
U istraživanju koje je prošle godine Udruga roditelja „Korak po korak? provela na uzorku od gotovo 6000 ispitanika pokazalo se da čak 76 posto mladih procjenjuje da se njihovim vršnjacima dogodilo da ih je netko u obitelji udario, a 17 posto mladih navelo je da će, kad budu roditelji, koristiti tjelesno kažnjavanje kao odgojnu metodu. Brojna istraživanja utvrdila su da postoji poveznica između međuvršnjačkog nasilja i iskustva nasilja u obitelji...
Pišu Marijan Šimeg i Virna Jogunica; za Temu broja Školskih novina govore Gorana Hitrec, Martin Schmalzried, Ivanka Jukić Lušić, Martina Horvat, Tamara Dubrović, Marija Maljković...
Povremena (spontana) „anketiranja” čitatelja Školskih novina potvrdila su/bi znatnu, nimalo zanemarivu čitanost (i privlačnost) priloga o prilikama/događajima/likovima/procesima aktualnima nekoć (str. 28. i 29. najčešće), recepciju ne zbog kuriozitetnih „starih” iskrica, niti radi obogaćivanja vlastitih spoznaja u vezi s povijesnim temama, nego – najčešće – zbog mogućih usporedaba „sličica” iz prošlosti s viđenjima/doživljajima današnje stvarnosti. Takve uspredbe mogu kadšto izazvati smiješak dobroćudna razumijevanja negdašnje „zaostalosti”, no mogu itekako osvijestiti razloge ozbiljne zabrinutosti nas današnjih nasuprot onome što nekoć bijaše, bilo da uviđamo da nismo daleko odmakli, bilo da bolno shvaćamo da je sada gore... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Ugled nastavnika će se vratiti tako da postanu kompetentni.
Njihov se ugled ne može popraviti ni s duplo većom plaćom, jer u Finskoj plaća učitelja je prosjek, a u agencijama za ženidbu i udaju na prvom mjestu najpoželjnijih zanimanja je učitelj. Dakle, ne bira se po plaći nego po ugledu. Finci godišnje na učiteljske fakultete upisuju 600 studenata, a javlja se njih šest tisuća. Jednako tako, svako dijete gdje god se nalazi ima jednake šanse i jednake uvjete da bude uspješno kao i djeca u većim gradovima. […]
Hrvatski učenici ne znaju učiti.
Učenici na satu najčešće zapisuju. […] Nitko ih nije naučio kako učiti. U školi sam predlagao da se rujan iskoristi za učenje kako učiti svaki predmet. Učenika u školi treba naučiti kako učiti i kako birati informacije, a onda mora nastaviti učiti sam kod kuće. Ali na žalost i profesori to trebaju znati, jer koji je student ikada učio kako se uči. Mislim da je to odgovornost škole,
Radovan Šoljaga, ravnatelj Medicinske škole u Rijeci
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Radovan-Soljaga-Ucenik-bi-trebao-pripadati-skoli-kao-sto-pripada-Armadi; 22. ožujka 2015.
Dežurni kritičari i kroničari prosvjetnih zbivanja odmah su izračunali da će unatoč ranijem završetku školske godine, broj radnih dana biti jednak ovogodišnjima pa će učenici u klupama provesti 180 dana, odnosno 36 radnih tjedana. Zimski se praznici po novome kalendaru poklapaju s ovom školskom godinom, a proljetni su praznici pomaknuti tjedan unaprijed pa će iduće godine školarci imati najranije proljetne praznike u zadnjih osam godina. No, tu se ništa ne može, jer dobro je znano da se proljetni praznici tempiraju prema datumu kad „pada? Uskrs. No, konstatiraju oni najsitničaviji da će školarci biti zakinuti na blagdan Svih svetih koji ove godine „pada” u nedjelju pa nema slobodnih dana na koje su, baš kao i njihovi roditelji, naviknuti hrvatski učenici. I odmah ih moramo proglasiti zakinutima za nešto... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Požega: Osnovna škola „Dobriša Cesarić”
• Obljetnice: 95 godina Anice Došen-Dobud
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i zračenje
• Zagreb: IV. Gimnazija
U okviru mjeseca frankofonije prošlog četvrtka, 19. ožujka, IV. gimnaziju iz Zagreba, jezičnu gimnaziju koja nudi dvojezični hrvatsko-francuski program, posjetili su veleposlanici četiriju frankofonih europskih zemalja – veleposlanica Kanade Louise LaRocque, veleposlanica Belgije Nancy Rossignol, veleposlanik Švicarske Stefan Estermann te zamjenik rumunjskog veleposlanika Florian Antohi. U srdačnom jednoipolsatnom susretu s učenicima, ravnateljem i profesorima veleposlanici su naglasili važnost frankofonije u današnjem svijetu koja se ogleda u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i obrazovnoj suradnji zemlja članica, prezentirali obrazovne sustave u svojim zemljama…
• VI. OŠ Varaždin: Učitelji na stručnom usavršavanju u Sloveniji
• Obrazovne institucije u projektima EU: Tehničko veleučilište Zagreb
• Gimnazija Vukovar: U znaku broja π
• OŠ Mare Švel-Gamiršek, Vrbanja: Škola u prirodi u dolini Soče
• OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod: Tjedan psihologije
Stručno-kompetentni rad odgajatelja očituje se izborom biranih sadržaja i aktivnosti koje odgovaraju određenoj dobnoj skupini djece, napose promišljanih za djecu s posebnim potrebama, a samim time i za potencijalno darovitu djecu, s naglaskom na aktivnostima kojima je cilj poticanje djetetova cjelovitog razvoja... Piše Sanja Pavić, magistra ranog i predškolskog odgoja, DV „Cekin”, Slavonski Brod
• Srbija: Štrajk pet tisuća obrazovnih radnika
Prošli je tjedan u Srbiji među ostalim bio obilježen i štrajkom prosvjetara. Dva su sindikata obrazovanja u danu kad se navršavaju puna četiri mjeseca od početka štrajka u prosvjeti u prosvjednoj šetnji Beogradom od skupštine do Vlade i resornog ministarstva ukazali na stanje u obrazovanju i izostanak reakcije institucija koje se bave obrazovanjem... Prema Blicu priredio Ivica Buljan
• Australija: Učitelj koji je život posvetio mijenjanju obrazovnog sustava
Zamislite da je meditacija sastavni dio školskog života za svu djecu. To bi potpuno promijenilo svijet. Kada bi svako dijete moglo uroniti u vlastiti ocean svijesti, želja da učini nešto loše potpuno bi nestala. Meditacija nam omogućuje da iskustvom otkrijemo istinu o tome tko smo zapravo. Problem je današnjeg društva to što stalno bježimo od sebe, a time i od istine.... Prema Themindunleashed.org priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Emocije u školskim klupama / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Prehrana u školi / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Što je stvarni posao spremačice u školi / Olivera Marinković, dipl. iur.
• SIGURNOST NA INTERNETU | Rad s roditeljima za sigurnost djece / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | IKT-om do digitalne interaktivne nastave glazbene kulture / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Što učiniti s glavoboljom / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Sveti Ivan Žabno: OŠ «Grigor Vitez» | Traganje za ljubavi
• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Problem je manji kad se podijeli
• Čabar: OŠ «Petar Zrinski» | Sjetveni kalendar za 2015.
• Zagreb: Državna smotra simuliranih suđenja | Zakon u razredu
• WEB | Da mladi budu financijski pismeniji http://www.hub.hr/hr/obrazovni-materijali-o-osnovama-financija
• TV | Istinska misija muzeja nasuprot lošoj kulturnoj politici (Intervju tjedna, HTV3)
• KAZALIŠTE | «Postolar i vrag» Gradskog kazališta Trešnja Zagreb
• KNJIGE | Vinko Bajrović, Mira Bajrović: Matematika – priručnik s riješenim zadatcima s 14 provedenih državnih matura, Školska knjiga, Zagreb, 2015
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib
Nastavni kadar ima kompetenciju motivirati učenike na bilo kakav zadatak ili projekt i međusobno se podupiru kada nekome u određenom području zatreba pomoć. Zaista smo svi poput obitelji, odlično funkcioniramo, nadopunjujemo se. Imam osjećaj da nikome ništa nije teško napraviti, i to stvara vrlo zdravo, samopouzdanjem puno ozračje, ističe ravnateljica Mirjana Božić… Piše Branko Nađ