Višestruko korisna izvannastavna aktivnost

TEMA BROJA: UČENIČKO ZADRUGARSTVO

Višestruko korisna izvannastavna aktivnost

Učeničko zadrugarstvo pravilno usmjereno od voditelja učeničkih zadruga na najbolji mogući način pruža mladim ljudima mogućnost izgradnje kao pojedinca, aktivnog člana društvene zajednice, sposobnog da živi i radi sam i u društvu sa sebi sličnim pojedincima. Učeničke zadruge omogućavaju učenicima da rade ono što ih istinski zanima, na taj način iskorištavaju svoje potencijale i izoštravaju svoje sposobnosti, zadovoljni su i visoko motivirani. Osim stjecanja navedenih osobnih i društvenih vrijednosti, članovi učeničkih zadruga uče temelje poduzetništva i stječu temeljne poduzetničke kompetencije...
Priredili Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Marica Berdik, Matija Bučar, Vesna Marović, Mijo Cindrić...

MEĐU NAMA

Hoćemo li konačno okrenuti ploču

Hrvati se prekratko školuju, svaki šesti građanin živi u siromaštvu i dva puta češće umiremo od infarkta. Živimo tri godine kraće od Slovenca, ali i tri godine duže od Rumunja. Osmjeh na lice nam sigurno može navući podatak da smo država s najmanjim brojem učenika koji ne uspjevaju završiti srednjoškolsko obrazovanje. Mi od prvog srednje do mature pogubimo samo 3,9 posto srednjoškolaca… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Hrvatski izdaci za obrazovanje i znanost danas manji su od 1 posto BDP-a. […] Ako želimo zaustaviti potonuće Hrvatske, dodatna ulaganja u ta područja potrebna su odmah, bez daljnjeg rezanja proračuna za obrazovanje i znanost. Ne može se čekati gospodarski rast. […] Proračun MZOS nešto je manji od 12 milijardi kuna, a na plaće ukupno 90.432 zaposlenih odlazi nešto manje od 10 milijardi kuna – 84 posto, i pri tome su plaće u školama ispodprosječne.

Dr. sc. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

Novi list, 5. siječnja 2012., str. 39.

AKTUALNO

• Sindikat Preporod o očekivanjima od novog ministra Jovanovića

Proračun je prvi ozbiljniji test

I Primorac i Fuchs su se iživljavali s uvođenjem novih administrativnih obveza za nastavnike, pa očekujemo da novi ministar Jovanović ipak prioritet stavi na neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima, govori Stipić…

• Prof. dr. sc. Sanda Ham, Katedra za suvremeni hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Osijeku

Jezik je sloboda i kulturna obveza

Što se tiče ljepote izričaja, smislenosti i završenosti, kompozicijske preglednosti – ili ste verbalno nadareni ili morate vježbati. Budući da je škola za sve, a ne samo za nadarene, treba dati prostora za vježbu. Poslije pet loših eseja, šesti će biti bolji, deseti već dobar – a nama se dogodi da je prvi pravi esej koji naši učenici pišu, tek maturalna zadaća...

• Predstavljamo Učenički dom Škole za primalje, Zagreb

Nezamjenjivo iskustvo i bolja samostalnost

Bilo bi bolje da imamo i više prostora i više novca za opremanje, ali što ćemo kada je situacija takva. Naš je posao ionako da se bavimo djecom, a ako ćemo stalno razmišljati kako da dođemo do novca, bojim se da će trpjeti pedagoški rad, smatra nova voditeljica Doma Maja Feil Ostojić…

• Predškolski odgoj - Djeca i respiracijske infekcije

Zimske nevolje za roditelje i mališane

Posebnost akutnih respiracijskih infekcija jest da se brzo prenose putem kapljica, i to ne samo kihanjem, kašljanjem, već i neposrednim dodirom čak i preko predmeta, igračaka, namještaja, posteljine, knjiga... Upravo takav način prijenosa, boravak u skupini u zatvorenom prostoru, relativna nezrelost obrambenog sustava malog djeteta, razlog su čestom obolijevanju…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Velikani hrvatskoga školstva – U Zagrebu otkrivena spomen-ploča dr. Mati Demarinu

Trajno sjećanje na velikog učitelja i domoljuba

„Demarinove pedagoške, didaktičke i metodičke ideje potvrđuju svoju aktualnost i danas. Reformatori školskoga sustava, znanstvenici istraživači, učiteljice/učitelji u njegovim tekstovima mogu pronaći odgovore na mnoga aktualna pitanja i stvaralačke poticaje. Iz njegove pedagogije zrači humanizam i vjera u ljepotu učiteljskoga poziva” – rekao je prof. Dragutin Rosandić na svečanosti otkrivanja spomen-ploče dr. Mati Demarinu... Piše Ivan Rodić

• Predškolski odgoj – Primjena tehnike procesne drame

Šumski patuljci...

Procesna drama, ili drama u nastajanju, kao metoda rada uvodi djecu u živo iskustvo, pruža im mogućnost kreativnog izražavanja, osigurava ravnopravnost u stvaranju radnje te djecu stavlja u položaj da sama donose odluke i suočavaju se s posljedicama... Piše Aleksandra Ličanin

• Kako razgovaramo u našim školama? (17)

Oblici razgovora u razredu

Nauka o razgovoru (interpersonalna komunikologija) nužna je u odgoju i naobrazbi naših učitelja. To im je osnovni instrument njihova rada. Nije dovoljno da znamo matematiku, hrvatski, zemljopis, biologiju i druge predmete, koje poučavamo. Treba znati i o tim sadržajima s djecom razgovarati i koristiti se njima za odgojne, a ne samo obrazovne ciljeve... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Projektna nastava u OŠ Popovača

Bljesak boja u sivilu svakodnevice

Sudjelovanjem u projektu, koji je planiran i ostvaren u integracijsko-korelacijskom nastavnom sustavu povezivanjem sadržaja svih nastavnih područja, svi smo učili na drugačiji način, a projekt je zbog svoje važnosti uključen i u školski kurikulum... Piše Snježana Pavić, prof. engleskog jezika

• Putopis

Škola u karauli

Tjeskobno i danas djeluje potkrovna promatračnica koja ti se čini kao puškarnica. Bilo pa prošlo, i vrijeme je da joj se naheri žlijeb i da joj otpada žbuka kao da je pogođena topovskim zrnima, ali je veća šteta što je u ovoj školskoj godini škola spala na tri đaka... Piše Jozo Vrkić, književnik i putopisac

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Potpisan sporazum s Britanskim savjetom

Uspješnije učenje engleskog jezika

Sporazum obuhvaća profesionalni razvoj nastavnog i nenastavnog osoblja u obrazovnim institucijama s naglaskom na usavršavanje nastavnika engleskog jezika, posebno u osnovnim i srednjim školama… Prema Prosvetni pregled priredio Ivica Buljan

 • EUROPSKA UNIJA | Obrazovanje u digitalno doba

Ulaganje u obrazovanje i usavršavanje u kriznim vremenima

Zemlje članice EU potvrdile su važnost ulaganja u obrazovanje u cilju poticanja rasta i zapošljavanja u srednjoročnom razdoblju. Brojne države otkrile su da nisu rezale davanja za obrazovanje unatoč teškom gospodarskom stanju, a dio njih je čak povećao rashode u određenim sektorima. Neke članice, primjerice, smatraju da ulaganje u predškolsko obrazovanje treba biti prioritet s obzirom na to da se radi o području koje je potvrdilo dugoročnu korist za sve učenike, a posebno za one iz zapostavljenih sredina… Prema Council of the European Union priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Samoregulirani učenici uče samostalno / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Evidencija radnog vremena / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Status asistenata/pomoćnika u nastavi / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Tordinci | Ugostio nas Djed Božićnjak

• Đakovo | Neprekinuta briga za očuvanje tradicije

• Slunj | Božićno ekološki sajam

• Donja Voća | Božićna priredba

MEDIJI

• WEB | Sve o pregovorima i hrvatskom članstvu u EU (http://www.eu-pregovori.hr i http://www.mvep.hr)

• KAZALIŠTE | Moj sin samo malo sporije hoda, Zagrebačko kazalište mladih, 2012.

• GLAZBA | Nagrada Ivo Vuljević Srđanu Bulatu i Filipu Merčepu

• KNJIGE | Kazalište u svom okruženju / Darko Lukić, 2011.

• ČASOPISI | Drvo znanja, Matica, Motrišta

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Temeljna znanost odhranjivanja

Da pravo dokučit možemo, što je znanost odhranjivanja, valja nam najprie znati, što će reć: odhranjivati, i koja je svèrha odhranjivanja. Odhranjivat u obće toliko će reći, koliko ono što je maleno, uzgojiti, i dovesti k svèrsi, koja mu je odredjena, ili učinit ga prikladna, da postići može svèrhu svoju. Tako odhranjujemo ili odgajamo iz sěmena mladicu, iz mladice dèrvo, i oko mladjahnoga dèrva nastojimo dotle, dok nepostane prijatno plodonosno stablo...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Učiteljskog doma i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Tko je "štreber"? (1918.) / Jure Turić

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA BOTINEC, ZAGREB

Dječji glas mora se čuti i poslušati

Neka dijete bude svjesno svojih prava, prava drugih, neka razvija odgovornost prema sebi i drugima, bude samosvjesno, samopouzdano, aktivno i poduzetno u svojoj okolini, kako bi zapravo bilo radosno i zadovoljno u vrtiću i izvan njega, govore u Botincu… Piše Branko Nađ