Pripremamo sadržaj…
Iako je svakome djetetu Ustavom zajamčeno pravo na obrazovanje, pa i odrastanje, pod jednakim uvjetima, srednjoškolci su već godinama, zapravo oduvijek osuđeni na jedenje hrane po kioscima i pekarnicama, jer srednje škole nemaju osigurane uvjete niti uređene školske kuhinje. Zašto je tome tako, nitko nema konkretan odgovor, osim redovitog pozivanja na nedostatak novca i zakonsku regulativu. S druge strane, niti sve osnovne škole nemaju vlastite kuhinje... Piše Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Jordanko Miloš, Ivica Radošević, Nikolina Pavasović, Nataša Možgon Kauzlarić, Maja Feil Ostojić, Ivana Pavić Šimetin...
Ravnatelj nema izbora. I ne samo ravnatelj. Trivijalnost i prenormiranost sustava koji ne uključuje niti mizernu dozu povjerenja u ravnatelja dovodi do donošenja odluka koje nisu zdravorazumske, nisu ni u interesu zaposlenika, niti omogućuju razvoj škole, a ponajmanje su u interesu djece. Bitno je zadovoljiti proceduru: birokratski aparat je opravdao postojanje. Ravnatelji moraju organizirati rad u skladu s pozitivnim propisima. Tko li ih je karakterizirao kao pozitivne... Piše Ljiljana Klinger, ravnateljica OŠ Matije Gupca, Zagreb
Rano napuštanje školovanja velik je gubitak za društvo i gospodarstvo. Zbog toga su se europske zemlje obvezale smanjiti stopu ranog napuštanja školovanja na manje od 10 posto do 2020. godine te su se uključile u postupak suradnje na politici usmjerenoj zajedničkom učenju (peer learning) i razmjeni dobrih praksi. Mnoge se i dalje teško bore s tim problemom, posebno Malta i Španjolska, gdje 19 i više posto mladih više nije u sustavu obrazovanja i osposobljavanja...
• Jesenska škola Hrvatskog pedagoško-književnog zbora
• Intervju: Diana Gluhak, magistra nutricionizma, vlasnica sustava Healthy Meal Standard
• Slaven Letica: Prodavači magle i IT-ja privatizirali reformu školstva
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i mobiteli
• Učeničko stvaralaštvo: Mladi pjesnici kajkavci
U nastojanju da Školske novine još više približimo čitateljima i proširimo njihov krug i izvan učiteljskih redova – da Školske novine ne budu samo tjednik namijenjen učiteljima nego svima koje zanima hrvatsko školstvo, dakle i učenicima i njihovim roditeljima i svima drugima, kojima želimo predstaviti sve ono najbolje što se u tom školstvu događa – trudit ćemo se da još više nego dosad, po mogućnosti u svakome broju, otvorimo stranice našega tjednika za učeničko literarno i likovno stvaralaštvo kao i istovrsno stvaralaštvo njihovih mentora, učiteljica i učitelja. Znamo da među hrvatskim učiteljima ima dosta onih koji su već afirmirani literarni i likovni stvaratelji, ali često – skromni kakvi već jesu naši učitelji – gotovo nepoznati izvan svoje uže lokalne sredine. Pozivamo ih da nam se jave...
Nerijetko se dogodi da sportaši s tridesetak godina ostanu na brisanom prostoru. Nemaju završenu školu, nemaju ni dovoljno novca za ostatak života. Športska gimnazija stoga je svim sportašima neophodna odskočna daska za nastavak životnog i sportskog puta, jer ih tjeramo da završe barem srednju školu, ističe ravnatelj Stipe Perišić... Napisao Branko Nađ
• Državni projekt Hrvatske udruge školskih knjižničara
• Matematika u hrvatskim školama
Zamislite da imate 500 kuna i na blagajni plaćate nešto što stoji 323 kune. Prodavačica vam kaže da ste dobili pet posto popusta, no umjesto veselja, vi protrnete od straha i nervoze. Upravo zbog takvog scenarija trećina učenika osmih razreda osjeća se jako ili strašno uznemireno... Poznato je da neki učenici, pa čak i visokoobrazovani ljudi, ne znaju ni približno izračunati koliko iznosi pet posto od nekog računa, ali nije jasno zašto bi oni u opisanoj situaciji protrnuli od straha... Napisao Šime Šuljić
• PRAVO | Tko može biti imenovan vršiteljem dužnosti ravnatelja škole / Olivera Marinković, dipl. iur.
• Knjiga: Sandra Paović - Rođena da pobjeđuje (Školska knjiga)
• 69. Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu
• Knjiga: Spomenar o 250. obljetnici Gimnazije Karlovac
Knjiga donosi 250 priča za 250 godina karlovačke gimnazije, svjedočeći o postanku i povijesnom razvoju te škole čiji su učenici bili mnogi ugledni i značajni ljudi, koji su svojim djelovanjem obilježili i bitno utjecali na povijesni razvoj ne samo Karlovca nego i cijele Hrvatske, među kojima je svakako najpoznatiji – Nikola Tesla...
• Bregana: OŠ Milana Langa | Knedlima i likerima prikupljeno sedam tisuća kuna
• Koprivnica: OŠ Đuro Ester | Stručno usavršavanje u Ujedinjenom Kraljevstvu
• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Europski školski sportski dan
• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Učeniku Vilimu Kobeščaku darovan vrijedan sat
• Nova kuhinja i blagovaonica sisačke OŠ Komarevo
• Filip Križanić iz topličke škole na dodjeli HEP-ove nagrade
• Knjižnica u školskom vrtu Ciste Velike
• Nova 332 garderobna ormarića u OŠ Konjščina
• Kanada: Obrazovni put sjevernoameričke države
Na sveučilišnoj razini, Kanada ima najveći udio radno sposobnih odraslih osoba koji su stekli visoko obrazovanje – 55 posto u usporedbi s prosjekom zemalja OECD-a od 35 posto... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović