Stalno poboljšavanje rada odgojno-obrazovnih ustanova

TEMA BROJA: SAMOVRJEDNOVANJE U OBRAZOVANJU

Stalno poboljšavanje rada odgojno-obrazovnih ustanova

Pred hrvatskim je obrazovanjem nov izazov – jačanje autonomije i poticanje škola na preuzimanje veće odgovornosti za vlastiti rad i razvoj. Da bi se to ostvarivalo, nužno je trajno jačanje unutarnjih kapaciteta škola. Samovrjednovanje sa snažnom vanjskom podrškom može biti dobro sredstvo za ostvarivanje takvog cilja i unaprjeđivanje rada škola...
Pišu Marijan Šimeg, Branko Nađ i Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina govore Jasmina Muraja, Silvija Grepl-Šain, Slavica Žužić, Jasna Haraminčić Kleščić, Biljana Vranković, Sandra Antulić...

UMJESTO UVODNIKA

Za stručne rasprave o važnim pitanjima

Otvaramo pitanja koja ne bi smjela biti prešućena i bez adekvatnih odgovora obrazovne politike, bilo da je riječ o nacionalnoj razini ili o djelovanju ustanova u svome specifičnome okružju. Čitatelj će vjerojatno prepoznati da su u tome korpusu i pitanja ulaganja u obrazovanje (vidjeti na ovoj stranici tablicu malo niže), po čemu smo pri dnu europske ljestvice te ćemo vjerojatno i nakon ulaska u EU ostati ispod prosjeka ulaganja izraženoga postotkom BDP-a zemalja članica. Eh, kad bi se u raspravu o tome pitanju uložilo barem toliko vremena i energije koliko je na nekim stranama potrošeno za samo jedan modul Zdravstvenoga odgoja... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Da se razumijemo, Crkva u Hrvata, kao dežurni društveni higijeničar ima pravo na shvaćanje seksualnosti u kontekstu vlastitog društveno-simboličkog univerzuma. Isto tako, roditelji imaju pravo na vlastite društveno-seksualne konstrukcije. Međutim, sustav odgoja i obrazovanja ima obvezu omogućiti dobivanje potpunih, pouzdanih, valjanih, pravodobnih i znanstveno utemeljenih informacija na temelju kojih učenici mogu donositi vlastite slobodne i odgovorne izbore. To se odnosi na sve sadržaje, pa tako i na one vezane uz seksualnost.

Petra Sahlberg, UN-ova stručnjakinja za seksualni odgoj

21. stoljeće (Magazin), 26. siječnja 2013., str. 26.

MEĐU NAMA

Preko petica do zvijezda

Kad sve škole u državi budu imale približno jednak pedagoški standard (a nemaju ga!), kad sve budu imale stopostotno stručno pokrivenu nastave i kad budu približno jednako stručno ekipirane, onda ćemo moći govoriti i o jednakim uvjetima ne samo za osnovno obrazovanje, i o približno jednakim pretpostavkama za upis u srednje škole. Do tada mnogi će osmaši morati u svojim školicama čekati i onu dobru internetsku vezu toliko potrebnu za upis, koju nemaju u roditeljskom domu, a bogme ni u svojoj školi... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Agencija za odgoj i obrazovanje

Kako poučavati o holokaustu

Poučavanje o holokaustu ne može mimoići nijednog nastavnika, jer se radi o odgoju za temeljne vrijednosti, za humanost, uvažavanje različitosti, za toleranciju, poštivanje drukčijeg mišljenja i osudu diskriminacije svake vrste…

• MZOS: Odluka o elementima i kriterijima za upis u srednje škole

Ocjena kao glavni kriterij – nužno zlo

Od jeseni se uvodi e-prijava i e-upis pa će učenici moći odabrati deset obrazovnih programa u pet različitih škola, bez čekanja u redovima i nepotrebne papirologije. No, pitanje je je li prosječna ocjena iz četiri završna razreda najpouzdanija i objektivna budući da su kriteriji ocjenjivanja različiti od škole do škole…

• Predškolski odgoj: Djeca i lijekovi

Antibiotici samo u nuždi

Rezultati istraživanja pokazuju da se pri liječenju akutnih respiracijskih infekcija u djece od 40 do 70 posto, a prema nekima čak i do 90 posto antibiotika propisuje nepotrebno…

• Opatija: Stručno usavršavanje za profesore i učenike glazbenih škola

Glazba dodiruje dušu i srce

Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta održalo je od 9. do 13 siječnja seminar Centar izvrsnosti u Opatiji. U sklopu Centra izvrsnosti održana su predavanja o izvrsnosti u području glazbe, stručno usavršavanje za profesore, nastavnike i učenike glazbenih škola. U radu seminara sudjelovali su vrhunski predavači glasovira Konstantin Bogino, klarineta Radovan Cavallin, solfeggia Larisa Loginova, harmonike Aleksandar Selivanov, violine Yova Yordanova i pjevanja Gerhard Zeller...

• Udruga Zamisli

Projekti za mlade s invaliditetom

Smisao Udruge ZAMISLI jest promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom i u skladu s time zalaže se za donošenje minimalnih standarda u obrazovanju osoba s invaliditetom. Članovi Udruge ZAMISLI osobe su koje rade na projektima za mlade s invaliditetom i mladi s invaliditetom između 15 i 29 godina. Mlade s invaliditetom svakodnevno se poziva na aktivan angažman u Udruzi, tako da dio zainteresiranih volontira ili honorira na aktivnostima kojima se bavi Udruga…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Škola i odgoj: Što s učenicima neprimjerena ponašanja?

Stručnošću i poštenjem protiv „kroničnih provokatora”

Za redovit i normalan rad u školi i održavanje nastave nije potreban nikakav zakon, već dobro ustrojena škola, organizirana nastava u njoj i sklad, razumijevanje i suradnja „zbornice”, stručnih službi i uprave škole te nemiješanje u kompetencije nastavnika i zaštita njegova autoriteta pred učenicima. No on se za taj autoritet sam mora izboriti prije svega poštenim odnosom prema poslu... Piše Ankica Benček, učiteljica u mirovini, Zagreb

• Srednja škola: Prilog raspravi o upisima

Ipak korak naprijed

Istina je da prosjek ocjena kao izvedena mjera ne govori mnogo o razini znanja, vještina i sposobnosti pojedinog učenika već prije svega upućuje na uspješnost u ispunjavanju radnih zahtjeva koji se pred učenika postavljaju, no nisu prosječne ocjene jedini kriterij... Piše Vinko Bajrović, profesor matematike, savjetnik, Split

• Iz dnevnika školskog psihologa: Školska ekskurzija (1)

Odgoj i obrazovanje na drugi način

Na ekskurziji psiholog djecu ima kao na dlanu. Vidi gotovo sve njihove osobine – jake i „slabe” strane, socijalizaciju, samostalnost, emocionalnu zrelost, kulturu ponašanja. To je posve drugi kut koji zajedno s onim u školi daje potpun(ij)u sliku o djeci. Upravo stoga bi u opis poslova psihologa i drugih stručnih suradnika u školi bilo dobro staviti obvezatne povremene odlaske na izvanučioničnu nastavu, izlete i ekskurzije s učenicima i učiteljima... Piše Milijana Kovačević, psiholog savjetnik, OŠ Kman-Kocunar, Split

• Zdravstveni odgoj: Vedar pogled na rješenje jednog (nepotrebnog) problema

Bećarac u službi života i zdravlja

Tko je nas starije učio abecedi spolnog života, suzdržavanju od ovisnosti, održavanju normalne kilaže, uvažavanju drugih... Ne zaboravite, bili smo i vitkiji, i brži, i aktivniji, i manje podložni ovisnosti, ali i veseliji i društveniji. Ako zdravstvenog odgoja nije bilo u školama, a bilo ga je, postojao je obiteljski odgoj i običaji, druženje i prijenos informacija. Možda nestručno, ali neke stvari jednostavno ne treba nacrtati da bi se shvatile... Piše Mirko Golovrški, Nova Gradiška

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Rani odgoj i obrazovanje

Premalo djece obuhvaćeno predškolskim odgojem

Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje da je u BiH obvezna jedna godina predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu… Prema Dnevni list priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Intelektualni razvoj pojedinca

Je li inteligencija nasljedna?

Djeca doseljenika u školi obično imaju lošije ocjene od drugih. Razlozi za to brojni su i složeni. Neki, međutim, vjeruju i da se iza toga kriju genetski čimbenici. U kolikoj mjeri geni određuju inteligenciju? Prema Worlds of Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Važnost socijalne i emotivne inteligencije / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Profesionalna orijentacija i informiranje / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Može li se radni odnos zasnovati bez natječaja? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Kome je u Hrvatskoj stalo do medijskog odgoja? / Lana Ciboci, mag.novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Obrazovanje na daljinu i društvena reprodukcija / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Opasna upotreba mobitela / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Knin: Srednja škola Lovre Montija | Katarinin uspješan početak

• Zagreb: Dječji vrtić Duga | Veselo druženje s poznatom skijašicom Nikom Fleiss

• Kaštel Novi: OŠ Bijaći | Pola tisućljeća našeg Kaštela

• Brod Moravice: Osnovna škola | Čuvanje jezične tradicije

MEDIJI

• WEB | Srce za Afriku (http://www.ponoshrvatske.hr)

• TV | Uspješno usvajanje umijeća raspravljanja (Ni Da ni NE; Noćni izlasci - HTV1)

• KAZALIŠTE | Leda, Zagrebačko kazalište mladih, Zagreb 2012.

• GLAZBA | Sva raskoš mladih talenata

• KNJIGE | Od računalnog žargona do računalnog nazivlja / Antun Halonja i Milica Mihaljević, Zagreb, 2012.

• ČASOPISI | Mogućnosti, Jezik, Čakavska rič

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Psihologija prema pedagogiji / Ljudevit Dvorniković (1905.)
Herbartova pedagogija osnovana je na sustavnoj zgradi psihološkoj, u kojoj je sve počevši od suštine duše pa do krajnjih pojava duševnoga rada raspoređeno po nekoj osnovi. Svaki se pojav tumači po nekim osnovnim načelima; sve je u skladu. Da li se to slaže s faktičnim stanjem i iskustvom, to je uzgredna stvar, samo kad je spasen princip sustava. To je teorijska prednost Herbartove pedagogije, ali je ona ujedno i njezina praktična nedostatnost, zbog koje joj i pada praktična cijena. Moderna je psihologija pozitivna s obzirom na znanstvenu podlogu i iskustvo, a zato i nije sustavna, pa ne može ni da bude osnovom kakvoj sustavnoj znanstvenoj pedagogiji [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Preporoda, Škole i Školskih novina

Prosvjetne smjernice Antuna Radića / Pavao Vuk-Pavlović (1940.)

REPORTAŽA | 80 GODINA OSNOVNE ŠKOLE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA, ZAGREB

Pioniri u korištenju računala u nastavnom procesu

Osnovnu školu Antuna Gustava Matoša u Zagrebu ove godine pohađa 595 đaka, u 29 razrednih odjela, a za njih brine 48 učitelja te četiri stručna suradnika – pedagoginja Mirna Bilić, psihologinja Sanja Režek, defektologinja odnosno socijalna pedagoginja Andreja Bartolić te knjižničarka Blaženka Tomljenović… Piše Branko Nađ