27:I[67683,["/_next/static/immutable/chunks/295_oh5ke3oy6.js","/_next/static/immutable/chunks/3k51lhmrpt8ce.js","/_next/static/immutable/chunks/3j3domdd99awu.js","/_next/static/immutable/chunks/1umdafrpv88ra.js","/_next/static/immutable/chunks/0ozh3xet19627.js","/_next/static/immutable/chunks/36c1si-oe_apa.js","/_next/static/immutable/chunks/0lee9_yr6ddue.js","/_next/static/immutable/chunks/343xpxlo3qnrt.js","/_next/static/immutable/chunks/43irrhmqr5l9u.js","/_next/static/immutable/chunks/2a_8j1k6_fjwt.js","/_next/static/immutable/chunks/1wvg4uxjmnzkv.js","/_next/static/immutable/chunks/3kpjdwy4rmp3i.js","/_next/static/immutable/chunks/097sea53ee_sr.js"],"DigitalMagazinePage"] 28:T333d,

UMJESTO UVODNIKA

Ima li nade za nove nastavne planove obveznog obrazovanja

Moglo bi se zaključiti da su prosvjetni djelatnici, barem oni što se na stručnim skupovima oglašavaju, za modernizaciju nastavnih programa više zainteresirani od prosvjetnih dužnosnika, onih što bi morali biti odgovorni za upravljanje cjelokupnim odgojno-obrazovnim sustavom te njegovo djelotvorno osuvremenjivanje.... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Mi smo privilegirana generacija jer smo doživjeli tisućljetni san ostvarenja vlastite države. Sada se, međutim, čini da se u njoj dobro ne snalazimo. […] Često se stječe dojam da smo iz socijalizma zadržali sve ono što nije bilo dobro, a iz kapitalizma prihvatili isto ono što je loše. Bez sumnje, u demokraciji je teže artikulirati ono što zovemo javni interes.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU

Večernji list / Obzor, 6. listopada 2012., str 33.

MEĐU NAMA

Bumerang

Možda su učitelji djelomice i sami krivi za takvo ponašanje političara. Naime, možda tim danas odraslim političarima kroz obrazovni sustav nisu uspjeli prenijeti kvalitetna znanja, a što je još važnije, usaditi im kompetencije, vrline i vrijednosti koje bi ih usmjerile da se kao javne osobe brinu za opće, a ne samo vlastito dobro. Nažalost, taj se „sitni” neuspjeh danas mnogim učiteljima vraća kao bumerang... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Agencija za odgoj i obrazovanje: Promocija mentora i savjetnika

Bez vas nema budućnosti

Na prigodnoj svečanosti održanoj prošlog petka, 5. listopada, na Svjetski dan učitelja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u zvanje mentora i savjetnika promaknuto je 462 djelatnika – 56 odgojiteljica i stručnih suradnika u dječjim vrtićima, 249 učiteljica i učitelja u osnovnim školama te 157 njihovih kolegica i kolega u srednjim školama i učeničkim domovina…

• Vodice: Jesenska andragoška konferencija

Okrenuti svijetu rada i perspektivama obrazovanja odraslih

U trodnevnom radu toga skupa (Vodice, 4. – 6. rujna) izlaganja i rasprave sudionika opravdale su razlog njegova održavanja sadržan u namjeri organizatora (Hrvatsko andragoško društvo) da se razmjenom spoznaja i iskustava pridonese unaprjeđivanju raznih aspekata kao i cjelokupne djelatnosti obrazovanja odraslih. Pritom su najčešće ključne riječi bile – kompetencije, kvalifikacijski okvir, uvažavanje tržišta rada, poduzetništvo, (samo)vrjednovanje, programi EU, perspektive…

• Mali Lošinj: Stručni skup Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja

Upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom

Mi ravnatelji radimo svoj posao najbolje što možemo, a radimo isti posao u bitno različitim uvjetima. Zajedničko nam je da radimo poštujući zakon i sva ostala profesionalna načela, da odgovorno, savjesno i pošteno vodimo škole i učeničke domove. Znamo da smo uvijek pod povećalom javnosti pa nam je teško kad nas ta ista javnost doživljava kao prekršitelje zakona koji provode svoju samovolju čuvajući jedino svoj ravnateljski stolac – rečeno je, između ostaloga, na skupu…

• Predškolski odgoj: Djeca i dadilje

Dadilje izlaze iz ilegale

Nacrtom prijedloga Zakona o dadiljama propisuje se i subvencioniranje obavljanja djelatnosti dadilje. Obiteljski centri po županijama trebali bi imati aktivnu ulogu u provedbi Zakona kao i u koordinaciji između osobe koja obavlja djelatnost, kao pružatelja usluge, i roditelja, kao korisnika usluge…

• X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb: Jedinstvena slobodna aktivnost

Indologijom do tajni permakulture i ayurvede

U svijetu je postalo jako popularno i korisno znanje o Indiji i Kini pa na stranim sveučilištima poput gljiva niču tematski kolegiji, jer stručnjaci kažu da 21. stoljeće pripada upravo tim novim svjetskim velesilama. I Hrvatskoj je u interesu povezati se ekonomski, kulturno i turistički s Indijom i zato nam treba mladih stručnjaka baš na tim poljima, smatra profesorica Tajana Sertić Matasović, voditeljica grupe…

• Mladi znanstvenici: Dr. sc. Ivan Čipin, Ekonomski fakultet u Zagrebu

Niski fertilitet najozbiljniji je problem Hrvatske

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja već skoro dva desetljeća ima negativni prirodni prirast, smanjenje ukupnog broja stanovnika i, što predstavlja najveći problem, vrlo nepovoljnu dobnu strukturu stanovništva s kojom se svrstava među deset najstarijih populacija u svijetu…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Socijalne vještine: Upravljanje problemnim situacijama (4)

Primjena UPS modela u radu s djecom

Odgajatelji koji su završili tečaj za upravljanje problemnim situacijama (UPS) stečena znanja i vještine primjenjuju u radu s djecom. Oni osobito potiču razvoj socijalne kompetencije u djece za prepoznavanje i zadovoljavanje temeljnih potreba, te za rješavanje problema/sukoba... Pišu dr. sc. Nevenka Modrić, pedagoginja savjetnica, DV Grigor Vitez, Samobor i Ljiljana Šarić, ravnateljica, DV Prečko, Zagreb

• Projektna nastava: Korelacija povijesti i likovne kulture

Rim na hrvatskom povijesnom prostoru

Planom i programom nastave povijesti petog razreda obrađuje se u tome razredu velika nastavna cjelina Rim. Antička povijest Rima podijeljena je u tri velika razdoblja – Kraljevstvo, Republika i Carstvo. U izradi našeg projekta odlučili smo se za treći dio – Rimsko Carstvo, koje smo obradili i na hrvatskom povijesnom prostoru. Projekt je trajao više mjeseci a njegova je korist obostrana, kako za nas učiteljice koje smo shvatile kako ući u novi projekt, tako i za učenike koji su terenskim nastavama i likovnim radionicama uvelike obogatili svoje znanje... Pišu Jadranka Sutlarić, nastavnica likovnih umjetnosti i Duša Šarunić, prof. geografije i povijesti

• Postali ste razrednik i – što sada? (5)

Sat razrednog odjela

Želite li biti zaista važan i nezaobilazan činitelj rasta i razvoja svojih učenika, potrudite se biti dobar razrednik. Vaši učenici, njihove sadašnje i buduće obitelji, njihova djeca bit će vam zahvalni, jer će se vaš rad, trud, zalaganje i znanje odraziti i na njima, u bilo kojem obliku, ali sigurno pozitivno i trajno... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike

• Rani odgoj: Razvoj predčitačkih i čitačkih vještina u djeteta (2)

Čitanje pretvoriti u svakodnevnu naviku

Osim slikovnica čitati valja i sve druge dostupne materijale – dječije časopise pisma, zapisane poruke ukućana, podsjetnike i sl. Čitati se mogu novinski naslovi, recepti za kuhanje, nazivi proizvoda koji se donose iz dućana, upute za rukovanje aparatima, upute na igračkama i sl. Upravo čitanje zajedno s djetetom govori djetetu o smislu pisanog jezika i povezanosti sa svakodnevnim životom... Piše Sanja Pavić, Montessori odgojiteljica, Dječji vrtić Cekin, Slavonski Brod

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Studija Instituta za pedagoška istraživanja

Umorni od reformi, ali one su nužne

Većina prosvjetnih radnika priznaje da su iznevjerena njihova očekivanja od reformi koje su pokrenute u proteklih deset godina, ali i da su zadovoljni svojim poslom te da su otvoreni za promjene. Voljeli bi da ubuduće više sudjeluju u kreiranju reformi, odnosno da se čuje i uvaži njihovo mišljenje o tome koji su glavni problemi i kako ih treba rješavati… Prema Prosvetni pregled priredio Ivica Buljan

• RUSIJA | Obrazovanje u krizi

Školstvo je krenulo opasnim putem

Reforme bi trebale svakom djetetu u Rusiji pružiti iste izglede za obrazovanje. Ali uvedena središnja matura dosad nije uspjela ispuniti očekivanja. Čak ni u borbi protiv korupcije u obrazovanju... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Znatiželja je početak učenja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pedagoška dokumentacija (4. dio) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zapisnik sa sjednice školskog odbora / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Prvi korak prema medijskoj pismenosti / Igor Kanižaj, dr. sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tehnologije, pedagogije i društvo / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Jesenske i zimske virusne infekcije / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Virovitica: Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju | Najljepši školski vrtovi

• Osijek: Međunarodna ekoškola | Posjet Prosvjetno-kulturnom centru Mađara

• Križevci: Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga | Europski dan jezika

• Ivanić Grad: Srednja škola Ivan Švear | Motivacijski seminar Smiljana Morija

MEDIJI

• WEB | Za one što mogu i hoće više (http://www.nadarenost.net/croatian.htm)

• RADIO | Dobri stari radio u novoj programskoj shemi (Hrvatski radio)

• KAZALIŠTE | Gospođa ministarka, Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb, 2012.

• KNJIGE | Vodič za razumijevanje obrazovanja / Sandra Bebek i Guste Santini, Rifin, Zagreb, 2012.

• ČASOPISI | Meridijani, Kaj, ABC tehnike

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija i didaktika / Vlado Petz (1942.)

Odgajati znači voditi, upravljati, pomagati onoga, koji je u razvoju. (Gojiti – njegovati, od – gojiti; od – njegovati; gajiti – brižno čuvati; gaj – mlada šuma, kojoj se posvećuje naročita pažnja). Kod odgoja stalno su nazočna dva faktora: izvanjski i unutrašnji, koji su – jednako važni i potrebni, ali je ipak izvanjski svijesno aktivniji. Jači je udio voditelja, upravljača, jer on pozna ciljeve i putove odgojnoga vodstva. On čak može da se posluži naročitim sredstvom suzivanja lične slobode odgajanikove, da postigne odgojni uspjeh. Rezultat toga nastojanja je neko stanje odgojenosti ili zrelosti, koje se odrazuje u normalno završenom psihofizičkom razvoju sa izgrađenom ćudorednom voljom za surađivanje u zajednici i participiranje na kulturnom progresu....

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Učiteljskog doma i Školskih novina

Moji doživljaji - Ilustracija dosadašnje političke uprave školom / Mile Bakarić (1906.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA OŠ JULIJA KLOVIĆA, ZAGREB

Sigurnost i odgoj djece na prvome su nam mjestu!

Znanje i ocjene će doći, međutim smatram da je presudno da dobro odgojimo djecu. Bitno je pridobiti roditelje da surađuju, da imaju povjerenja u školu. Činjenica jest da kod nas nema međuvršnjačkog nasilja, nema nikakvih ekscesa, ništa značajnije toga negativnoga karaktera nije se zbilo, i to očito pokazuje da dobro radimo, govori ravnatelj Ivan Kljajo… Piše Branko Nađ

29:T49c,[ { "name": "Ogledni primjerak", "price": 0, "subtitlePrimary": "", "subtitleSecondary": "Naručite Vaš broj besplatno", "description": "

Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.

", "buttonTitle": "Zatražite Vaš primjerak", "url": "/pretplata/ogledni-primjerci" }, { "name": "Tisak + digitalna", "price": 56, "description": "

Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Tisak i digitalna" }, { "name": "Digitalna", "price": 50, "description": "

Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.

", "buttonTitle": "Naručite pretplatu", "url": "/pretplata/narudzba?vrsta=Digitalna" } ]2a:T581,[ { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "359", "price": 111, "anchorPrice": 111 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "256", "price": 58, "anchorPrice": 58 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "3591", "price": 60, "anchorPrice": 60 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Tisak", "code": "355", "price": 31, "anchorPrice": 31 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3593", "price": 99, "anchorPrice": 99 }, { "subscriberType": "Pravna osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3561", "price": 52, "anchorPrice": 52 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Godišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3592", "price": 53, "anchorPrice": 53 }, { "subscriberType": "Fizička osoba", "subscriptionLength": "Polugodišnja", "mediaType": "Digitalna", "code": "3551", "price": 28, "anchorPrice": 28 } ]6:["$","$L27",null,{"magazine":{"seo":null,"id":"63aa46c60307936bb4826ca7","createdAt":"2022-12-27T01:13:42.750Z","updatedAt":"2023-04-30T11:58:42.077Z","createdById":[],"updatedByIds":[],"mediaId":"63eaa1d60ea3da3dd30f9dcd","publishedAt":"2012-10-08T22:00:00.000Z","legacyId":940,"urlSlug":"visejezicnost-i-visekulturalnost-sadasnjost-i-buducnost-europe","title":"Višejezičnost i višekulturalnost: sadašnjost i budućnost Europe","theme":"UČENJE STRANIH JEZIKA U EUROPI","shortDescription":"Većina učenika u europskim zemljama počinje učiti strane jezike u dobi između
šest i devet godina. U posljednjih 15 godina u većini europskih zemalja spuštena
je donja dobna granica kada dijete počinje s obvezatnim učenjem stranog jezika.
Učenje dvaju stranih jezika najmanje godinu dana tijekom obvezatnog obrazovanja
obveza je za sve učenike u najvećem broju europskih zemalja. Engleski jezik
daleko je najzastupljeniji prvi strani jezik u nastavi gotovo u svim europskim
zemljama, dok je drugi najčešći strani jezik njemački ili francuski...
Priredili Ivan Rodić i Ivana Čavlović

","themeEdition":"UČENJE STRANIH JEZIKA U EUROPI","introduction":"

TEMA BROJA: UČENJE STRANIH JEZIKA U EUROPI

\r\n

Višejezičnost i višekulturalnost: sadašnjost i budućnost Europe

\r\n

Većina učenika u europskim zemljama počinje učiti strane jezike u dobi između šest i devet godina. U posljednjih 15 godina u većini europskih zemalja spuštena je donja dobna granica kada dijete počinje s obvezatnim učenjem stranog jezika. Učenje dvaju stranih jezika najmanje godinu dana tijekom obvezatnog obrazovanja obveza je za sve učenike u najvećem broju europskih zemalja. Engleski jezik daleko je najzastupljeniji prvi strani jezik u nastavi gotovo u svim europskim zemljama, dok je drugi najčešći strani jezik njemački ili francuski...
Priredili Ivan Rodić i Ivana Čavlović

\r\n

","content":"$28","editionNumber":"09.10.2012 - 31","year":null,"issn":null,"mainImageUrl":"/tjednik/slike/2012_03_2012.01.24.1.png","legacyImageUrl":null,"fileUrl":"/izdanja/2012_03_2012.01.24.pdf","isLocked":null,"legacyAuthors":null,"activeFrom":null,"issuuEmbeddedCode":null,"components":null},"subscriptionPackages":{"id":"63aa4b79f3516f00d606189d","createdAt":"2022-12-27T01:33:45.805Z","updatedAt":"2024-01-08T12:57:41.275Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2"],"name":"Paketi pretplate","key":"paketi-pretplate","contentType":null,"content":"$29","model":null},"subscriptionPrices":{"id":"6477d5ef6118351cecd419e7","createdAt":"2023-05-31T23:19:11.921Z","updatedAt":"2026-09-14T21:06:47.475Z","createdById":[],"updatedByIds":["63aa69e426d6da6897e221a2","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968","6519f40ff28dcd8e4b6cb968"],"name":"Cijene pretplate","key":"cijene-pretplate","contentType":null,"content":"$2a","model":null}}]