Suspenzija ne rješava uzroke, samo privremeno uklanja posljedice

TEMA BROJA: UČENICI NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA

Suspenzija ne rješava uzroke, samo privremeno uklanja posljedice

Uglancane mjedene ploče na školskim pročeljima na kojima piše „ovo je škola bez nasilja” i dalje će ostati samo mrtva slova na zidovima unutar kojih se svakodnevno odvijaju prave male drame čiji su „glavni junaci” malodobni učenici koji maltretiraju i učitelje i svoje vršnjake i kojima doista nitko ne može stati na kraj. Može li barem mali pomak donijeti promjena pedagoških mjera kakvu u svojoj peticiji predlažu nastavnici? Hoće li se konačno i roditelji stvarno uključiti u odgoj vlastite djece?

Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Jasmina Hamer, Darko Tot, Josip Kličinović...

UMJESTO UVODNIKA

Ne bojte se promjena, strukturnih i strateških

Kad financijaši imaju glavnu riječ, zna se kako to rade i na što to nalikuje. Oni režu, bez razumijevanja, intelektualnih dvojba i anestetika… Pa još kad se pokaže, najčešće prekasno, da je istima vlast (moć) važnija od službe, da im je populistički poriv jači od shvaćanja važnosti naobrazbe i znanstvenosti – Bože sačuvaj!...  Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker proteklog je vikenda bio gost stranačkog ogranka u Frankfurtu, gdje je okupljenima govorio o lijepoj budućnosti koja očekuje Hrvatsku ako HDZ ponovno osvoji vlast.

Odgovarajući na novinarska pitanja u Njemačkoj, očito svjestan da je dalje od očiju domaće javnosti, govorio je paušalno pa je, na tvrdnju da je hrvatsko društvo zatvoreno za uspješne hrvatske stručnjake iz iseljeništva, bivši ministar financija ustvrdio kako se intelektualci poput prof. dr. Ivana Đikića, prof. dr. Davora Pavune te dr. Siniše Kušića “nisu spremni nositi s konkurencijom na hrvatskoj sceni”.

Na pitanje kako komentira činjenicu da prof. dr. Đikić nije izabran za stalnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Šuker je odgovorio: − Ma dajte, molim vas, nemojte s takvim pitanjima. Pa kome je zapravo u ovom trenutku Ivan Đikić tako potreban u Hrvatskoj? Naši ljudi muku muče s drugim stvarima, s preživljavanjem, da bi se sada mogli bavili jednim Đikićem. Evo, prošetajte malim hrvatskim mjestima pa ih pitajte za tu temu i vidjet ćete da će vam svatko reći da im je važniji neki sitni seoski lola ili zanatlija od nekog Đikića.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/202068/Default.aspx, 11. veljače 2013.

MEĐU NAMA

Tko će pokrenuti lavinu

Klinac od punih dvanaest godina vas izgađa kredom, stolcem, kuglicama od papira ili vam izbuši gume na 27 godina starom „stojadinu” i potpiše se ključem na poklopcu motora. Kad ga prijavite ravnatelju pa se pokrene lavina i u školu nakon mjesec dana konačno dođu djetetovi roditelji, doživite novi šok, jer vas i oni iscipelare na mrtvo ime budući da ste protuzakonito njihovog jedinca optužili za destruktivno ponašanje i prostakluk koji u školi i na gotovo svakom satu demonstrira iz dana u dan.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Konstituirano Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje

Čeka nas puno posla

Vijeće, za čiju je predsjednicu imenovana prof. dr. sc. Jasna Krstović, dekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ustrojeno je 16. prosinca odlukom Sabora. Ostali su članovi Vijeća dr. sc. Vlatko Previšić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. emeritus dr. sc. Nikola Pastuović (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr. sc. Petar Bezinović (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr. sc. Marko Alerić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Dubravka Miljković (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Davor Škrlec (Fakultet elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu), Adrijana Višnjić Jevtić (Dječji vrtić Čakovec), Lidija Kralj (Osnovna škola Veliki Bukovec), Bojana Hribljan (IV. Osnovna škola Bjelovar), Vlado Prskalo (Srednja škola Matije Antuna Reljkovića, Slavonski Brod), Lilijana Radobuljac (Tehnička škola Nikole Tesle, Vukovar), Tomislav Reškovac (Privatna klasična gimnazija s pravom javnosti Zagreb), Mirela Lekić (Odjel za strukovno obazovanje Hrvatske obrtničke komore) i Eli Pijaca Plavšić (izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja)…

• Zdravstveni odgoj: Priručnik „Spolni odgoj” imali smo prije 40 godina

Povijest je tek rijetkima učiteljica života

Umirovljena profesorica biologije Štefica Tajsl iz Zagreba jedina je živuća koautorica priručnika za nastavnike o spolnom odgoju, objavljenom daleke 1973. godine. Kako u predgovoru tog priručnika piše „potpun odgoj ličnosti bez spolnog odgoja zapravo je nepotpun”…

• Predškolski odgoj: Djeca i strah od vrtića

Dijete s problemima ima strahove

Bježanje iz vrtića spominje se višestruko kao nusprodukt različitih specifičnih karakteristika ponašanja. Jedan od njih je impulzivnost. Djeca s impulzivnim ponašanjem imaju problem s ponašanjem koje se događa bez razmišljanja…

• Smib: Obilježene 43 godine izlaženja

Izložba kao rođendanski dar

U mjesecu Smibova rođendana njegova je redakcija i ove godine pripremila izložbu u prolazu kako bi drage kolege, suradnike i slučajne prolaznike podsjetili na nastanak, tradiciju, razvoj i kontinuitet omiljenog časopisa za djecu. Rođen u veljači – 2. izložba u prolazu prikazuje izbor naslovnica veljačkih brojeva tijekom četiri desetljeća, od prvog broja Smiba objavljenoga 1. veljače 1970. do broja objavljenog ove veljače. Na izložbi se može pogledati 37 naslovnica te prolistati nekoliko veljačkih brojeva Smiba...

• Udruga Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

Iskoristiti EU fondove za razvoj civilnog društva

Nacionalna zaklada putem svoga sustava dodjele financijskih podrški svake godine podržava brojne projekte i programe organizacija civilnoga društva koje provode svoje aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama ili u suradnji s njima odnosno učenicima kao krajnjim korisnicima tih aktivnosti…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Obrazovanje za poduzetnišvo: Smjernice, strategije, preporuke...

Temelj budućnosti Hrvatske

Poduzetništvo je na prvom i osnovnom mjestu način razmišljanja. Ono predstavlja motivaciju i sposobnost pojedinca da samostalno ili u okviru organizacije uoči priliku i ostvari je stvaranjem nove vrijednosti ili gospodarskog uspjeha. Stoga je u dugoročnom promišljanju poduzetništvo potrebno uključiti u nacionalni kurikulum i sve razine obrazovanja te omogućiti poduzetničko učenje izvan formalnog obrazovanja... Piše mr.sci. Josip Tomljanović, prof. savjetnik, Ekonomska škola Mije Mirkovića, Rijeka

• Hrvatski prirodoslovni muzej: Pet razloga zbog kojih ga treba(te) posjetiti

Bogata prirodoslovna čitanka

Bogati muzejski fundus svjedoči o razvoju prirode i čovjeka na hrvatskom prostoru, a prve zbirke, temelj današnjih bogatih prirodoslovnih zbirki, datiraju još od 19. stoljeća. Osim prikupljanja građe istraživanjima na terenu dio muzejske građe dobiven je donacijom, razmjenom, otkupom, ili kupnjom na specijaliziranim sajmovima čime su muzejske zbirke obogaćene i vrijednim primjercima iz mnogih zemalja širom svijeta... Piše Renata Brezinščak, viši muzejski pedagog, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

• Dječji vrtić Čakovec: Projekt Comenius i norveška iskustva

Vrtić u šumi na minus 20

Program „vrtića na otvorenom” provodi se u Norveškoj već od najranije dobi. U jasličkim skupinama djeca dio dana borave na dvorištu vrtića, a osim što borave vani, na otvorenom i spavaju. Na maloj terasi, u kolicima, djeca svakodnevno imaju svoj dnevni odmor neovisno o vremenu ili temperaturi. Sve dok je temperatura do otprilike 20 stupnjeva ispod nule, djeca primjereno odjevena i utopljena spavaju vani... Pišu Adrijana Višnjić Jevtić, odgojiteljica mentorica i Matea Galinec, odgojiteljica, Dječji vrtić Čakovec, PO Cipelica

• Suvremena škola: Powerpoint prezentacija kao aktivna metoda u nastavi

Slika i riječ za trajnije pamćenje

PowerPoint prezentacija kao interaktivna metoda u nastavi jedan je od najrasprostranjenijih načina uporabe osobnog računala u obrazovanju. Da bi bila uspješna i imala svoje opravdanje, prezentacija treba biti zanimljiva, razumljiva, imati jasnu poruku i strukturu te se relevantno odnositi na zadanu temu... Pišu Petra Barbarić, predavačica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Ines Jelovčić, viša predavačica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Upozorenje Vijeća za visoko obrazovanje

Kadrovi koji nikome ne trebaju

Zbog preopterećenja tijekom nastave profesori nemaju mogućnosti baviti se istraživanjima, ali ni država nije zainteresirana za financiranje znanstvenoistraživačke, umjetničke i razvojne djelatnosti… Prema Vijesti priredio Ivica Buljan

• PODUZETNIŠTVO | Dopredsjednik Europske komisije AntonioTajani

Moramo stvoriti ambicioznu generaciju

Prema nedavnoj studiji, 78 posto mladih ljudi koji su slušali neki poduzetnički kolegij na fakultetu pronašlo je prvi posao odmah nakon stjecanja diplome. Ukratko, poduzetničko učenje može pridonijeti našem društvu na mnogo načina. Treba nam rašireniji poduzetnički mentalitet i povoljniji kontekst za poduzetništvo... Prema Live&Learn priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Psihički poremećaji učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Estetsko uređenje škole / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Privremeno oslobađanje upisa u prvi razred / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Može li diplomirani fizičar biti učitelj fizike / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Mogu li mediji potaknuti kreativnost kod djece / Piše dr. sc. Igor Kanižaj, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako integrirati formalno i neformalno obrazovanje / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što znači biti dobar pacijent / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Vinica: Učenička zadruga Vrčeki | Detaljno o srednjem vijeku

• Rab: Srednja škola Markantuna De Dominisa | Svečano proslavljen Dan škole

• Stružec | Područna škola OŠ Popovača

• Orahovica: Srednja škola «Stjepan Ivšić» | Izložba o povijesti školstva

MEDIJI

• WEB | Od opismenjavanja do visokoškolskog studija (http://www.pou-kop.hr)

• TV | Kad je Vrdoljak susreo Marinkovića (serija Karneval - HTV1)

• KAZALIŠTE | Za samo jedan dan, HNK Varaždin 2012./2013.

• GLAZBA | Dojmljiva komorna Aida

• KNJIGE | Rječnik stilskih figura / Krešimir Bagić, Školska knjiga, Zagreb 2012.

• ČASOPISI | Meridijani, Drvo znanja, Geografski horizont

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija osobnosti / Franjo Higy-Mandić (1924.)
Nijedan predmet obuke ne postaje samo obrađivanjem prema kojoj normi uzgojno sredstvo, nego valja da svaki predmet najprije oživi u duhu samoga uzgajatelja, a to oživljavanje predmeta u čuvstvu uzgajatelja čini svako metodično obrađivanje zališnim. Obučno gradivo treba da usko sraste s duhom učitelja, on treba sam da se u gradivo uživi, da pobuđuje život, zorove, misli, težnje, čuvstva, mišljenje i htijenje u svojim učenicima, a to će učiniti obuku istinitom. Učitelj, koji hladno, bez interesa, obučava, postupa uvijek bez metode, mada i obrađuje gradivo po pravilima didaktike, ako u njemu ne oživi ono, što on predaje i ako ono, što u njemu oživi, ne izbija na površinu, onda on muči i sebe i svoje učenike [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Preporoda, Škole i Školskih novina

Uspomene staroga školnika: Prinos povijesti našega školstva (2) / Ivan Martinović (1905.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA GIMNAZIJE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA, ZABOK

Dolaze nam djeca zahvalna zbog znanja koje dobivaju!

Učenici dolaze s područja cijele Krapinsko-zagorske županije, a budući da je ovdje riječ o gimnaziji onda je nekako normalno da pokupe „vrhnje”, dakle najbolju djecu iz svih županijskih osnovnih škola. S takvom je djecom izazov, ali i privilegija raditi, i kada se govori o gimnazijama kao elitnim školama, tu se prvenstveno misli na kvalitetu đaka i profesora, smatra ravnateljica Bibijana Šlogar… Piše Branko Nađ