tijekom kojih su natjecatelji rješavali četiri problemska zadatka na algoritamskoj osnovi, te ih kodirali u programskim jezicima Pascal, C i C++ na Linux platformi. Svim sudionicima HIO 2014 na prigodnoj su svečanosti dodijeljena priznanja, a najuspješnijima diplome, medalje i nagrade koje im je uručio Bojan Antolović, natjecatelj na prvoj i osvajač zlatne medalje na drugoj Hrvatskoj informatičkoj olimpijadi 1995. i 1996. godine…

• Udruga: Hrvatsko psihološko društvo – Sekcija za školsku psihologiju

Psiholozi su nužni za optimalan razvoj školskog djeteta

Školski psiholog među ostalim sudjeluje u procjeni psihofizičkog statusa djece od upisa do završetka osnovne i srednje škole, timskoj procjeni za određivanje primjerenog oblika školovanja, u postupcima identifikacije te poticanja i praćenja darovitih učenika...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Bjelovarsko-bilogorska županija: Međuškolski književni kviz

Ljubav prema knjigama i čitanju – preduvjet cjeloživotnog učenja

Međuškolski književni kviz, koji se provodi među učenicima petih razreda osnovnih škola Bjelovarsko-bilogorske županije, zamišljen je kao projekt kojim se uz pomoć učeničkoga natjecanja u znanju potiče čitanje lektire s kritičkim osvrtom na pročitano djelo, čime se postiže bolje razumijevanje i poznavanje pročitanog djela, razvija navika čitanja kao važne komponente u procesu učenja... Piše Dejana Kurtović, idejna suzačetnica i organizatorica, Međuškolskog književnog kviza, knjižničarka u IV. OŠ Bjelovar

• OŠ Zvonka Cara, Crikvenica: Humanitarni projekt Popodne za Afriku

Prvi u dobroti, prvi u plemenitosti

Djeca u dalekoj Africi često polugladna nemaju ni pitke vode, ni olovke, ni pravo na knjigu, ni na znanje... Bosi i širom otvorenih očiju i srca žive svoje djetinjstvo i sanjaju neki bolji, sretniji i pravedniji svijet. Crikvenička škola odlučila je biti dio njihova boljeg svijeta, uključivši se u UNICEF-ov projekt Škole za Afriku... Piše Julijana Plenča, pedagoginja, OŠ Zvonka Cara, Crikvenica

• Facebook u školi: Učenici, komunikacija i simboli

I neverbalna je pismenost dio informacijske pismenosti

Problem koji se javlja pri komuniciranju na internetu, pa tako i na Facebooku, jest kako izraziti svoje emocije jer ne vidimo svoje sugovornike. Ne vidimo njihova raspoloženja, osjećaje, geste, ne znamo jesu li ljutiti, sretni. Sve što vidimo, samo su milijuni piksela koji tvore slova, riječi i rečenice. To se riješilo unošenjem u tekst emotikona, posebnih oznaka koje se mogu sastojati od kombinacije različitih slova, brojeva i pravopisnih znakova... Piše Denis Vincek, dipl. bibliotekar i dipl. novinar, OŠ Ante Kovačića, Zlatar

• E-udžbenici i E-gradivo: Izrada eseja u nastavi Informatike

Pisanjem eseja razvijaju se kognitivne sposobnosti, spisateljske vještine i kreativnost i

Da bi učenik nakon završetka četvrtog razreda srednje škole bio u stanju sadržajno i argumentirano pravilno se izražavati u pisanom obliku, on mora sustavno vježbati u svim predmetima i svim ciklusima obrazovanja. Člankom se želi pokazati da se esej može provoditi i u drugim nastavnim predmetima, a ne samo u hrvatskome i u stranom jeziku te da je to zapravo prijeko potrebno učenicima kao bi se što bolje pripremili za državnu maturu i nadolazeće zadatke u daljnjem obrazovanju... Piše Sanja Pavlović Šijanović, prof. informatike, Gimnazija Vukovar

REGIJA

• BiH: Podrška razvoju sustava dualnog obrazovanja

Unaprijediti sustav obrazovanja i smanjiti nezaposlenost

Cilj je usredotočiti se na primijenjena znanja i vještine te na poboljšanje imidža na tržištu, odnosno poboljšanje mogućnosti zapošljavanja kroz sustav dualnog obrazovanja koji primjenjuju Njemačka, Švicarska i Austrija... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Velika Britanija: Memrise – aplikacija koja olakšava učenje i razvija tehnike pamćenja

Kako učiti poput prvaka u pamćenju

Brojni su eksperimenti pokazali da je najbolji način za izgradnju novih neuronskih putova pokušati podsjetiti se nečega iznova, što pomaže ljudima da pamte dvostruko više tijekom dugog razdoblja od običnog pasivnog čitanja materijala. Samotestiranje se također pokazalo učinkovitijim od kreativnih tehnika poput crtanja dijagrama i mentalnih mapa... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Komunikacija između učenika i učitelja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Krizne intervencije u školama / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Strategije poučavanja učenika s teškoćama / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Status odgojiteljice koja program predškole izvodi u dvije škole / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Učitelji i pravo na privatnost / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Digitalni urođenici i pridošlice / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Snizite povišen tlak i živite duže / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Samobor: OŠ Bogumila Tonija | Vesele igre Line višebojca

• Sisak: Osnovna škola Braća Ribar | Velikan likovne baštine

• Barban: OŠ Jure Filipović | Mojoj majci, jedinom srcu što za me gori

• Virovitica: Gimnazija Petra Preradovića | Tjedan darovitih učenika

MEDIJI

• WEB | Da, nisu muzeji bez veze http://www.hrmud.hr

• TV | Stota karika lanca dobrote (Svaki dan dobar dan / HTV1)

• KAZALIŠTE | Završen 14. Naj, Naj, Naj festival

• KNJIGE | Vladimira Velički, Pričanje priča – stvaranje priča: Povratak izgubljenom govoru, Alfa, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Jezik, Marulić, Riječki teološki časopis

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Kriterij pedagogije: sloboda / Lav Nikolajević Tolstoj (1862.)
[…] I tako malo obrazovani narod hoće da se većma naobrazi, obrazovani razred hoće da naobražava narod, ali se narod podvrgava obrazovanju samo pod silom. Tražeći u filozofiji, iskustvu i povijesti temelje, koji bi davali obrazovanomu razredu na to pravo, nijesmo našli ništa, nasuprot uvjerili smo se, da misao čovječanstva neprestano nastoji, da oslobodi narod od nasilja u obrazovanju. Tražeći kriterium pedagogije, t. j. znanje toga, što i kako treba da se uči, nijesmo našli ništa, osim najprotivurječnijih mišljenja i uredbi, i uvjerili smo se o protivnom, da što se većma podizalo čovječanstvo, tim teže ustanovio se taj kriterium [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Jutarnjeg lista, Škole, Učiteljskog doma i Školskih novina

Misli s polja promatranja pučke učionice (1861.) / Mijat Stojanović

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA TURISTIČKO-UGOSTITELJSKE ŠKOLE ANTONA ŠTIFANIĆA, POREČ

Mala škola koja je spremna odgovoriti na brojne izazove

Moramo se stalno usavršavati, inovirati programe, podizati kvalitetu nastave, mijenjati načine komuniciranja s učenicima, jer moram izbjeći zamku da djeci budemo dosadni i neatraktivni u odnosu na sve ono što im se nudi. Mi ih moramo usmjeravati i osnažiti da se snađu u svijetu koji ih okružuje i koji je pun zamki i opasnosti. I najveće je zadovoljstvo kad shvatimo da smo u tome uspjeli – ističe ravnateljica Vesna Baranašić… Piše Marijan Šimeg

2b:T49c,[ { "name": "Ogledni primjerak", "price": 0, "subtitlePrimary": "", "subtitleSecondary": "Naručite Vaš broj besplatno", "description": "

Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.

", "buttonTitle": "Zatražite Vaš primjerak", "url": "/pretplata/ogledni-primjerci" }, { "name": "Tisak + digitalna", "price": 56, "description": "

Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Tisak i digitalna" }, { "name": "Digitalna", "price": 50, "description": "

Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Digitalna" } ]2c:T581,[ { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "359", "price": 111, "anchorPrice": 111 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "256", "price": 58, "anchorPrice": 58 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "3591", "price": 60, "anchorPrice": 60 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "355", "price": 31, "anchorPrice": 31 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3593", "price": 99, "anchorPrice": 99 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3561", "price": 52, "anchorPrice": 52 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3592", "price": 53, "anchorPrice": 53 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3551", "price": 28, "anchorPrice": 28 } ]6:["$","$L28",null,{"magazine":{"seo":null,"id":"63aa46cb0307936bb4826ce9","createdAt":"2022-12-27T01:13:47.482Z","updatedAt":"2023-04-30T11:58:48.689Z","createdById":[],"updatedByIds":[],"mediaId":"63eaa1c10ea3da3dd30f9d8b","publishedAt":"2014-04-21T22:00:00.000Z","legacyId":1529,"urlSlug":"waldorfska-skola-u-zagrebu-skola-u-koju-djeca-zele-ici-i-u-kojoj-zele-uciti-i-bez-ocjena","title":"Waldorfska škola u Zagrebu: Škola u koju djeca žele ići i u kojoj žele učiti i\nbez ocjena","theme":"PLURALIZAM U HRVATSKOM ŠKOLSTVU (1)","shortDescription":"Otvaranje prve Waldorfske škole u Hrvatskoj prije dvadeset godina bila je posve
prirodna reakcija na neke nove pedagoške vjetrove koji su osamdesetih i
devedesetih godina prošloga stoljeća zapuhali u Europi i rasplamsali i potaknuli
razvoj školskoga pluralizma koji je sa sobom donio ne samo demokratizaciju
obrazovanja, nego i puno slobode u radu učitelja, nastavnika, odgajatelja te
tako pokazao da ima i prostora i mogućnosti da i u „pedagoškom polju” doista
cvate tisuću cvjetova koji nisu jedan drugome ni prijetnja niti konkurencija...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Irmtraud Akrap,
Ivana Vukelić Bonifačić, Vesna Krauth, Tobias Richter, Milan Matijević...

","themeEdition":"PLURALIZAM U HRVATSKOM ŠKOLSTVU (1)","introduction":"$29","content":"$2a","editionNumber":"22.4.2014 - 15","year":null,"issn":null,"mainImageUrl":"/tjednik/slike/2014_22_2014.06.10.1.png","legacyImageUrl":null,"fileUrl":"/izdanja/2014_22_2014.06.10.pdf","isLocked":null,"legacyAuthors":null,"activeFrom":null,"issuuEmbeddedCode":null,"components":null},"subscriptionPackages":{"id":"63aa4b79f3516f00d606189d","createdAt":"2022-12-27T01:33:45.805Z","updatedAt":"2024-01-08T12:57:41.275Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2"],"name":"Paketi pretplate","key":"paketi-pretplate","contentType":null,"content":"$2b","model":null},"subscriptionPrices":{"id":"6477d5ef6118351cecd419e7","createdAt":"2023-05-31T23:19:11.921Z","updatedAt":"2026-09-14T21:06:47.475Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968"],"name":"Cijene pretplate","key":"cijene-pretplate","contentType":null,"content":"$2c","model":null}}]