Pripremamo sadržaj…
Zbog neujednačenih uvjeta obrazovanja u osnovnim školama, dovodi se u pitanje postizanje navedenih ciljeva ove reforme. Primjerice, sve škole nemaju potreban broj stručnih suradnika, školsku dvoranu, blagovaonicu i druge uvjete iz Državnoga pedagoškog standarda, a iz nacrta eksperimentalnog programa nije razvidno na koji će se način i kojom dinamikom to osigurati, naveli su u Uredu dječje pravobraniteljice...
Napisala Mirela Lilek / Jutarnji list
Čini se da je rečenim izmjenama ZOR-a Vlada lagano bacila kost oko koje se sad sindikati međusobno glođu. Za neke sindikate i njihove ambiciozne lidere takav bi sustav nagrađivanja mogao inicirati velike promotivne akcije ‒ one kokošarske ‒ u stilu učlanite se u moj sindikat pa ćete imati sve benefite ovoga svijeta kojima bi se, usput budi rečeno, moglo prigovoriti da su se sveli na borbu za novo članstvo, ali i prilijepiti priču o sindikalnoj sebičnosti i uskogrudnosti. Ključno je i pitanje hoće li zbog spominjanih benefita odjednom svi sindikati nabujati od članstva koje će se prelijevati preko nekakve virtualne ograde...
Zanima me samo u kojoj će se mjeri (po)slušati ta ista struka i svi koji su vezani za djecu te koliko će se tih komentara možda iskoristiti za moguća poboljšanja u pilot-projektu koji bi tek trebao krenuti, iako se već naveliko najavljuje kao gotova stvar (a još nismo saznali ni podatak ima li na popisu zainteresiranih barem 50 škola)...
Osam zagrebačkih srednjih škola ove će godine provoditi prijamne, u suradnji će pripremiti jedinstveni ispit iz istog predmeta za provjeru znanja za upis u isti obrazovni program te će međusobno priznavati rezultate, potvrdilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Radi se o dogovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja i zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje zahvaljujući kojem učenici više ne će morati u više dana polagati isti predmet u nekoliko škola koje provode isti obrazovni program...
Država je kroz EU fondove osigurala dovoljno novca za sve promjene koje su predviđene. Na raspolaganju imamo oko 1,5 milijardi eura, a glavnina toga odnosi se na izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole čime ćemo postići da sve škole u RH napokon rade u jednoj smjeni. Uz to u sklopu eksperimentalnog programa predvidjeli smo dodatnih prosječno 300 000 eura po školi, a što će sama škola odabrati jest na njoj, od prilagodbe blagovaonica, opremanja, nadalje, kaže ministar Fuchs…
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević objavila je izvješće o radu u 2022. godini, u kojoj je njezin ured postupao u ukupno 3799 predmeta od kojih se 1932 odnosilo na nove prijave, pritužbe, upite i zahtjeve vezano za povredu pojedinačnih prava djece. Najveći broj prijava ponovo je zaprimljen u području obrazovanja te ostvarivanja roditeljske skrbi…
Knjiga Branke Rudman govori o važnosti scenske lutke u djetetovu životu od vrtićke dobi do tinejdžerskih godina i donosi bogat izbor igrokaza koji bi mogli naći svoje mjesto i u budućim čitankama, smatra recenzentica Željka Horvat-Vukelja...
Mi u prosvjeti moramo biti svjesni svoje važne uloge u društvu i više cijeniti sami sebe. Stvaranje bolje i pravednije Hrvatske započinje upravo od nas zaposlenih u odgoju i obrazovanju. Škola mora biti najbolji dio društva, a ne njegov odraz. Samo trud, sposobnost i znanje trebaju biti kriterij uspjeha, smatra ravnatelj Darko Sočev...
• Međuškolski projekt triju osnovnih međimurskih škola u povodu Međunarodnog dana dječje knjige
Međuknjižničnim projektom „Sreća je u knjigama”, pod geslom „Sretna djeca pišu sretne priče”, između triju međimurskih škola – Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice, Osnovne škole Ivanovec te II . osnovne škole iz Čakovca – obilježen je Dan dječje knjige. U projektu su sudjelovale književnica Sanja Pilić i naš najveći izdavač školskih knjiga – Školska knjiga iz Zagreba…
Osobe starije životne dobi generacija su s najvećim kapacitetom – iskustvom. Od 2009. godine svakog 29. travnja obilježava se Europski dan međugeneracijske solidarnosti kako bi se osvijestila u javnosti važnosti suradnje među generacijama i uključivanjem svih generacija u proces pronalaženja rješenja i odgovora na probleme suvremenog življenja...
Potaknuti prošlogodišnjim pozitivnim iskustvima i lijepim sjećanjima, učenici Srednje škole Ivana Trnskoga iz Hrvatske Kostajnice i ove su godine u sklopu projekta Erasmus+ „Time to change 2” posjetili Frankfurt na Majni. Riječ je o projektu koji je u razdoblju od 20. studenoga 2022. pa sve do 3. prosinca 2022. godine omogućio dvotjednu stručnu praksu za ukupno 14 učenika u jednom od najvažnijih poslovnih središta Europe…
Iako su stranice naših negdašnjih školskih i pedagoških časopisa ispisivali uglavnom domaći autori, znalo se dogoditi da u njima bude objavljen i prijevod kojeg članka suvremenog inozemnog autora, odabran – pretpostaviti je – po tome koliko obrađena tema(tika) može biti zanimljiva i korisna hrvatskom čitateljstvu, u prvom redu onome iz učiteljskih redova. U tom pogledu, posebice potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, u otvaranju prema inozemnim piscima i prilozima prednjačio je HPKZ i njegov Napredak. Iz mnoštva primjera te vrste donosimoulomak članka jednoga talijanskog autora...
„Odgođeno učenje” uzrokovano zatvaranjem škola tijekom pandemije koronavirusa bilo je među najvećim brigama ispitanika. Nedavni podatci iz Destatisa otkrili su da se broj djece koja ponavljaju akademsku godinu povećao za 67 posto između 2021. i 2022.; u akademskoj godini 2021./2022. čak 155 800 učenika ponavljalo je godinu. Rezultati istraživanja stižu u trenutku kada se Njemačka bori s nedostatkom nastavnika, a trenutačno je upražnjeno između 32 tisuće i 40 tisuća nastavničkih radnih mjesta....