Stereotipi i predrasude – zapreke dijalogu, snošljivosti i međusobnom razumijevanju

TEMA BROJA: EURO-ARAPSKI DIJALOG I ŠKOLSKI UDŽBENICI

Stereotipi i predrasude – zapreke dijalogu, snošljivosti i međusobnom razumijevanju

Udžbenici igraju bitnu ulogu u obrazovanju budućih građana, no ponekad sadrže stereotipe i klišeje o onima Drugima, osobito kad je riječ o prikazivanju geografskih i kulturnih područja s kojima je nekad postojala tijesna suradnja i trgovinske veze, ali su kasnija razdoblja sukoba i kolonizacija ostavila trajne ožiljke. Čak i danas sadržaj pojedinih udžbenika može sadržavati prikrivene predrasude na štetu otvorenijega i objektivnijega međusobnoga razumijevanja – ističe se u UNESCO-ovu dokumentu koji donosi rezultate komparativne analize školskih udžbenika iz zemalja s obiju strana Mediterana... Priredio Ivan Rodić

STANJE STVARI

Kurikularna reforma kao parola

Ako za kurikularnu reformu jesmo, nismo valjda za bilo kakvu, pogotovo ne za onu koja u svim svojim elementima nije duboko propitana i čvrsto utemeljena u realnosti i ciljevima hrvatskoga društva, koja ne uzima u obzir bitne odrednice sadašnjega stanja hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava, umnogome je isključiva i ne pruža jamstvo dobrobiti ni sudionicima obrazovanja, ni svima onima koji, zbog raznih potreba i radi različitih ciljeva, od obrazovnoga sustava očekuju više, obrazovanje znatno bolje od sadašnjega… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

U jednom razgovoru vjeroučiteljica mi je postavila pitanje: što možemo učiniti da u razredu spriječimo socijalnu isključenost nagluhog učenika uključenog u redoviti sustav? Kontaktirali smo ravnateljicu i roditelje koji su vjeroučiteljici dali zeleno svjetlo za volonterski rad na projektu „Govorimo hrvatski znakovni jezik”, a potom je uključen cijeli razred. […] Gluha i nagluha djeca, kao i sva djeca, imaju pravo na komunikaciju na znakovnom jeziku. Bez obostrane komunikacije nemamo mogućnosti za postizanje uspjeha. A kad druga djeca s njim komuniciraju znakovnim jezikom, to njemu pokazuje da im je stalo do njega, time ojačava svoje samopouzdanje, a to za rezultat ima smanjenje emocionalnih problema, osjeća se prihvaćenim od strane vršnjaka, a i stvaraju se prijateljstva.

Učiteljica Daniela Leko, Osnovna škola Mejaši, Split

http://www.24sata.hr, 15. svibnja 2016.

AKTUALNO

• HAZU: Izborna skupština

Izabrani novi članovi Akademije

U Akademiju je izabrano 11 redovitih, pet dopisnih te 19 članova suradnika. Trenutno je u Akademiji ukupno 150 redovitih članova, 133 dopisna člana i 91 član suradnik...

• Ravnateljsko motrište

„Što god da odlučiš, pogriješit ćeš!”

Svakodnevno donošenje odluka možda i nije proizvedena vrijednost, ali iza svake dobro donesene i sprovedene odluke svi drugi mogu mirno i sigurno raditi i stvarati... Piše Kim Anić, ravnateljica OŠ Kozala, Rijeka

• Zadar: Završna konferencija europskog projekta

Radio – osnova medijske pismenosti

Završnom konferencijom nedavno održanom u Zadru okončan je projekt pod nazivom „Radio – osnova medijske pismenosti?. Projekt vrijedan 1,9 milijuna kuna financiran je s 85 posto sredstava Europske unije iz Europskog socijalnog fonda u sklopu razvoja ljudskih potencijala 2007. – 2013. Nositelj projekta, Prirodoslovno-grafička škola u Zadru potpisala je ugovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Agencijom za strukovno obrazovanje…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i kako im objasniti smrt

Smrt djetetu objasniti na najjednostavniji način

Dijete u jednom trenutku može plakati, a već u drugom pojuriti u smjeru igre. Potpuno je normalna dječja želja za igrom i u teškim trenucima, obavijenima najtežim emocijama. Kao i odrasli, i djeca tuguju različito. Vrlo često, djeca ne pronalaze riječi kojima bi opisala svoje osjećaje…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: OŠ Blage Zadre, Vukovar

U uspjeh se ulaže godinama

Za mene je Oskar znanja bio veliki uspjeh i priznanje kojim sam završio osnovnoškolsko obrazovanje. Dugo sam se nadao da ću osvojiti Oskar znanja u nečemu u čemu sam najbolji i, eto, to je na kraju bilo iz matematike – rekao je Ilja Uzelac Bujišić, bivši učenik osnovne škole Blage Zadre, koji sada ide u srednju školu. Njegova nastavnica Željka Zovko vrlo je zadovoljna priznanjem...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ „Antun Gustav Matoš”, Vinkovci: Integrirani dan posvećen

Zemlja i zemlja kao poveznice svih nastavnih predmeta

Čovjek kao biće od zemlje i za zemlju i njegov odnos prema zemlji i biljkama, povezanost čovjeka i zemlje, tlo kao jedan od osnovnih životnih uvjeta, povezivanje životnih uvjeta s rasprostranjenošću organizama, travnjaka i oranica, način obrade zemlje kroz povijest, različita svojstva tla, opisivanje tla pomoću različitih izražajnih sredstava... bile teme koje su se obrađivale na satima svih nastavnih predmeta... Piše Gracijela Vukić, profesorica hrvatskoga jezika, OŠ „Antun Gustav Matoš”, Vinkovci

• OŠ Ante Starčevića, Rešetari: Projekt „Međugeneracijska solidarnost”

Škola – prijatelj starijih

Osnovna je ideja projekta „Međugeneracijska solidarnost” razvijanje prijateljstava preko granica i aktivno sudjelovanje u dijalogu i razmjeni s vršnjacima iz inozemstva uz poticanje međukulturnoga učenja i podizanja svijesti o globalnim odnosima. Glavni cilj projekta usmjeren je na povezivanje dviju generacija – starijih osoba i učenika... Pišu Slađana Ninković, učiteljica razredne nastave i koordinatorica projekta i Irena Ruškan, prof., učiteljica hrv. jezika, OŠ Ante Starčevića, Rešetari

• Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb: Učenici na usavršavanju u Italiji

Projektna priča teče dalje

Timski rad, entuzijazam, srčanost i odlična suradnja svih partnera u projektu, dobri rezultati svih dosadašnjih projektnih aktivnosti, nova vrijedna znanja, nove tehnike rada i tehnologije, stručnost i obogaćen nastavni program te školski kurikulum, odlične ocjene koje je projektu dala Agencija za mobilnost – sve su to motivi koji nas potiču da nastavimo s projektnim aktivnostima i sljedećih godina... Piše Sanda Modrić, voditeljica projekta „Idemo u Europu”, Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb

SVIJET

• Island: Studijski posjet zemlji s „tisuću suprotnosti”

Zemlja potpune slobode, životne radosti i – depresije

Islandska priroda odgaja djecu u snažne i samostalne ljude, koje se odmalena uči da postoji mogućnost izbora, ali i odgovornost i posljedice. Fleksibilnost, kreativnost, povjerenje u djecu te mogućnost izbora i preuzimanje odgovornosti, najbolje opisuje način školovanja na Islandu. Islandsko je školstvo zadnjih desetak godina zasnovano na kurikulumu koji propisuje samo ciljeve i ishode. Svaka škola ima punu slobodu odlučiti kako će do njih doći... Piše Tatjana Papst, prof., stručna suradnica pedagoginja

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Mudro protiv odgađanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Preventivni programi / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Izbor i imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja školske ustanove / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Pravo na uvećanje plaće za 0.5 posto za vrijeme mirovanja radnog odnosa / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Nedostaje li obrazovanih u STEM području? / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako izgledati i osjećati se bolje? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Beletinec: Osnovna škola | Kreativne radionice za roditelje i motiviranu djecu

• Rijeka: Građevinska tehnička škola | Izložba «Glagoljica u perspektivi»

• Cetingrad: Osnovna škola | U danu posvećenom čitanju kviz i nagrade najčitačima

• Zagreb: Škola za montažu instalacija i metalnih konstrukcija | Imamo državne prvake!

MEDIJI

• WEB | Za zajednicu, kohezivnu i humanu http://www.hrvatska.volontira.vcz.hr

• KAZALIŠTE | Premijera A je to! u Gradskom kazalištu Trešnja, Zagreb

• KNJIGE | Naših 150 godina 1865. – 2015., Monografija u povodu 150. obljetnice osnutka OŠ J. J. Strossmayera u Zagrebu

• ČASOPISI | Bjelovarski učitelj, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Iz mojih uspomena na školovanje u klasičnoj gimnaziji (1893. – 1901.) / Eugen Sladović, hrvatski pravnik (Jelsa, 22. XI. 1882 – Zagreb, 8. X. 1960.)
[…] Među đacima je bilo razvijeno drugarstvo, postojala su pjevačka i tamburaška društva i održavale se podoknice, pa se često uznemirivao noćni mir gornjogradskih građana – ali sve u nedužnim đačkim šalama. Godine 1895. otvorena je dolnjogradska gimnazija, pa je iz gornjogradske u nju prešao veliki broj đaka. (...). […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Revizija školskog zakona od 14. listopada 1874. (II.) / Ivan Filipović (ulomci, 1883.)

REPORTAŽA | TRI DESETLJEĆA OŠ STJEPANA BASARIČEKA, IVANIĆ GRAD

Vesela i raspjevana škola u kojoj vole okoliš i životinje

Odlična suradnja s lokalnom zajednicom, a još više sa samim roditeljima nešto je čime se u ovoj školi najviše ponose. Jer škole nisu samo obrazovne ustanove, već i odgojne. A u odgoju škole najveću pomoć imaju i moraju imati upravo u roditeljima… Piše Branko Nađ