S obzirom na ulaganje u obrazovanje, rezultati su bolji od očekivanog

TEMA BROJA: ISTRAŽIVANJE ICILS 2013 U HRVATSKOJ

S obzirom na ulaganje u obrazovanje, rezultati su bolji od očekivanog

The International Computer and Information Literacy Study (ICILS), odnosno Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti koje provodi Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA – International Association for the Evaluation of Educational Achievement) prvo je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje računalnu i informacijsku pismenost učenika, odnosno pripremljenost učenika za život u digitalnom dobu...
Piše Michelle Braš Roth, voditeljica PISA centra inacionalna koordinatorica istraživanja ICILS 2013

UMJESTO UVODNIKA

Analize – uporište za poluge promjena

Analize! Eh, tko duže pamti i ne zaboravlja previše, ne će li na to pomisliti: Zar opet? Doista, otkad je ove Hrvatske, svi su ministri na početku svojega mandata zazivali analize, one koje tek treba provesti, i u njih se ufali gleda ključeva artikulacije mjera za poboljšanje sustava. Zar nije tako reći još svježa tvrdnja bivšega ministra Jovanovića da se prišlo ozbiljnoj analizi sustava. Potom, čuli smo, analiza je izrađena; analiza nikad objavljena, možda negdje u MZOS-u potiho „arhivirana”, tko bi se sad na nju osvrtao... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Obavljenom revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u dijelu koji se odnosi na planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode i primitke te rashode. […]

– Revizijom obavljenom za 2012., utvrđene nepravilnosti koje se odnose na planiranje rashoda za plaće, naknade za prijevoz i sufinanciranje međumjesnog javnog prijevoza učenika srednjih škola te kontrolu obračuna plaća u osnovnim i srednjim školama ponovljene su i u 2013.

– Financijskim planom nisu planirana dostatna sredstva za pojedine rashode. Primici od zaduživanja, koji su ostvareni u iznosu 88.684.686,00 kn, nisu planirani. […]

– Potraživanja iskazana u poslovnim knjigama u iznosu u iznosu 381.294,00 kn nisu realna, jer nema osnove za njihovo iskazivanje. U poslovnim knjigama i financijskim izvještajima nisu evidentirani rashodi i obveze koje se odnose na 2013. u iznosu 3.661.439,00 kn. Popis imovine i obveza nije cjelovit te nije usklađeno stanje iskazano u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem. […]

– Ministarstvo je u ranijem razdoblju nabavilo 122 stana za potrebe znanstvenih novaka. U najam je dano 80 stanova, dok su 22 stana prisilno useljena, a 20 stanova se ne koristi. Rashodi vezani uz navedene stanove u 2013. su ostvareni u iznosu 998.227,00 kn i za 708.014,00 kn su veći od prihoda ostvarenih od najma. Za veći dio stanova je istekao ugovoreni rok najma. […]

Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za 2013. / Državni zavod za reviziju, 2014

http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/korisnici-drzavnog-proracuna/ministarstvo-znanosti-obrazovanja-i-sporta.pdf

MEĐU NAMA

Bučar – Filipović 2:1

Da politika, ali i društvo u cjelini ne cijeni i ne poštuje obrazovanje, to već i vrapci na grani znaju. Istina, jednom u četiri godine, obično u vrijeme pred parlamentarne izbore, poneki se stranački vođa onako ovlaš, slučajno, ničim izazvan dotakne i pitanja vezanih za obrazovanje, znanost, pamet, budućnost temeljenu na znanju, diplomi, a ne na nekim marginalnim i posve nevažnim referencama. I tu priča stane. Gotovo u pravilu i elektroničkim mikroskopom treba tražiti svijetle primjere koji bi potvrdili te prigodničarske i floskule o zemlji znanja, djeci kao našoj budućnosti te odgojiteljima i učiteljima koji ih kao najsjajnije karike u životnom lancu trebaju pripremiti za tu svijetlu budućnost... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Dodijeljene Državne nagrade za sport „ Franjo Bučar”

Sportaši su pjesnici mira

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na prigodnoj svečanosti dodijeljene su državne nagrade za sport „ Franjo Bučar” za 2014. godinu. Nagrada „Franjo Bučar” najviše je priznanje koje naša država dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj sporta. Dodijeljene su tri nagrade za životno djelo i dvanaest godišnjih nagrada, a laureatima su ih uručili ministar Vedran Mornar i Igor Jukić, predsjednik Odbora za dodjelu Državne nagrade za sport. Čestitajući nagrađenima pomoćnik ministra Tomislav Paškvalin je naglasio kako je u svijetu Hrvatska prepoznata po iznimnim uspjesima svojih sportaša...

• Split: Neobični projekti Ženskoga đačkog doma

Kviskotekom protiv nasilja

Zadaća je slobodnog vremena osigurati aktivnosti u kojima će učenici sudjelovati bez prisile, uz vlastiti doživljaj slobode. Osmišljenim sadržajima slobodnog vremena osposobljavamo ih za više oblike kreativnog djelovanja, za oslobađanje stvaralaštva, mašte i kombinatorike...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i povraćanje

Pranje ruku - osnova higijene!

Većinom je povraćanje kod djece posljedica želučanih viroza. Nema djeteta koje ih nije preboljelo, dakako uz povraćanje, proljev, mučninu i suze, ali probavne tegobe uzrokovane virusima nešto su što i roditelje i mališane izbaci iz takta…

• Zagreb: Dani otvorenih vrata HAZU-a

Najbolji dijalog Akademije s javnošću

Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaživjeli su kao tradicionalna manifestacija i važan su iskorak u naporima da se rad HAZU-a popularizira i još više otvori javnosti, istodobno promovirajući hrvatsku znanost i umjetnost…

• Križevci: Međunarodni stručni skup

Pedagogija i sport u odgoju za mir

U organizaciji udruge EDU (međunarodna mreža pedagoga i odgojitelja koji istražuju temeljne postavke odgoja) i Sportmeet (međunarodna mreža osoba uključenih u sport, koje istražuju putove ostvarenja sveopćeg bratstva kroz sport), a koje se nadahnjuju na duhovnosti jedinstva Pokreta fokolara, 15. studenoga u dvorani Pokreta fokolara u Križevcima održan je međunarodni stručni skup pod naslovom „Pedagogija i sport u perspektivi odgoja za mir”, kojemu je nazočilo oko sto osoba pristiglih iz Argentine, Francuske, Austrije, Slovačke, Italije, Srbije, Kosova te gotovo iz cijele Hrvatske...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske škole u EU projektima: Elektrostrojarska obrtnička škola, Zagreb

Moderan i inovativan oblik obrazovanja o energetskoj učinkovitosti

Energetska učinkovitost ne smije se promatrati isključivo kao štednja energije već kao učinkovita uporaba energije koja ne narušava postojeće uvjete rada i života. Racionalno korištenje energije podrazumijeva primjenu učinkovitih materijala prilikom gradnje, uređaja, sustava i tehnologija koje su dostupne na tržištu s ciljem smanjenja utroška energije uz postizanje istog učinka... Piše Ivica Buljan

• Hrvatski naš svagda(š)nji: Standard i dijalekti

Talijanizmi i anglizmi u dubrovačkom govoru

Dugotrajni jezični i kulturni hrvatsko-talijanski dodiri nezaobilazan su dio dubrovačkoga jezičnog korpusa. Dubrovčani su oduvijek bili vezani uz Italiju kulturnim, povijesnim, zemljopisnim, gospodarskim vezama. Dubrovački govor kakav pamtimo iz 20. stoljeća i čije ostatke pokušavamo prepoznati i očuvati danas plod je jakog romanesknog utjecaja iz posljednja dva stoljeća... Piše Maja Milošević, prof. hrvatskoga jezika, Turistička i ugostiteljska škola, Dubrovnik

• Virje: OŠ prof. Franje Viktora Šignjara

Recepti virovske sokačic

Knjiga Recepti virovske sokačic nastala je u okviru projekta Što mogu učiniti za tebe? koji se već neko vrijeme provodi u virovskoj školi. Učenici i učiteljice posjećuju starije sumještane i štićenike Doma za starije i nemoćne, čitaju im priče, glume, recitiraju, donose knjige za čitanje, fotografiraju ih, snimaju filmove o njima, izrađuju različite ukrase koje prodaju te kupuju bakama sitne kućanske potrepštine i sitnice koje ih vesele... Piše Katarina Franjo, profesorica hrvatskoga jezika i dipl. knjižničarka, OŠ prof. Franje Viktora Šignjara, Virje

• Hrvatski prirodoslovni muzej: Životinje ka likovna inspiracija

Plodan likovno-jezični safari

Izložba likovnih radova studenata Učiteljskog fakulteta u Zagrebu u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju još je jedan u nizu primjera dobre prakse suradnje muzeja i obrazovne institucije, predstavljajući svojevrsni model koji bi učiteljima i odgojiteljima pokazao široku lepezu mogućnosti likovno-tehničkih i likovno-jezičnih izraza u okviru tema koje nudi muzej... Piše Renata Brezinščak, muzejska pedagoginja, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb; fotografije snimila Marijana Vuković, HPM

REGIJA

• Bosna i Hercegovina: Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti

Na manifestaciji „Znanjem u budućnost” nagrađeno 88 učenika

Za predan i ustrajan rad s učenicima dodijeljena su i priznanja i zahvale njihovim mentorima, nastavnicima i profesorima (30 nastavnika i 34 profesora), kao i školama iz kojih dolaze nagrađeni učenici i nastavnici (28 osnovnih i 25 srednjih škola)... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Velika Britanija: Vlada ulaže u strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Je li izučavanje zanata ključ za rješavanje nezaposlenosti mladih

Velika Britanija uvelike zaostaje za drugim bogatim zemljama po broju pripravnika. Prema nedavno objavljenom izvješću od tisuću zaposlenih 11 je pripravnika, u usporedbi s 39 u Australiji, 40 u Njemačkoj te 43 u Švicarskoj... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Prepisivanje na ispitima znanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Mjesec borbe protiv ovisnosti / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Tko može sudjelovati u izboru i imenovanju ravnatelja škole / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Aluminijska folija i ostale čarolije za zaštitu privatnosti / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Za domaću zadaću je... / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Upozoravajući simptomi koje često previđamo / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Fužine: Održano 23. dijalektalno sijelo | Govor moga zavičaja

• Osijek: OŠ Augusta Šenoe | Obilježen 46. Dan škole

• Lužani: OŠ «Ljudevit Gaj» | Prvi put «tulumarili» uz knjige

• Zagreb: Završen treći ciklus Tuluma s(l)ova | Čitanje - prije svega užitak

MEDIJI

• WEB | Da se i nastavnici natjecanjem iskažu http://skole.hr/ODS_natjecanje

• TV | Kad izgleda nedostižan posao na jednoj adresi (Labirint / HRT1)

• KAZALIŠTE | Kod arke u osam Gradsko kazalište Požega

• KNJIGE | Zoran Vlašić, Programski jezik Python - zbirka riješenih primjera, Školska knjiga, Zagreb, 2014

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Disciplinarni zakon za hrvatsko-slavonske preparandije / Glede škole i cèrkve (1863.)
[…] § 4. Tkogod želi, da se u učiteljište za učiteljskog pripravnika primi, ima se vazda do 30. rujna ravnatelju učiteljišta javiti, i vierodostojnimi pismi izkazati, da si je sva ona niže naznačena predtečna znanja pribavio, koja se za pristup u ovaj zavod ištu, a tako isto i dozvolu svojih roditelja ili skèrbnikah, da se može učiteljskom stanju posvetiti. Tko zanemari, do rečenoga dana prijavit se, biti će podvèržen presudi ravnatelja, a na one, koji se poslie 12. listopada jave, neće se nikakov obzir uzeti. Svaki pripravnik rimokatoličkoga věroizpovědanja dužan je prisustvovati službi božjoj, kojom se školska godina otvara. – Pri slědećem pako čitanju ovoga disciplinarnoga zakona dužni su svi pripravnici bez razlike pritomni biti. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Škole, Napretka, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Javna nastava u Rimskom Carstvu [II.]/ Gaston Boissier [1898.]

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA OŠ STROŽANAC, PODSTRANA

Nema poklanjanja ocjena, jer time djeci činimo protuuslugu

Nije dobro ni da se svako malo mijenjaju udžbenici, da imamo i po nekoliko različitih udžbenika, naslova za isti predmet. Bolje bi bilo da na razini države, recimo, svi prvi razredi imaju udžbenik istog autora, kao nekada, pa da i roditeljima s više djece bude lakše, da djeca mogu naslijediti knjige od svoje starije braće i sestara, a ne da svake jeseni roditeljima budu doslovno ispražnjeni džepovi, ističe ravnateljica Žana Prizmić… Piše Branko Nađ