Ulaznica na visoka učilišta ili u svijet rada

TEMA BROJA: DRŽAVNA MATURA 2013.

Ulaznica na visoka učilišta ili u svijet rada

Državna matura je instrument kojim se ponajprije mjeri uspjeh učenika. Ona mjeri koliko su uspješno učenici svladali nastavne sadržaje propisane nastavnim planovima i programima i to je mjereno testovima za koje se smatra da su najbolji koji su u danim uvjetima mogli biti napravljeni. Na temelju te ocjene oni mogu nastaviti svoje školovanje na visokim učilištima. Činjenica je također da su rezultati indikativni i govore o tome što se događa u obrazovnom sustavu, koji su problemi, što bi trebalo poboljšati ili promijeniti...
Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govori Alenka Buntić Rogić

UMJESTO UVODNIKA

Da se ne bismo zavaravali…

Zar osim najavljene Strategije (o tom – potom!), nema niti jedne stavke glede obrazovanja iz Programa 21 koji će vladajuća nam Koalicija barem pokušati ostvariti do lipnja 2014.? Očito – nema! Stoga, glede one mjere  „poboljšanje društvenog i materijalnog položaja nastavnika, opremljenosti škola i uvjeta rada” – lasciate ogni speranza, voi ch'entrate... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Vijeće [Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje] je dalo punu podršku uvođenju zdravstvenog odgoja, a jedan od zaključaka je bio i da istraživanja pokazuju da zdravstveni odgoj, a u njegovom okviru i spolni odgoj, nije u obiteljskoj edukaciji dovoljno zastupljen niti je dovoljno kvalitetan i da većina roditelja želi da se škola u tom području odgoja i obrazovanja više angažira te podržava koncept spolnog odgoja i obrazovanja u školi. Neupitno je da su obitelj i škola partneri u odgoju djece. Zajedničkim naporom u postizanju kvalitetnog dijaloga valja utjecati na poticanje i jačanje suradnje škole i obitelji te sudjelovanje roditelja u odgoju i obrazovanju vlastite djece i tako izravno pridonijeti uspjehu djece u odgoju i obrazovanju jer je uloga roditelja u postizanju školskog uspjeha učenika neosporna.

Prof. dr. sc. Jasna Krstović, predsjednica Nacionalnoga vijeća za odgoj i obrazovanje

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Prekasno-je-o-spolnosti-raspravljati-u-srednjoj-skoli, 1. rujna 2013.

MEĐU NAMA

U školu bez udžbenika!?

Učenike bi takva suvremena nastava trebala motivirati za uključivanje u nastavni proces, ali i motivirati ih za cjeloživotno učenje. Maksimalno rasterećenu školsku torbu ne treba ni spominjati, ali svakako valja istaknuti da će se time revolucionirati nastavni proces, položaj učitelja i učenika u njemu, kao i roditelja koji će konačno biti uključeni u moderni obrazovni sustav vlastite djece kao aktivni sudionici.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Besplatni udžbenici za osnovnoškolce

Iznimna mjera socijalne politike

Pomoć koju jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj osiguravaju svojim obiteljima kupnjom udžbenika iznimna je mjera socijalne, ali i obiteljske politike, jer se upravo tako osigurava pravo djeteta na besplatno školovanje. Nažalost, diljem Hrvatske besplatni će se školski udžbenici na klupama osnovnoškolaca naći samo za jedan broj djece, ovisno o kategorijama djece i obitelji za koju su gradovi i općine mogli osigurati takve pakete, također pritisnuti financijskom situacijom u svojim lokalnim proračunima.…

• Kritičko mišljenje (nova kolumna)

Vatrogasci ili piromani?

I dalje svakoga rujna započinje novi ciklus koloniziranja (malih) „divljaka” u ime (državno pripravljenih) „superiornih vrijednosti“. Srećom, danas se to više ne događa uporabom šibe (iako u priručniku za provedbu glasovita Zdravstvenog odgoja glupo tvrde da „nasilja nikada nije bilo više nego danas”). No, autoritet se i dalje nameće. On, doduše, više ne funkcionira na razini navikavanja na pristojno ponašanje, ali ostaci ostataka autoriteta i dalje su ono što obdržava i suvremenu školu. Želi li se, kojim čudom, doista „rasplamsavanje” učeničkih potencijala, trebat će im (i školama, dakako) ponajprije osigurati kisik. Bez toga, zna se, školi preostaje tek (preventivno) vatrogasno djelovanje… Piše Žarko Puhovski

• Predškolski odgoj: Sistematski pregled djece

Prevencijom protiv bolesti

Sistematski su pregledi važni jer omogućavaju da se kod djeteta vrlo rano otkriju eventualna odstupanja od normalnog razvoja i osigura pravodobno liječenje, habilitacija i rehabilitacija djeteta te ostale specifične mjere. Uz njih daju se i savjeti o pravilnoj ishrani i njezi djeteta, provodi se zdravstveni odgoj te društvena briga o djeci…

• Bjelorusija: XV. Međunarodni slavistički kongres

Obzori suvremene slavistike

Hrvatska „delegacija”, u kojoj su bili pretežito mlađi slavisti/kroatisti s četiriju hrvatskih sveučilišta, u Minsku je uspješno predstavila glavna nastojanja u jezikoslovnoj i književnoznanstvenoj kroatistici i hrvatskoj folkloristici...

• Udruge: Hrvatsko matematičko društvo

Matematika nije bauk

Aktivno organiziranje matematičara započinje osnivanjem Hrvatskog prirodoslovnog (prvotno naravoslovnog) društva (HPD) 1885. godine. Društvo je obuhvaćalo sve prirodoslovne struke s ciljem da unapređuje, širi i popularizira prirodne znanosti u nas.  Početak strukovnog organiziranja matematičara i fizičara dogodio se neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Škola za cestovni promet, Zagreb: Stručno usavršavanje u Finskoj

Briga o svakome učeniku

U sklopu projekta „New skills for green technologies” Programa za cjeloživotno učenje – potprogram Leonardo da Vinci, skupina od 8 nastavnika Škole za cestovni promet iz Zagreba boravila je tjedan dana u Finskoj. Finski obrazovni sustav, kažu, jedan je od najboljih na svijetu. U čemu je tajna? Pišu mr. Snježana Kovač, prof. psihologije – prof. savjetnik i Renata Heljić, dipl. ing. strojarstva – prof. mentor

• Razmišljanja uz početak školske godine

Učitelj pred (novim) izazovima

Uspjeh odgojno-obrazovnog rada ovisi o kakvoći funkcioniranja osnovnih sastavnica „trokuta” učenik – roditelj – učitelj. Vjerujem da mi učitelji imamo znanja i vještine, ali i odgovarajuću razinu samostalnosti i odgovornosti, da bismo odgovorili na izazove vremena. Ne budimo malodušni vjerujući da ništa ne možemo promijeniti! Piše Divna Šušić, profesorica savjetnica, OŠ Mejaši, Split

• Problemi o kojima se nedovoljno razmišlja

Svjetlost i zdravlje učenika

O svjetlu kao o mogućem zagađivaču donedavno se nije ozbiljnije razmišljalo. Danas je to jedan od glavnih ekoloških problema. Brojna su znanstvena istraživanja pokazala da umjetna svjetlost i način rasvjete u učionicama može vrlo negativno utjecati na zdravlje učenika... Piše Alan Belak, diplomirani informatičar

• Fleksibilnost i kreativnost u suvremenom obrazovanju (1)

Prema novoj paradigmi obrazovanja

Naši obrazovni sustavi imaju važnu ulogu u rješavanju naizgled nerješivih globalnih problema s kojim se suočavamo na puno razina. Suvremena ekološka filozofija biljnog i životinjskog svijeta stara je samo stotinu godina. U prosjeku u školi provodimo tisuću sati godišnje, što iznosi šestinu života (ne uključujući vrtić i visoko obrazovanje). To je jako puno vremena i novca, a uz to je zakonska obveza... Piše David L. Brierley, Fakultet Rudolf Steiner, Sveučilište u Oslu

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Održana ljetna škola znanosti

Fizičari, kemičari, biolozi i matematičari moraju raditi zajedno

Jedan od osnivača Jovan Mirković ocijenio je da je interes za Ljetnu školu znanosti iz godine u godinu sve veći te je podsjetio da je u pet godina predavanja održalo 130 profesora, od kojih su neki sa svjetski poznatih sveučilišta Stanforda, Cambridga, Oxforda, Harvarda, iz Tokija, Izraela… Prema Vijesti priredio Ivica Buljan

• UNESCO | Međunarodni institut za obrazovno planiranje o Bolonjskom procesu

Reforme koje se ne mogu zaustaviti

Iako je započet kao europska inicijativa, proces reforme visokog školstva jako je utjecao na obrazovnu politiku u nekoliko zemalja i svjetskih regija. U tom je smislu Bolonjski proces Europi možda već osigurao početnu prednost pred drugim regijama u svijetu, ocjena je u publikaciji „Bolonjski proces – njegov utjecaj u Europi i svijetu”... Prema Europa.eu priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Prazni parkovi i igrališta / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Početak školske godine - propisi i pravilnici / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Priprema djece s poteškoćama za polazak u školu / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Kako rasporediti satnicu na više predmetnih nastavnika / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Hoćemo li se pridržavati pravila / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Internet kao proširenje ljudskih osjetila / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kojih se bolesti žene trebaju najviše bojati / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile | Godina iznimnih ostvarenja

• Samobor: OŠ Bogumila Tonija | Učenici posjetili predsjednika Ivu Josipovića

• Kutina: OŠ Zvonimira Franka | Spisateljičine zanimljive priče

• Čabar: Deveta ljetna škola stvaralaštva djece i mladih | Zašto nam je važna šuma?

MEDIJI           

• WEB | Centar znanja Profectus (http://www.centarprofectus.hr)

• TV | Još živi prostor Tarace (Snimka kazalište predstave Na taraci / HTV3)

• MONOGRAFIJA | Uz pola stoljeća OŠ Ivana Gundulića

• KNJIGE | Pedagogija i kultura, sv. 1-3, Hrvatsko pedagogijsko društvo, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Hrvatska revija, Mogućnost i Kaj

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Što treba raditi, da bude naučanje sigurno / Jan Amos Komesky  (1592.-1670.)
[…] Narav točno sliedi vrieme svakoj stvri shodno. Na primjer: ptica neizleže svojih mladih niti u zimi, jer bi se gnjèzdo prehladilo, a mladi bi se smrznuli; niti u ljetu, jer se tada od vrućine sve suši i propada; niti pod jesen, jer tada sila i moć svih stvarih sa suncem pada, i prije bi nastala zima, neg bi jih odgojila; već u proljeću, kada počimaju sve stvari oživljavati. A i ovdje ide sve postupice. Dok je još hladno započne ga u životu (jer mu ondje studen nemože nahuditi); kad se malko vrieme stopi, iznese jaja u gnjezdu, a kad je još toplije, onda ih izleže, da se tako živi stvor lagahno svjetlosti i toplini priučava, dok i sasvim privikne. Tako graditelj, sliedeći tragove naravi, mora znati, gdje će drvo posjeći, gdje cigle paliti, gdje će temelj položiti, odjeće stiene udariti, gdje što pomazati, da mu bude sve u vrieme. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole i Školskih novina

Isušena kaljuža (ulomci, 1906. - 09.) / Janko Polić Kamov

REPORTAŽA | 200 GODINA OSNOVNE ŠKOLE KLOŠTAR PODRAVSKI

Radimo s djecom koja vole učiti, slušati i upijati znanje

Odgojni predmeti moraju biti još više zastupljeni u godišnjoj satnici, odnosno planu i programu. Velika je zabluda da informatika može zamijeniti tehničku kulturu. Djeca više ništa ne rade rukama, postajemo svi veliki teoretičari. A znanje je zapravo skup, ne samo informacija, nego i vještina i sposobnosti. Danas je teško postići da vještine budu na razini općeg znanja, govori nam ravnatelj Mirko Šandrovčan… Piše Branko Nađ