Nema razloga za prizivanje katastrofe, ali niti za euforiju

TEMA BROJA:
REZULTATI DRŽAVNE MATURE

Nema razloga za prizivanje katastrofe, ali niti za euforiju

Ispitima iz trinaest izbornih predmeta pristupilo 35.927 učenika i od tog broja čak 4251 učenik nije postigao rezultat kojim bi preskočio prag prolaznosti, što će reći da je 12,7 posto učenika palo na nekom od ispita. Sama ta činjenica bila je dovoljna mnogim stručnjacima, ali i laicima i neznalicama koji bi o baš svakom društvenom događaju željeli reći zadnju riječ, za generalizaciju i za još jednom izrečenu procjenu da je državna matura promašen projekt…
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore: Goran Sirovatka, Zrinka Pongrac Štimac, Maja Planinić, Nenad Judaš…

UVODNIK

Skok iz adolescencije u zrelost

Možda je činjenica da su samo sedam dana prije službenog završetka nastave za učenike završnih razreda srednjih škola, dana koji se već tradicionalno u nas obilježava kao Norijada, objavljeni rezultati s trinaest izbornih predmeta državne mature bili glavnim uzrokom nesvakidašnjeg, ali ipak očekivanoga rušilačkog pohoda naših maturanata na doba zrelosti. Okupili su se na ulicama gradova, ispisali transparente, uzeli zviždaljke i pravili buku... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Za pozitivnu demografsku sliku, odnosno obnavljanje nacije, umjesto sadašnjih oko 45.000 živorođenih, trebalo bi ih se rađati barem 60.000 godišnje. Da bi se stanovništvo obnavljalo, totalna stopa fertiliteta trebala bi biti 2,1.

Prof. dr. Anđelko Akrap, demograf, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vjesnik / 7 dana, 22-23. svibnja 2010.

AKTUALNO

•  Zagreb | Maturantska norijada 2010.

Potoci piva i kupanje u Manduševcu

Iako je ove godine izostalo tradicionalno plesanje kvadrilje, nije izostalo gađanje brašnom, prekomjerno konzumiranje alkohola i kupanje u fontani Manduševac. Ništa manje veselo nije bilo ni na Bundeku...

• Udžbenici | Odluke stručnih aktiva do 1. lipnja

Pravi odgovor iz zbornica - opredjeljenje prema kvaliteti

Što je kome dobro i za koje se naslove prosudilo da mogu biti ponajbolje učinkoviti u nastavi - to su učitelji/nastavnici pokazali izjašnjavanjem i pokazat će autonomnim odlukama stručnih aktiva

• Agencija za odgoj i obrazovanje | Hrvatski kvalifikacijski okvir

Razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje

Kako nastavnici mogu poduprijeti građanski odgoj i obrazovanje i što svi školski predmeti imaju s građanskim odgojem i obrazovanjem? Kako sad odjednom u svakom predmetu koji ima svoje specifične sadržaje građanski odgoj može naći svoje mjesto...

• Istraživanje | Ljudska prava i građanski odgoj u školama

Učenici izbjegavaju bilo kakav društveni angažman

Većina škola nedovoljno razvija kritično mišljenje kod učenika i ne stvara uvjete za njihov dobrovoljni rad u zajednici, odnosno za zauzimanje za opće dobro, što su ključne pretpostavke za razvoj aktivnih i odgovornih građana...

• Predškolski odgoj | Montessori pedagogija

Montessori vrtići potiču djetetovu samostalnost

Osnovni principi Montessori pedagogije zasnivaju se na sljedećim osnovama: apsorbirajućeg su duha, što znači da je dijete poput spužve koja upija sve oko sebe. Odgojitelj je svaka osoba koja preuzme odgovornost i od koje se očekuje da tijekom djetetovih osjetljivih razdoblja utječe na njega...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Likovna kultura | U povodu članka u ŠN “U početku bijaše slika i zauvijek slika“

Dopustimo učenicima da budu kreativni

Učenici kroz likovnu kulturu uče likovni jezik koji im otvara mogućnost komuniciranja u vremenu i prostoru. Likovni jezik olakšava interakciju dijete-okolina i pridonosi razvoju likovne kulture svakog pojedinca. On razvija analitičko mišljenje, aktivan i stvaralački odnos prema okolini, što je dio svake kreativnosti… Piše Đurđica Zailac, dipl. pedagoginja

• Iskustva | Poticanje kreativnog mišljenja i literarnog stvaralaštva

Računalnim igrama do kulture čitanja

Jedan od osnovnih problema suvremene škole jest da djeca ne čitaju. Ne čitaju lektiru, ne čitaju stripove, ne čitaju čak ni titlove na filmovima, jer je sve sinkronizirano na hrvatski jezik. Mora li informatika, tj. računalne igre biti glavni neprijatelj knjizi? Ili se računalne igre mogu iskoristiti kao motivacija za čitanje knjige? Postoji i ta mogućnost... Piše Jelena Marić, dipl. učiteljica

• Priča za lakši dan | Iz dnevnika školskog psihologa (1)

Za Merkatora ili mala neobična Rozi

Davno je već splasnula prašina dignuta oko izbora predsjednika i gradonačelnika, što će reći da su prošli lokalni i državni izbori i plakati s manje ili više besmislenim, da ne kažem nešto teže, porukama, još više nagrđuju prostor koji su zaposjeli. To je tako, jer su se olinjali od vjetra, ostrugali od kiša, izblijedjeli od sunca... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman Kocunar, Split

• Fizika | Važnost interesa u nastavi

Učenje je i spoznaja i doživljaj

Interesi i aktivnosti učenika veoma su povezani, a na tome se može i mora graditi bit odgoja i obrazovanja. Interes vodi u trajnu radoznalost, a sve to polako prelazi u aktivnosti i samoaktivnosti. Aktivnosti i samoaktivnosti izazivaju se samo dobrim motiviranim radom, a očekivani rezultat je spontani rad... Piše Ivan Cerovec, diplomirani pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Okrugli stol

Gradnja dugoročne strategije razvoja visokog obrazovanja

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti (FMON) organiziralo je krajem travnja u Mostaru okrugli stol na temu Stanje i perspektive Bolonjskog procesa u Federaciji Bosne i Hercegovine... Prema FMON-u I.B.

• NJEMAČKA | Utjecaj okoline na školski uspjeh

Kako spriječiti siromaštvo obrazovanja

Zadnjih je godina općeobrazovne škole bez položene mature napustilo 8,3 posto učenika, odnosno 82.000 mladih ljudi. Isto tako, bez svjedodžbe je iz strukovnih škola otišlo 23 posto učenika, odnosno oko čak 240.000 učenika. Dakle, otprilike svaki šesti mladi čovjek nije položio maturu niti stekao stručno obrazovanje... Prema Lauffeueru priredio Željko Medvešek

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Ispitivanje znanja, vrednovanje i ocjenjivanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pedagoška dokumentacija (3.dio) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Oglašavanje potreba za radnikom / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Zabok | Bojom do škole

• Zagreb | Prva privatna gimnazija

• Pula | Stručni skup pedagoga i psihologa

• Zadar | Prosvjetne aktivnosti

MEDIJI

• WEB | ICT u službi cjeloživotnog učenja i rješavanja društvenih problema (www.zamirnet.hr)

• KAZALIŠTE | Pipi Duga Čarapa, Dječje kazalište "Branko Mihaljević", Osijek

• GLAZBA | Proljetni koncert Glazbene škole Karlovac

• KNJIGE | Staleška društva i časopisi hrvatskog učiteljstva u Istri 1891.-1914. / Nevio Šetić; Interkulturalna komunikacija / Dagmar Kumbier, Friedmann Schultz von Thun

• ČASOPISI | Meridijani, Matematičko-fizički list, ABC tehnike

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | 100 godina od osnivanja Skloništa za djecu na Sušaku

Sušačko je sklonište otvoreno godinu dana nakon zagrebačkoga, a njegovo je otvaranje bilo rezultat marnoga rada Sekcije za našu djecu Udruge učiteljica kraljevina Hrvatske i Slavonije… Priredila Štefka Batinić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Domaćeg ognjišta, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Ne kradi [ulomci] / Rudolf Strohal

REPORTAŽA | Pola stoljeća OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

Odlična opremljenost i vrhunski rezultati

Povijest škole kreće od montažnog objekta iz 1956. godine, no budući da su ubrzo shvatili da su kapaciteti premali, nova današnja školska zgrada otvorena je 1960. godine. Osam godina kasnije dvije se škole spajaju u jednu, pod imenom 29. novembar. U jednom je periodu školu pohađalo 2800 učenika i radilo se u čak četiri smjene. Početkom devedesetih godina škola mijenja ime u OŠ dr. Ante Starčevića, a za 35. godišnjicu u jednome od atrija postavljena je i Starčevićeva bista... Piše Branko Nađ