Protiv zloporabe prevencijom, a ne represijom

TEMA BROJA: ALKOHOL I MLADI

Protiv zloporabe prevencijom, a ne represijom

Alkohol se u našoj kulturi pije uvijek i svugdje: nazdravljamo tek rođenom djetetu, pri krštenju, pričesti, krizmi, vjenčanju, proslavi zaposlenja, novčanom uspjehu, proslavi blagdana... Kako se društvo s takvim odnosom prema alkoholu može uspješno nositi s problemom pijenja vlastite djece i adolescenata? Je li uopće moguće izdvojiti pijenje mladih iz općeg problema pijenja u društvu?
Priredili Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore: dr. Marina Kuzman, Sonja Beatović, Jasmina Škrgutić, Renata Brekalo Papac, Nina Radanović-Bokulić, Violeta Vragotuk…

MEĐU NAMA

Što će pokrenuti gospodarstvo?

Voljeli ili ne trenutačnu vladajuću garnituru, svatko od nas mora priznati da se ljudi trude, da pokušavaju, da tapkaju ponekad i u mraku, da traže i sami svjetlo na kraju tunela. U krizi koja se ovom zemljom proteže već više godina i kojoj se još ne nazire ni rasplet niti kraj, svaka je ideja dobrodošla… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Ima i onih kandidata koji žele ponovo na državnu maturu kako bi popravili postignuti uspjeh, međutim, sveučilišta su najavila da će onom kandidatu koji je lani polagao državnu maturu gledati prošlogodišnji uspjeh bez obzira na to što će ove godine iz određenog predmeta možda postići bolji rezultat.

Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Novi list, 21. siječnja 2011., str. 21.

AKTUALNO

• NSZSŠH odbacuje Zakon o prosvjetnoj inspekciji

Preopasan zakon, koji ni amandamani ne mogu popraviti

Sindikat zaposlenika u srednjim školama ukazao je da je prosvjetna vlast zanemarila sve primjedbe socijalnih i strukovnih partnera, a predsjednik sindikata Mihalinec najviše zamjera što se i dalje namjerava postupati po anonimnim prijavama, koje, kaže, koriste bolesni i poremećeni umovi…

• Istraživanje navika maloljetničkog konzumiranja alkohola

Alkohol uz školu!

Mladi odrastaju u okolini koja potrošnju alkoholnih pića smatra uobičajenim dijelom svakodnevice, no svakako nije opravdana tolerancija društva i obrazovnih institucija na njihovu alkoholiziranost...

• Prof. dr. sc. Nevio Šetić, predsjednik Hrvatskog pedagoško-književnog zbora

Želimo biti udruga svih djelatnika u odgoju i obrazovanju

Cilj nam je okupiti sve zainteresirane, od odgojitelja i predškolskih ustanova, preko učitelja, profesora, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkom domovima pa sve do akademske zajednice i sveučilišta. Želimo spojiti obrazovnu praksu i znanost, jer bez harmonizacije svih čimbenika u odgojno-obrazovnoj vertikali bit će jako teško unaprijediti naš školski sustav…

• Sveučilište u Zagrebu

Pravilnik za podizanje kvalitete sveučilišta

Zagrebačko je sveučilište osnovalo Nagradu Andrija Mohorovičić, koja će se dodjeljivati pojedincima u Hrvatskoj i inozemstvu za ostvarene znanstvene rezultate te promicanje znanstvene discipline i struke…

• Predškolski odgoj - Djeca i klizanje

Za zdravlje i užitak

Klizanje je prirodan korak koji se brzo usvaja, a uz to je vrlo zdrav, pa se preporučuje svima da kližu, jer je zimi broj tjelesnih aktivnosti smanjen, a klizanje je idealan način da se pokrenemo …

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Tjelovježba i način ishrane učenika (2)

Opasnosti od sjedilačkog načina života

Nekretanje uvjetuje loše stanje lokomotornoga i živčanoga sustava i sve je više mladih s poremećajima lokomocije, osobito zglobova i kralježnice. Zbog ubrzanog tempa života djeca i mladi neredovito se hrane, što dovodi do mnogobrojnih stresnih situacija, koje su, uz nedostatno kretanje, prepoznate kao uzroci mnogobrojnih bolesti... Piše Ljiljana Vranjković, profesorica razredne nastave, mentorica, OŠ Josipa Lovretića, Otok

• Iskustva - Iz dnevnika školskog psihologa

Gorka pilula zvana višestruke inteligencije

Kad je riječ o usko stručnoj problematici s kojom odgojno–obrazovni djelatnici nisu još dovoljno upoznati, najbolje je problematiku takve vrste obrađivati u suradnji sa stručnim suradnikom pedagogom, ako dobro vlada problematikom, ili još bolje – s psihologom. Odvaži li se učitelj da sam to radi, mora problematiku imati „u malom prstu”... Piše Milijana Kovačević, dipl. psihologinja, stručni suradnik savjetnik u OŠ “Kman-Kocunar“ u Splitu

• Iskustva iz prakse – Radionična i projektna nastava u OŠ „Nikola Tesla“, Rijeka

Škola – mala solana znanosti

Projektni je rad izuzetan način rada koji motivira i stvara nove pozitivne odnose između učenika, učitelja i vanjskih suradnika. Stečena znanja i iskustva pozitivna su i poticajna za nove slične aktivnosti, a tema je napretek… Piše Irena Peić, prof. hrvatskoga jezika, OŠ „Nikola Tesla”, Rijeka

• Iz dnevnika rada školskog pedagoga (3)

(Ne)pošten nalaznik

Boris je došao u moju školu kao učenik drugog razreda. Za nepunih mjesec dana svi su zaposlenici škole znali za ovoga neobičnog dječaka. Znao je za vrijeme školskog odmora ubrati ivančicu u školskom dvorištu, prići grupi učiteljica i uz teatralno galantan naklon reći: „Oprostite što prekidam vaš razgovor, ali ovo je cvijeće za moju učiteljicu"... Piše mr. sc. Jadranka Oštarččević, dipl. pedagog

• Upoznajno sebe! (19)

Odgovornost učitelja u razredu

Raditi moramo na sebi da bismo mogli odgovorno postupati s drugima. Neodgovorni prema sebi ne možemo preuzeti nikakvu odgovornost ni prema drugima. Odgovorni učitelj održava sebe da bi mogao pomoći i učeniku. Naše odgojne i školske ustanove trebaju osobno odgovorne odgojiteljice i odgojitelje, učiteljice i učitelje! Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti

Stipendije za nove društvene lidere

Porazno je da čak 50 posto visokoškolskih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine u ovoj akademskoj godini, na uporne zahtjeve Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, nije predložilo najbolje studente … Prema FMON priredio Ivica Buljan

• SAD | Skup lingvista Udruge američkog dijalekta

Novi leksik medijskog okruženja

U Pittsburghu su se okupili američki lingvisti i, među ostalim, bavili se riječima koje su se iz više-manje konstruiranih kolokvijalizama tijekom prošle godine pretvorile u, kako to oni nazivaju, legitimne termine... Prema Education International priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Procjena i dijagnostika ADHD-a / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Natjecanja i smotre / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Slobodni dani učitelja / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Dugio Selo | Deset dana bez ekrana

• Našice | Kreativne radionice

• Varaždinske Toplice | Najbolji Zeleni cvijet

• Bjelovar | Turnir učenika s posebnim potrebama

MEDIJI

• WEB | Nova internetska potpora natjecanju iz informatke (http://www.infokup.hr)

• KAZALIŠTE | Amateri, Kazalište KNAP, Zagreb

• GLAZBA | Zagrebačka filharmonija za Muzičku akademiju

• KNJIGE | Gjuro Szabo u hrvatskoj kulturi / Novljansko akademsko društvo i Grad Novska; Mijo Mirković 1898.-1963. / HAZU

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Drvo znanja

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (3)

U Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog muzeja čuva se arhivsko gradivo vezano uz povijest školstva u Hrvatskoj, arhivsko gradivo učiteljskih udruga i zadruga, arhivsko gradivo prosvjetnih i kulturnih ustanova te obiteljski i osobni fondovi pedagoških i prosvjetnih djelatnika. Među nabrojanim mnoštvom čuva se i rukopisna knjiga tvrdih crnih korica, s utisnutim naslovom na vanjskim koricama - Sramotna knjiga… Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Hrvatskog učiteljskog doma, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Branka (ulomci) / August Šenoa

REPORTAŽA | OSAM DESETLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA TREŠNJEVKA U ZAGREBU

Samostalno dijete je kreativno i sretno!

Kultura dijeljenja i potpore zamjenjuje dosadašnju kulturu prestiža i samoizolacije. Jedni drugima otvorili smo vrata soba, iskustva i podrške te povjerenja odraslih i djece međusobno, gradeći tako i poštovanje i povjerenje roditelja prema nama. Stoga ovaj vrtić, kako govori pedagoginja Đurđica Grozdanović, sve više postaje mjesto zajedničkog življenja i učenja, i djece i odraslih… Piše Branko Nađ