Kvalitetnim obrazovanje do jačeg gospodarstva

TEMA BROJA: OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE U STRATEGIJI EUROPA 2020

Kvalitetnim obrazovanje do jačeg gospodarstva

Strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET 2020) i strategija Promišljanje obrazovanja usmjerili su svoju pažnju na glavne izazove s kojima se suočava obrazovni sektor te su istaknuli područja koja treba poboljšati žele li ispuniti svoju ulogu u pomaganju stvaranja jačega europskoga gospodarstva, a to su rješavanje problema ranog napuštanja škole, poboljšanje razine postignuća te kvalitete i značaja visokog obrazovanja, poboljšanje vještina kao i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za zapošljavanje mladih te povećanje sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju....  Priredili Ivana Čavlović i Marijan Šimeg

UMJESTO UVODNIKA

U šezdeset i petoj, stanju „vrlo realnom” unatoč

„Realnost” sadašnja znači mnogima zbiljsku suprotnost od potrebnoga i željenoga, pa i zasluženoga, moglo bi se reći. Znači nekima, ne baš malobrojnima niti ekstremistima, eskalaciju „realnosti” koja prijeti opustošiti umijeća, zanos i stvaralaštvo učiteljske profesije, zatrti njezinu autonomiju i slobodu izraza struke, unijeti pasivnost u učiteljske redove, posijati apatiju i depresiju, beznađe i nepovjerenje… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Mislim da štrajk nije potreban. Stanje je vrlo realno. Svi moramo sagledati gdje se nalazi Hrvatska zbog procedure prekomjernog deficita. […] Svi ministri koji su prije mene bili, od Gvozdena Flege preko Dragana Primorca do ministra Fuchsa su kreirali obrazovni sustav koji danas imamo. Svi su nezadovoljni takvim obrazovnim sustavom. Ja to želim promijeniti i normalno je da nailazim i na one koji se ne slažu s time. Prema tome, tih 13 000 potpisa [pisma predsjedniku Vlade za smjenu ministra znanosti, obrazovanja i sporta] za mene su samo motiv da radim još više, još bolje u naredne dvije godine. […] Imam apsolutnu potporu i premijera, svih članova Vlade, svoje stranke [SDP] i svih suradnika u mom najužem timu u MZOS-u.

Dr. sc. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

RTL Danas, 11. siječnja 2014.

MEĐU NAMA

Kome je danas dobro?!

Takozvani neuspjeh peticije mogao bi se pripisati i svojevrsnim sabotažama poput one koju je samoinicijativno napravio jedan sindikalni povjerenik koji je pozvao članstvo u svojoj županiji da ne potpisuje peticiju samo zato što ju je pokrenuo „krivi” sindikat koji nije sudjelovao u pregovorima s Vladom, zato što Preporod nije u pregovaračkom timu, zato što se Preporod nije izborio niti za jedno pravo iz Granskoga kolektivnog ugovora koja sad prosvjetari gube, pa čak i zato što je nekadašnji čelnik Preporoda danas ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. Jednom riječju, zato što nijedan od tih argumenata nema veze s mozgom! Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Zimski seminar za geografe

Uloga geografije u razvoju prirodoslovnih kompetencija

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te Hrvatskog geografskog društva i Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 9. i 10. siječnja je održan državni dvodnevni stručni skup za učitelje i nastavnike geografije u u osnovnim i srednjim školama. Ovaj tradicionalni, 60. po redu seminar okupio je gotovo 600 sudionika iz svih krajeva Hrvatske, a tema mu je bila „Uloga geografije u razvoju prirodoslovne i srodnih kompetencija”. Sudionike skupa pozdravili su dr. sc. Dubravka Spevec, predsjednica Hrvatskog geografskog društva, dr. sc. Laura Šakaja, pročelnica Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje....

• Kritičko mišljenje

Tko su svi u realnome stanju?

U školama diljem zemlje „dan poslije” bio je tek još jedan od „radnih dana u školskoj godini”. Činjenica da se društvo, prije referenduma pa na njemu, podijelilo – možda jasnije no ikada – a da se pritom radilo o sadržajima koji se bitno odnose na obitelj, pa, svakako, i na odgoj, očito nije smatrana dostatnom za sustavni angažman škole. Dapače, od svih je čimbenika života u školi – i službeno – zatraženo da se sustegnu od iskaza koji bi se mogli propagandno tumačiti. Jer, škola bi – po nekoj prastaroj predodžbi – trebala biti negdje iznad socijalnih sukoba i političkih čarki, kao svojevrsna Kula bjelokosna... Piše Žarko Puhovski

• Zagreb: Međunarodna suradnja NCVVO-a

Upotreba IKT u učenju i poučavanju jezika

Svrha dvodnevnih radionica nije samo informiranje o pojedinim digitalnim alatima nego još više pedagoška pomoć u njihovom kvalitetnom korištenju u nastavnom procesu, odnosno u poučavanju i učenju stranog jezika…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i opekline

Trenutci nepažnje su najopasniji

Opečeno mjesto treba što prije uroniti u hladnu vodu. Ako je opeklina na mjestu koje se ne može uroniti, onda ju odmah treba politi nekoliko puta hladnom vodom ili isprati pod slavinom ili tušem. Treba skinuti svu odjeću koja pokriva opečeno područje, zatim ponovo politi hladnom vodom, pritom pazeći da se ne skida preko glave još vruću majicu, jer se tako može opeći lice djeteta. Polijevanje hladnom vodom po opeklini najvažniji je postupak da bi se smanjile posljedice opečenosti…

• Udruge: Hrvatski fotosavez

Fotografija kao kreativna škola

Savez od 1995. godine provodi programe za djecu i mlade, koji obuhvaćaju raspon od fotoslike, fotografije bez fotoaparata, crtanja na fotopapiru pomoću kemikalija, cameru obscuru, analognu fotografiju i crno-bijelu tehniku, sve do najsofisticiranijih digitalnih tehnologija i postupaka...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Osnovna škola Tina Ujevića, Zagreb: Humanitarni projekt Kap dobrote

Dobra djela, a ne dobre namjere

U našoj zemlji postoje superheroji. Ljudi koji daruju svoje vrijeme onima kojima je potrebna pomoć ne tražeći ništa zauzvrat. To su volonteri. Našim smo učenicima ove godine željeli otvoriti vrata tog svijeta nesebičnih dobrih djela i pravih ljudskih vrijednosti i pokazati im da svatko od njih može biti superheroj. Učenici su tijekom provedbe projekta u sebi prepoznali osobine dobrih volontera i postavili temelje za aktivno sudjelovanje u društvu budućnosti... Piše Daria Talić, školska knjižničarka, OŠ Tina Ujevića, Zagreb

• Domovinski rat u nastavi povijesti (1)

Prema novoj kulturi dijaloga

Na temelju vlastitih zapažanja i iskustava autor će iznijeti svoja razmišljanja o lekcijama o Domovinskom ratu kroz primjere iz čiste prakse koje je sam prošao u razredu, kroz seminare ili u neposrednom razgovoru s drugim kolegama. Ono što će čitatelji Školskih novina pročitati u ovome i nekoliko sljedećih nastavaka jesu njegova osobna iskustva koja želi podijeliti s drugima... Piše Marin Somborac, profesor povijesti, OŠ Ivana Filipovića, Osijek

• Suvremena nastava: Praćenjem postignuća učenika protiv „socijalne neprohodnosti”

Dobar nastavnik i kredom čini „čuda”

Nije lako ni jednostavno smanjiti i ukloniti sve neujednačenosti i nejednakosti u društvu i obrazovanju. Na tome se radi godinama, ali još uvijek smo daleko od toga da svako dijete u Hrvatskoj ima jednake mogućnosti svog rasta i razvoja, Praćenje i ocjenjivanje učenika trebalo bi pomoći da oni najsposobniji i najbolji navrijeme dođu do punog izražaja kako se ne bi „utopili” u prosjeku... Piše Ankica Benček

• Nastava prirodoslovlja: Jedna moguća tema za školski projekt

Čovjek je samo oponašatelj prirode

Velike stvari nas zapanjuju, male potiču na divljenje, genijalne stvari očaravaju. Svega toga ima u prirodi! Tehnološki napredak ljudi su postigli oponašanjem velikog broja rješenja u prirodi. Zapravo ljudi samo kopiraju ono što biljke i životinje čine već tisućama godina. Moglo bi se reći da je ljudska tehnologija još uvijek daleko iza prirode. Ovo bi mogao biti primjer za projektni oblik nastave u školi za prirodoslovlje... Piše Ivan Cerovec, pedagog i fizičar, Krapinske Toplice

REGIJA

• BOSNA I HERCEGOVINA | Odbili sudjelovanje u europskom programu za obrazovanje Erasmus

Vijeće ministara protiv uspješnih studenata i profesora

Da nitko nikome ne može nauditi i smjestiti kao svoj svome, potvrdile su bosanskohercegovačke vlasti otpisujući uspješne studente i sveučilišne profesore. Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH, i službeno je obavijestio šefa Misije BiH pri EU-u Igora Davidovića da Bosna i Hercegovina neće sudjelovati u europskom programu za obrazovanje Erasmus. U dopisu je naveo da nisu prikupljene suglasnosti na svim razinama vlasti u državi pa je Davidoviću samo ostalo to službeno priopćiti Europskoj uniji. Time je napravljena golema šteta državi, ali za nju vjerojatno nitko neće odgovarati.… Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE | Škole sve otvorenije za inovacije

Obrazovanje ukorak s vremenom

Svjetski kongres treba biti mehanizam za povezivanje svih koji se bave pitanjima dostupnosti visokog obrazovanja, on je veza između zajednica koje se bave pitanjima visokoškolske obrazovne jednakosti s organizacijama u privatnom i javnom sektoru koje oblikuju gospodarsko-društveni kontekst svake države ili društva… Prema Education news priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Budi mi prijatelj / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Školski neuspjeh / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Inkluzija utemeljena na modelu ljudskih prava / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Probni rad (1) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Videoigrama do novih spoznaja / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Arhitektura odgoja i obrazovanja / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Trebamo li vježbati kad obolimo / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Gvozd: Osnovna škola | Učenje o važnosti rane intervencije

• Sisak: OŠ braća Ribar | Učenički projekt o Irskoj

• Tučepi: Osnovna škola | Potraga za hrvatskom Pepeljugom

• Pakrac: OŠ braće Radić | U čizmicama šegrta Hlapića

MEDIJI           

• WEB | Sve o Obzoru 2020. (http://www.obzor2020.hr)

• TV | Za punu istinu o realnom stanju stvari (Peti dan / HTV3)

• KAZALIŠTE | Čarobnjak iz Oza -  Zagrebačko kazalište lutaka, prosinac 2013.

• KNJIGE | Hrvatski u upotrebi: 121 lekcija za bolje ovladavanje hrvatskim jezikom – Marko Alerić i Tamara Gazdić-Alerić, Profil, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Matematičko-fizički list, Lađa, Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Koji su prvi temelji uzgoju  / François de Salignac de La Mothe-Fénelon (1687.)
[…] Prije nego li djeca umiju podpuno govorit, moramo ju k obuci pripravljat. Gdje tko će možda misliti, da preveć kažem. Nu neka samo promisli, što radi diete, koje još ne može govoriti Ono uči jezik, koji će do malo umjet govoriti točnije, nego što učenjaci govore mrtve jezike, što su ih učili tolikim trudom, pa još u najzrelijoj dobi. Nu što znači: naučit jezik? Ne znači samo utuvit si u pamet silu rieči, već [kaže sv. Augustin] pazit na smisao svake rieči napose. Diete, veli on, uz svoju igru i viku opazi, koji predmet označuje svaka rieč. Ono to opazi, sad zamjetiv naravska gibanja tjelesa, što no se tiču predmeta, o kojih se govori, ili ih pokazuju, sad sbog česta opetovanja iste rieči, koja uviek isti predmet naznačuje. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Domaćeg ognjišta, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Nešto o razvitku pučke škole u bjelovarskoj podžupaniji (1887.) / Josip Medved

REPORTAŽA | 40 GODINA OŠ ŠIME BUDINIĆA, ZADAR

Mediteranski biser odgoja i obrazovanja

Ravnatelj Ivan Čular posebno se ponosi svojim kadrom koji se stalno educira, usavršava, pa u skladu s time i napreduje u zvanju. Tako je u zadnje tri godine dvanaest učitelja napredovalo u zvanje mentora, dok je pet učitelja već treću godinu na čelu županijskih stručnih vijeća… Piše Branko Nađ