Obrazovanje skriveno u sjeni

TEMA BROJA: PRIVATNE PODUKE

Obrazovanje skriveno u sjeni

Za sve veći broj učenika i njihovih roditelja sudjelovanje u procesu poučavanja i učenja u službenom obrazovnom sustavu nije dovoljno za zadovoljenje osobnih želja ili ostvarenje minimalnih zahtjeva koje sustav postavlja pred njih. Posljedica je toga da se mnogo učenika i njihovih roditelja odlučuje za usluge dodatne poduke izvan službenog sustava. Početkom 21. stoljeća pojava privatnih instrukcija proglašena je „svjetskim megatrendom” u obrazovanju...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore: Boris Jokić, Radovan Fuchs, Petar Mladinić, Aleksandra Čižmešija, Milan Matijević…

MEĐU NAMA

Ako je voda, onda je voda

Radi se, naime, o istupu premijerke koja je željela objasniti kako se u zadnjih pola godine, objedinjavanjem sustava javne nabave, u državnom proračunu uspjelo uštedjeti čak 72,6 milijuna kuna te je najavila da će u idućem razdoblju uštede u nabavi pojedine robe za korisnike proračuna dosegnuti čak 350 milijuna kuna. Željela je, naravno, ilustrirati kako se rasipa u nabavi pitke vode, jer se zaposlenicima u državnoj upravi voda iz vodovoda nikako ne sviđa pa onda izvolijevaju naručivati i vodu s okusom jagode, limete, jabuke… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Najnovija generacija, djeca rođena u zadnjih deset godina, potpuno su drugog tipa i uvelike su nerazumljiva svim prijašnjim generacijama. U slučaju te, kako je nazivamo Y generacije može se govoriti o „multitasking” populaciji, djeci koja imaju sposobnost istovremeno obavljati nekoliko međusobno nepovezanih radnji. Njihova pažnja nije koncentrirana samo na jedno područje i kao takvi nisu podesni za konzumaciju velike većine današnjih, tradicionalnih vrijednosti. Teško se koncentriraju na 45-minutnu pažnju posvećenu samo jednom predmetu, multidisciplinarni su, pa ih standardna pedagogija jako teško može pratiti.

Prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci

Novi list / Pogled, 12. veljače 2011., str. 12.

AKTUALNO

• Iz Agencije za odgoj i obrazovanje

Promovirano gotovo 900 mentora i savjetnika

U 27. generaciji odgojno-obrazovnih radnika unaprijeđeno je njih 895 koji svojom stručnošću, odnosno ljudskim, pedagoškim i metodičkim odlikama postižu uzorne rezultate u odgojnom i nastavnom radu, a također izvannastavnim aktivnostima i izvannastavnim stručnim radom doprinose unapređivanju procesa poučavanja…

• Nedostatak umjetničkog pokreta u hrvatskim školama

Plesom do boljih ocjena

Svaki obrazac pokreta u vezi je s određenim dijelom mozga. I zato se ta metoda primjenjuje terapijski. Ako dijete ima određenih problema u školi koji su vezani uz određeni dio mozga, to se može ublažiti obrascima pokreta, odnosno na taj im način ples izravno pomaže u procesu učenja. Praksa je pokazala da su ti obrasci plesnih pokreta korisni pri ublažavanju simptoma ADHD-a...

• UNICEF-ovo istraživanje o elektroničkom nasilju i zlostavljanju djece putem interneta i mobitela

Prevencijom protiv elektroničkog nasilja

Čak 96 posto djece u Hrvatskoj posjeduje mobitel i računalo, dok ih 85 posto ima i pristup internetu. Od toga ih se skoro polovica koristi internetom svaki dan. Stoga ne iznenađuje podatak da su djeca u korištenju računala i interneta spretnija i vještija od odraslih, uključujući i njihove roditelje…

• Predškolski odgoj - Djeca, izleti, putovanja

Putovanja i izleti u službi edukacije

Mališani su izvrsni korisnici, jer ako se djetetu pruži kvalitetan program koji zadovoljava njegovu potrebu, ono neće uzvratiti dvosmislenom povratnom informacijom, nego će to biti odgovor „dobro je” ili „ne valja”, trećeg odgovora nema…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Istraživački poticaji učenja fizike

Fizika u funkciji gospodarskoga razvoja

Fizika puno može pomoći u stvaranju odluke o upravljanju prirodnim dobrima i snalaženju pojedinaca u tehnologiziranoj civilizaciji. Stoga učenje postaje osobnije, otvorenije i neovisnije, jer više nije vezano za jedno mjesto i za određeno vrijeme, a sadržaji nisu strogo raspoređeni u discipline. Bitno je da učenje fizikalnih sadržaja počinjemo promatranjem prirodnih pojava... Piše Ivan Cerovec, pedagog i fizičar, Krapinske Toplice

• Upoznajmo sebe! (22)

Četiri obilježja uspješne učiteljice/učitelja

Sebe svjestan učitelj shvaća tko je i što mu je važno, koje su mu slabe, a koje jače strane. Svakodnevno razmišlja o sebi i svom ponašanju, radi na samospoznaji i dubljem razumijevanju sebe i svog ponašanja. Poznaje svoje slabosti, može se s njima nositi. Vjeruje u sebe i permanentno se osuvremenjuje. Nitko neće učitelja učiniti svjesnim sebe osim njega samoga. Zna se suočiti sa sobom i ovladati svojom voljom, hrabrošću i poštenjem.... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Uz Projekt Strategije učenja i poučavanja hrvatskog jezika kao inoga jezika

Upitne metodičke kompetencije

Učitelji razredne nastave i učitelji hrvatskoga jezika na temelju ovoga Projekta trebali bi dobiti novu metodičku kompetenciju za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika. No bez znanstvene metodičke dimenzije u Projektu neće postići odgovarajuću kompetenciju... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika (prvog i drugog)

• Iz dnevnika rada školskog pedagoga (6)

Vidina nedovršena priča

Prisjećam se: studirajući pedagogiju, učila sam obilježja predškolske djece, obilježja djece ranog i srednjeg uzrasta, obilježja mladenaštva. Uz manje-više uspjeha uspijevam učenike svoje škole smjestiti u određene kategorije, jer sam tako sigurnija, lakše mi je. Vida se ne uklapa niti u jednu moju križaljku. Što je više upoznajem, sve sam manje sigurna u ono što sam učila na fakultetu... Piše mr. sc. Jadranka Oštarčević, dipl. pedagog

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Loša briga za mlade

Za potporu mladima samo dvije marke po osobi

Vlasti u BiH najmanje su novca izdvojile za potrebe mladih, samo 14 milijuna maraka u četiri godine, što je jedva 0,05 posto ukupnih proračunskih sredstava. Zbog toga ne treba iznenaditi situacija u kojoj, prema nekim istraživanjima, više od 70 posto mladih obrazovanih ljudi želi napustiti BiH… Prema Dnevni list priredio Ivica Buljan

• SAD | Novi nastavni program

Kineski jezik sve popularniji u američkim školama

Škola St. Mary’s dodala je mandarinski svom jezičnom programu 2005., a prije tri godine postala je prva škola u zemlji koja je započela nastavni program nazvan Konfucije, koji djelomično financira kineska vlada... Prema VOA News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• Psihologija | Postanite samouvjereni / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Školske knjižnice / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• Pravo | Uvećanje plaće za smjenski rad / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Ilok | Dugi nos na pozornici

• Koprivnica | Dodatna skrb za okoliš

• Našice | Priznanje cijelom razredu

• Budaševo | Želimo živjeti neomamljeni

MEDIJI

• WEB | Da ne bude zlostavljanje djece (http://www.cnzd.org)

• KAZALIŠTE | Mirakul za malene, Kazalište Trešnja, Zagreb

• GLAZBA | Djecu oduševila La Boheme

• KNJIGE | Svenavadni Goethe / Ivo Runtić; Petrovinsko pero / Timea Horvat

• Časopisi | Modra lasta, Smib, DijeteŠkolaObitelj

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (6)

U stalnom postavu Hrvatskoga školskog muzeja, na njegovom samom početku, nalazi se, možda učenicima najzanimljivija, cjelina naziva Izgled školske učionice potkraj 19. stoljeća. U toj cjelini učenici mogu dobiti pravu predodžbu o pučkoj školi 19. stoljeća. Na primjeru te replike učionice može se napraviti zanimljiva usporedba nekadašnje pučke škole i učione te današnje osnovne škole i učionica u kojima svoje školske dane danas provode učenici, naši posjetitelji… Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Hrvatskog učiteljskog doma, Domaćeg ognjišta, Škole i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Uredjenje narodnih školah i poboljšanje stališa učiteljskog (1849.) / Milan Stojatović

REPORTAŽA | 160 GODINA OSNOVNE ŠKOLE SVETA NEDELJA

Škola pod pet krovova

Najvažnije nam je da učenik dobije znanja i vještine koje može iskoristiti za život. I to se ne odnosi samo na deset posto najuspješnijih učenika. Nama su svi učenici jednako važni. Bitno nam je da svi dobiju maksimalno koliko žele primiti. Tu je bit – mi dajemo sve od sebe, a učenik prima onoliko koliko želi, ističe ravnateljica Anica Magdalenić… Piše Branko Nađ