Radio, televizija, računala, mobiteli, tableti – svi u boj za veću pismenost

TEMA BROJA: INFORMATIČKO OBRAZOVANJE – SVJETSKI POGLED

Radio, televizija, računala, mobiteli, tableti – svi u boj za veću pismenost

U prošlome broju Školskih novina u temi broja otvorili smo pitanje informatičkog obrazovanja i nastave informatike u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu, u kontekstu aktualnih rasprava o kurikularnoj reformi i oblikovanju predmetnih kurikuluma. Informatičko obrazovanje tema je brojnih rasprava, studija i programsko-razvojnih dokumenata u svjetskih relacijama. U ovome broju predstavljamo dokument Iskorištavanje potencijala informacijsko-komunikacijskih tehnologija u opismenjavanju.., što ga je potkraj prošle godine objavio UNESCO-ov Institut za cjeloživotno učenje... Priredili Ivana Čavlović i Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Ne dajte da vas zavedu!

…nasuprot onima što „mrmljaju“ i „mrmljat” će (u blaženom neznanju) dovijeka, a u prilog javnoj stvari i – zasad – malobrojnima što snagom uvjerljivih argumenata kritički pridonose promišljanju i svrhe, i ciljeva, i metoda, i sredstava reformiranja obrazovnog sustava, dođe mi da, unatoč onom sit svega toga, poručim svima: Ne dajte da vas zavedu! Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Nekoliko elemenata koji su istaknuti u razgovorima [s čelnicima političkih stranaka, sindika i poslodavaca, te s predstavnicima stručne i akademske zajednice], a koje stavljam u jednu grupu odnose se na ocjene kako nam je obrazovni sustav neprilagođen vremenu. On još ne poznaje sustav dualnog obrazovanja, iako bi to moglo pomoći zapošljavanju ljudi. Zatim, nedovoljno se iskorištavaju nezavisna udruženja, komore, instituti i slične stručne i strukovne organizacije kod iznalaženja rješenja za postojeće, ali i za buduće izazove. Cijeli aparat postao je neka vrsta ADHOKRACIJE.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović

http://predsjednik.hr; 24. travnja 2015.

MEĐU NAMA

Optimizam koji nedostaje

Da, optimizma je, čini mi se, nekako premalo, svi stidljivo govore da bi od te Cjelovite i kurikularne reforme ipak nešto dobro moglo ispasti. Uglavnom, svi mrmljaju sebi u bradu i kao da mantraju s nadom da se na kraju ništa ne pokrene, da se ni u što ne zagrebe, da se ne razgrne taj masni talog na površini koji nekim svježim, pa i neobičnim idejama ne da na svjetlo dana. Ali premalo je argumentirane kritike... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Pula: Stručni skup za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova

Reforma obrazovanja ključna je za budućnost Hrvatske

Obrazovanje treba strukturnu promjenu, cjelovitu reformu koja podrazumijeva produljenje osnovne škole na devet godina, uvođenje izbornosti u gimnazijama te strukovno obrazovanje u kojem će se učenici upisivati u sektore, a ne u programe konkretnog zanimanja, što bi im trebalo osigurati fleksibilnost i lakše zapošljavanje unutar sektora koji su upisali...

• Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske

Hoće li produžna nastava izazvati kaos u srednjim školama

Naši razgovori s ministrom traju dva mjeseca, ali pomaka nema, jer ministar više vjeruje udrugama ravnatelja i svojim činovnicima, pa ga pozivamo da izmijeni štetne odluke koje mogu dovesti do diskriminacije pojedinih učenika i upitnog završetka ove nastavne godine – kaže Branimir Mihalinec...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i očevi

Otac pruža sigurnost koju majka prenosi na dijete

Ako je muškarac spreman biti otac, ako je emocionalno zreo i želi dijete, to je za buduće dijete veliki dar i odličan početak. S druge strane, kad se dijete rodi možda je upravo otac taj koji sam sebi dodjeljuje sporednu ulogu. Iako nije u izravnoj simbiozi s djetetom, kao što je to majka, otac bi tada trebao svojoj supruzi pružiti podršku i sigurnost i na taj joj način pomoći da bude dobra majka…

• HUŠK: Državna nagrada „Višnja Šeta”

Nagrađeni najistaknutiji školski knjižničari

Nagradu „Višnja Šeta” za životno djelo primili su Smiljka Ostović, školska knjižničarka u Osnovnoj školi Kraljevica i Borisa Popinjača, stručni suradnik savjetnik školski knjižničar u Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu, dok je Godišnju nagradu dobila Irja Jerković, školska knjižničarka u Osnovnoj školi Mokošica…

• Zagreb: Dvostruki jubilej srpskoga prosvjetnog rada u Zagrebu

Gimnazija mladima otvara vidike višekulturnosti

Svečano su obilježena dva stoljeća od osnivanja prve srpske škole pri Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Zagrebu i prvog desetljeća od osnivanja Srpske pravoslavne opće gimnazije „Kantakuzina Katarina Branković”...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Uz Dan paneta Zemlje

Ne nanosimo Zemlji nepopravljivu štetu

Ima više pokušaja rješavanja ekološke krize, a najpoznatija je strategija održivog razvoja. Zasad se ta strategija slabo poštuje, jer ljudi i dalje troše Zemljine prirodne resurse mnogo brže negoli se oni obnavljaju... Piše Ivan Cerovec, diplomirani pedagog i fizičar, Krapinske Toplice

• Obrazovne institucije u projektima EU: Strukovna škola Pula

Unaprjeđenje školskoga kurikuluma ¬– promoviranje zdravog načina života

Projekt je nastao kao plod želje da osuvremenimo kurikulume posebno u zanimanjima kozmetičar i tehničar nutricionist, da opremimo školske laboratorije i praktikume, da nastavnicima i stručnim učiteljima omogućimo stručno usavršavanje... Piše Marijan Šimeg

• OŠ Trstenik, Split: Međunarodni projekt „Svijet oko nas...”

Kulturna baština i krajobrazi Europe

Cilj je projekta Svijet oko nas – kulturna baština i krajobrazi prikazati sličnosti i razlike pojedinih dijelova Europe kroz prizmu kulturne baštine i prirodnih ljepota. U projekt je uključeno 12 zemlja: Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Njemačka, Poljska, Estonija, Grčka, Cipar, Italija, Rumunjska, Bugarska i naravno Hrvatska... Piše Ela Veža, učiteljica matematike i informatike, OŠ Trstenik, Split i OŠ Gradac, Gradac

• Istraživanje: Dostupnost i uporaba suvremenih medija u osnovnoj školi (2)

Moć medija i medijska nepismenost

Kakva je situacija među učeničkom populacijom što se tiče dostupnosti i korištenju novih medija u učenju i slobodnom vremenu, pokušale su istražiti naše suradnice iz I. Osnovne škole Bjelovar i o tome je bilo riječi u prošlome broju Školskih novina. U ovome broju naše suradnice na temelju toga istraživanja i ankete provedene među učenicima nastoje utvrditi kolika je zapravo moć medija među mladima i koje su posljedice nepostojanja medijske i informacijske pismenosti... Pišu mr. sc. Zdenka Brebrić, pedagoginja savjetnica i mr. sc. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, Tim za kvalitetu I. osnovne škole Bjelovar

REGIJA

• BiH: Nastavnici i profesori povijesti na seminaru o holokaustu

Povijest za budućnost – obrazovanjem prema pomirenju

Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH nastavit će poticati razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti, praćenje inovacija... U tom smislu ono ima značajnu ulogu koordiniranja u ostvarivanju prava u području obrazovanja i znanosti, koja će idućim planiranim aktivnostima postati još vidljivija... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Njemačka: Klinika specijalizirana je za liječenje nastavnika sa psihosomatskim poremećajem

Kad se nastavnik slomi...

Prema podatcima Ministarstva prosvjete i kulture njemačke pokrajine Bavarije, tijekom školske 2010./2011. godine oko trećina nastavnika u toj je pokrajini otišla u prijevremenu mirovinu, a mnogi među njima zbog problema s mentalnim zdravljem. Stručnjaci procjenjuju da velik broj nastavnika koji još uvijek rade ima problema s mentalnim zdravljem, ali nekako uspijevaju raditi svoj posao... Prema Suddeutsche Zeitung priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Teorija razbijenih prozora / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Školski akti / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Tko potpisuje ugovor o organiziranju putovanja s izabranim davateljem usluga / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Digitalni suputnici za učitelj / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Unaprjeđenje rezultata u nastavi TZK korištenjem tehnologije / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što želite znati ako želite postati roditelj / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: 41. regionalna Domijada | Čudesne slobodne aktivnosti

• Rijeka: Međužupanijska Domijada zapadne Hrvatske | Kategorija novinarstvo prvi put u natjecanju

• Našice: SŠ Isidora Kršnjavoga | Peta geometrijska škola Stanka Bilinskog

• Bjelovar: IV. osnovna škola Bjelovar | Međuškolski književni kviz

MEDIJI

• WEB | U službi knjige i čitanja, od Babine Grede do Župe Dubrovačke http://nocknjige.hr/

• NOĆ KNJIGE 2015. | Jedna noć - premalo

• TV | Od hijeroglifskih zapisa do digitalne tehnologije - Dan knjige (Treći element) - HTV3

• KNJIGE | Ida Ograjšek Gorenjak, Opasne iluzije: Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji, Srednja Europa, 2014.

• ČASOPISI | Matica, Ethnologica dalmatica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Pravila društva hrvatskih srednjoškolskih profesora / 1904.
[…] §. 1. Svrha je društvu, kojemu je sjedište u kralj. glavnom gradu Zagrebu:
a) promicanje općenih interesa srednjoškolskih nastavnika i srednjoškolske nastave,
b) pomaganje redovnih članova, njihovih udovica i njihove siročadi prema potrebi i prema društvenim silama.
§. 2. Svrha se društva postiže:
a) sastancima, u kojima se raspravljaju staleška i pedagogičko didaktična pitanja srednje škole,
b) publikacijama o društvenom radu,
c) društvenom imovinom. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Odgovor gospodinu Tadi Smičiklasu / Izidor Kršnjavi (1898.)

REPORTAŽA | 120 GODINA OSNOVNOG ŠKOLSTVA U BRELIMA

Rad u razredu težak je kao rad u rudniku

Kroz HNOS smo se barem opremili kao nikad prije, a što se svega ostaloga tiče, teško je prisjetiti se koje su koristi sve te silne reforme donijele. Problem je što one počinju pa završavaju i prije kraja, jer nisu razrađene temeljito i nitko od tih reformatora nije ušao u razred i pitao učitelje što im treba. Teško teoretičari mogu razumjeti što je rad u razredu, ističe ravnatelj Ante Škrabić… Piše Branko Nađ