Kultura kao važna sastavnica ukupnoga ljudskoga razvoja

TEMA BROJA: KULTURA I ODRŽIVI RAZVOJ

Kultura kao važna sastavnica ukupnoga ljudskoga razvoja

Kultura znatno pridonosi gospodarskom razvoju, budući da su kulturna baština, kulturne i kreativne industrije, održivi kulturni turizam i kulturne infrastrukture izvori stvaranja prihoda i novih radnih mjesta, čime će se poboljšati uvjeti života i poticati gospodarski rast zajednice, što će sve pridonijeti osnaživanju pojedinaca – naglašava se, među ostalim, u Rezoluciji UN-a Kultura i održivi razvoj, usvojenoj u prosincu prošle godine, koju ovdje donosimo u integralnom obliku (uz redakcijsku opremu) kako bismo osnažili ona nastojanja u našoj zemlji koja, u duhu spomnute rezolucije, također smjeraju snažnijem uključivanju kulture u razvojne planove...
Priredili Ivana Čavlović i Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Bitno se prešućuje, zbog čega - ne zna se

Nekada davno jedna je popularna radijska emisija završavala riječima kako, eto – ni te subote – nismo stigli u Babilon, no pokušat ćemo za tjedan dana ponovo. Pa smo nanovo čekali, svi mi kojima su godine s početka sedamdesetih bile godine mladosti, nadajući se da ćemo stići na željeno odredište, ondje gdje ćemo se bolje, možda i dobro osjećati… S današnjima očekivanjima u vezi, profesionalno i potkraj radnoga vijeka – nažalost – ni prošloga tjedna nismo bili te sreće da obrazovanje, po onome što je za njegovu budućnost bitno i presudno, bude predmet zanimanja politike na najvišoj razini, medija, najšire javnosti… Vlada RH i Ministarstvo, nastavljajući se baviti samo onim što moraju …… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Ako se učiteljima i svim zaposlenicima u obrazovnom sustavu na vrijeme predstave sve promjene, ako im se objasne korak po korak i pritom ih se pita što oni o tome misle, onda je promjena dobra. Međutim, ako se one uvode bez konzultacija sa zaposlenima u obrazovanju, normalno je da će se oni osjećati odsječeno od struke i posla pa će možda odbacivati uvedeno. Savjetovanje je iznimno važno u tom procesu.

Colin Bell, direktor Udruge za međunarodne britanske škole

Express (Zagreb), 11. travnja 2014., str. 29.

Jesam li poput Pilata? Kada vidim da je situacija teška, perem ruke i ne znam preuzeti svoju odgovornost i puštam da se ljude osuđuje ili sam čak ja taj koji ih osuđujem? Jesam li poput mnoštva koje nije znalo dobro je li na nekom vjerskom skupu, na suđenju ili cirkusu, i izabire Barabu? Njima je svejedno: bilo je zabavnije poniziti Isusa. Jesam li poput vojnika koji udaraju Isusa, pljuju ga, pogrđuju, zabavljaju se ponižavanjem Gospodina? Ili sam poput onih hrabrih žena, poput Isusove mame, koje su ondje stajale i šutke patile?... Kojoj sam od tih osoba nalik? Neka nas to pitanje prati tijekom čitavog tjedna.

Papa Franjo, u homiliji na Cvjetnicu 2014.

http://www.ika.hr, 13. travnja 2014.

MEĐU NAMA

Zvečkice za malog princa

Pored krize u Ukrajini, afričkih izbjeglica koji svakodnevno nadomak talijanskog otoka Lampeduse gube živote padajući u uzburkano more ili tonući zajedno s pretovarenim brodicama za koje su mislili da će ih dovesti u bolji život, pored stotina milijuna žednih i gladnih djece i odraslih diljem ovoga našeg plavog planeta, pored svih onih zataškanih i otkrivenih pretvorbenih marifetluka, pored svih proračunskih deficita i novca koji nedostaje u državnoj blagajni za sve ono što bi bilo normalno u jednoj normalnoj uređenoj državi koja pretendira da svojim građanima osigura kvalitetno obrazovanje, sjajan zdravstveni sustav i bezbrižnu treću dob – dakle, pored svega toga, ali i mnogih drugih stvari koje muče prosječnog građanina ove zemlje koji barem malo misli svojom glavom, mediji su nam prošloga četvrtka i petka kao poslasticu ponudili priču o „doživljajima princa Georgea”... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Kaštel Novi: Otvorena nova školska zgrada OŠ Bijaći

Bolji uvjeti za buduće generacije osnovaca

Nova škola ima i zanimljivi izložbeni prostor u kojem je Muzej grada Kaštela postavio izložbu koja je nastala prije nekoliko godina povodom obilježavanja stote obljetnice stare školske zgrade??...

• Zagreb: Na Regionalnoj Domijadi natjecalo se 14 domova iz središnje Hrvatske

Kreativno ispunjavanje slobodnog vremena srednjoškolaca

Takav rad ima i preventivnu funkciju u smislu međusobnog druženja i povezivanja učenika, kako unutar doma tako i među različitim domovima. Na taj je način učenička mladenačka energija usmjerena u pozitivnom smjeru, a i vrijeme provode u stvarnom, a ne jedino i isključivo u virtualnom druženju s vršnjacima...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Najmlađe dijete u obitelji

Roditeljska ljubav za svu djecu

Najmlađe dijete često je društveno i otvoreno prema okolini, češće će i riskirati, što mu stvara mogućnost i više prilika. Najmlađi se uglavnom ne opterećuju mišljenjima drugih. Vole rizike i ne boje se uzeti stvari u svoje ruke, jer se ne brinu previše oko posljedica…

• Opatija: Proljetna škola HPKZ-a

Kako izabrati dobar udžbenik

Hrvatski pedagoško-književni zbor u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba organizirao je od 31. ožujka do 2. travnja u Opatiji stručno-znanstveni skup, Proljetnu školu Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Na skupu je sudjelovalo oko 200 sudionika – odgojitelja u predškolskim ustanovama, učitelja, nastavnika i profesora, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića, osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova, predstavnika osnivača odgojno-obrazovnih ustanova te Ureda državne uprave…

• Udruga: Hrvatsko društvo književnih prevodilaca

Prevoditelj ne smije biti nevidljiv posrednik, nego kreativan koautor

Prijevod upada u oči tek kad je toliko loš da prelazi u besmislice ili nerazumljivosti. U doba kada se izdaje toliko prijevodnih naslova godišnje, svijest o važnosti dobrog prijevoda i jezično dorađenoga hrvatskog izdanja trebala bi biti posebno izoštrena, jer upravo čitanjem književno vrijednog i jezično ispravnog teksta čitatelj razvija vlastiti jezik...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Gregory Makrides: Ciparski matematičar o učenju matematike pomoću novih metoda

Kako učenike vratiti na obrazovno igralište

Mnogi roditelji i djeca smatraju da je matematika dosadan i težak predmet, jer se govori da je matematika preapstraktna i nije pristupačna, pa mnogi učenici umjesto da uče matematiku previše vremena provode pred televizorom, kompjutorom ili igrajući se na mobitelima – kaže Gregory Makrides... Piše Marijan Šimeg

• Učenička natjecanja: Od lijepe vizije do manje lijepe stvarnosti

Kad mi svega bude dosta...

Osnovati glumačku družinu, pa iščitavati dramski tekst, održavati čitaće probe, podijeliti učenicima uloge, popeti se na scenu i zajednički režirati dramu – koraci su koji omogućuju učenicima i njihovu mentoru prodore u beskonačne svjetove umjetnosti. Nakon svega sudjelovati na LiDraNu i predstaviti se publici osjećaji su koji se mogu povezati s isključivo pozitivnim kategorijama. No je li tomu uistinu tako? Piše Ivan Janjić, profesor hrvatskoga jezika, I. gimnazija, Zagreb

• Sjećanja: Jozo Vrkić, hrvatski književnik (1941. – 2013.)

Ozračjem ljepote svladavao je ljute pute

Riječ je o čovjeku koji se usprkos svemu mogao srčano nasmijati, koji je i želio i znao toplo zagrliti dragu osobu, koji je svojom rečenicom/dušom grlio Čovjeka. Takav je bivao i u u druženju s učenicima u školi. Jednako uvjerljiv i riječima i govorom tijela, interpretirajući bajke i priče za djecu, rasplamsavao je dječju maštu, risao je na tim nevinim licima izraze radoznalosti, suosjećanja, saživljavanja, odobravanja, suprotstavljanja... Piše Ivanka Pavić, prof., učiteljica savjetnica za Hrvatski jezik, OŠ Matka Laginje, Zagreb

REGIJA

• Srbija: Konferencija sindikata obrazovanja balkanskih zemalja

Učitelji su sve stariji, a mladi nisu zainteresirani

U cijeloj Europi raste trend starenja nastavničkog zanimanja i sve se više povećava postotak zaposlenih koji će u idućih nekoliko godina otići u mirovinu, dok su istodobno mladi primorani započinjati karijeru u vrijeme krize... Prema Prosvetnom pregledu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Nastava stranog jezika: Primjena teorije višestrukih inteligencija Howarda Gardnera

Kulturni okviri u osam dimenzija

Kada se primijeni u učionici, teorija višestrukih inteligencija polazi od toga da je svaki učenik darovit. Nastavnici igraju važnu ulogu u vrsti inteligencije koju razvijaju kod učenika, jer pojedinac ima mnogo sposobnosti i talenata, ali ih treba otkriti i njegovati... Prema Infed.org priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Čari učiteljskog zvanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Prehrambene navike učenika / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Polaganje stručnog ispita za knjižničara / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | I roditelji trebaju odgoj za medije / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Umreženo učenje / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Seksualno zlostavljanje djece / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: Osnovna škola braće Radić Botinec | Međunarodni dan dječje knjige

• Samobor: OŠ Bogumila Tonija | Županijsko atletsko natjecanje

• Budinščina: Osnovna škola «Vladimir Nazor» | Poučne kazališne igre

• Barban: OŠ Jure Filipović | Šetnja uz more život znači

MEDIJI

• WEB | Rasprave o obrazovanju i priče o školi http://ladislav-bognar.net

• TV | Uzmi kulturi, «spasi proračun» (Pola ure kulture / HTV1)

• TJEDAN GLAZBE ZA MLADE | Od Lisinskog do Olivera

• KNJIGE | Slobodan Uzelac i Gordana Bujišić, Osnove socijalne konfliktologije, Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić”, Zaprešić, 2014.

• ČASOPISI | Libri & liberi, Dijete/vrtić/obitelj, Djeca u Europi

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Je li obrazovanje slobodno ili prisilno? / Lav Nikolajević Tolstoj (1862.)
[…] Prošavši tečaj povijesti filozofije pedagogije, vi ne ćete naći u njoj kriterij obrazovanja, nego nasuprot jednu općenu misao, koja je nesvijesno u temeljima svih pedagoga, usuprot njihovu čestomu međusobnom nesuglasju, – misao, koja će nas uvjeriti, da tu nema spomenutoga kriterija. Svi oni, počevši od Platona pa do Kanta, teže za jednim: da oslobode školu od historijskih spona, koje ju stežu, hoće da pogode to, što je potrebno čovjeku, i grade svoju novu školu na tim potrebama, koje su više ili manje vjerno pogodili. Luther je tražio, da se Sveto pismo uči iz originala, a ne iz komentara svetih otaca. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole i Školskih novina

Malo povijesti, zemljopisa, geologije, sociologije i narodnog gospodarstva u pučkoj školi (1911.) / Vjekoslav Koščević

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA OŠ JURJA ŠIŽGORIĆA, ŠIBENIK

Najsuvremenija tehnika i kvalitetan odgoj

Ravnatelj Emil Smerdel priznaje da je iznimno zadovoljan kvalitetom učiteljskoga kolektiva, često se stručno usavršavaju, usvajaju i u svakodnevni školski rad unose nove metode, nove pedagoške principe, nove metodološke spoznaje… Piše Branko Nađ