
Obrazovanje za održivi razvoj je obrazovanje za život, odnosno za sva¬kodnevno ponašanje i djelovanje. Ono uključuje stjecanje znanja, ali znanje bez vrijednosti i stavova nije dostatno. Nužno je steći procedu¬ralna znanja i razviti spremnost za uključivanje i djelovanje u skladu s vlastitim uvjerenjima i načelima. Stoga obrazovanje za održivi razvoj ne bi smjela biti samo još jedna tema u kurikulumu...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Diana Garašić, Nevenka Pokos, Marijana Magdić, Gordana Pintar, Teana Tomažin, Paola Gattoni Ukota, Ivana Kardo, Sandra Milek, Lydia Lugar...
Ako je suditi po dojmovima i stavovima hrvatskih građana (glede svrhe života, socijalnih kontakata, financija, zajednice te fizičkoga zdravlja), registriranih u najnovijem Gallupovu istraživanju, dijelimo mjesta na dnu ljestvice (ne)zadovoljstva životom. Zašto? Možda bi nama bilo najlakše za to „optužiti” prekomjernu malodušnost, posvemašnju depresivnost i/ili zarazni očaj što sputava građane u šestoj godini krize kojoj se kraj ne nazire, zasad... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Stanje u društvu nije samo posljedica grešaka nekih političara i pojedinaca, nego je i rezultat našeg načina života. Godinama smo trošili više nego što smo zarađivali i sada je došlo vrijeme otrežnjenja. Morat ćemo raditi puno više, a za puno manje. A nevolja je i to što se svi opiru promjenama. […] Što su programi ljepše napisani, to su neizvodljiviji. Poznata je to stvar. Nama ne treba jedan veliki potez, nego tisuće mladih.
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU
Nedjeljni Jutarnji, 21. rujna 2014., str. 27.
Školstvo je ulaganje i onda sigurno nakon nekog vremena, doduše znatno duljeg nego u gospodarstvu, ostvarujete dobit. Na svaku uloženu kunu vrati se barem još jedna. […] Treba osigurati putem javnih sveučilišta besplatno obrazovanje do magistarske razine svakomu, a sustavom stipendija na doktorskoj razini onima koji su za to sposobni.
Dr. sc. Damir Boras, novi rektor Sveučilišta u Zagrebu
Vijenac, 18. rujna 1014., str. 5.
Mogli smo od srednjoškolki čuti da je posve normalno „markirati? s nastave ako nisi učio, a sprema se ispit iz kojega ne želiš dobiti „jedinicu?. Normalno je otići s nastave ako ti je dosadno, ili ti se ne da sjediti u razredu, ili ne voliš profesora, pa zašto da uopće boraviš u školi. Radije odeš s društvom u obližnju birtiju na kavu pa se u školu vratiš kad ti valjda i tamo postane dosadno. Tako to objašnjavaju srednjoškolci pa i osnovci koji vjeruju da je „markiranje? u posljednjih nekoliko godina stalno u modi. Čak štoviše, poželjno je da se tretira kao modni dodatak koji moraju nositi baš svi. I to bez ikakvih posljedica... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
• MZOS: Javna rasprava o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i roditeljski poslovi i karijere
• Vojno školovanje: Prisega kadeta u Učilištu „Petar Zrinski”
• Zagreb: Udruga Pragma predstavila edukativno-didaktički kalendar
Kalendar je besplatan i može se koristiti kroz cijelu školsku godinu ili samo jedan mjesec, ovisno o potrebama nastavnika i učenika, raspoloživom vremenu te kao pomoć nastavnicima u provedbi kurikuluma građanskog odgoja...
• Gimnazija Vukovar: Računalna tehnologija u službi unaprjeđivanja kvalitete
• OŠ „G. Martinuzzi”, Pula – PŠ Galižana: Terenska nastava na Brijunima
• Osuvremenjivanje nastave: Kako povećati učinkovitost u zadanim uvjetima (2)
• Izazovi suvremenog odgoja: Pedagogija - znanost - religija
Nije potrebno u udžbenicima biologije ograđivati se napomenom da se neki dijelovi gradiva mogu tumačiti na nastavi vjeronauka različito i da se tamo može više čuti o postanku čovjeka, života, vrsta. Mjesto toga dovoljno je reći, prije na satu Vjeronauka nego na satu Biologije, da postoje razne vrste znanja i istina i da je najvažnije koliko ta znanja pridonose očovječenju čovjeka... Piše Marija Ajša Peuc, diplomirana pedagoginja u mirovini,
Zagreb
• Crna Gora: Sve je češće stjecanje akademskog zvanja bez provjere
„Država može stvoriti okvir za uspješnu borbu protiv plagiranja. Zamislite samo kakav bi učinak moglo imati pravilo prema kojem bi se fakultetima mogla uskratiti akreditacija propuste li otkriti ili sankcionirati najgrublja plagiranja?”, kaže Fulbrightov istraživač na Pravnom fakultetu u Washingtonu Vladimir Leposavić... Prema Vijestima priredio Ivica Buljan
• OECD: Visokoobrazovane osobe zarađuju dvostruko više od srednjoškolaca
Najnoviji izvještaj Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj „Pogled na obrazovanje 2014.” pokazao je da ekspanzija obrazovanja nije prerasla u inkluzivnije društvo. Obrazovanje može izvesti ljude iz siromaštva i socijalne isključenosti, ali da bi se to dogodilo treba raskinuti vezu između društvenog zaleđa i mogućnosti za obrazovanje... Prema OECD priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Razgovarajmo što više sa učenicima / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Primjena novih propisa - razredništvo / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Novi Zakon o radu (4) / Olivera Marinković, dipl. iur.
• SIGURNOST NA INTERNETU | Oznaka eSigurnosti / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Nastavničke kompetencije za informacijske tehnologije / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Trebamo li dodatne vitamine u prehrani / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Zagreb: Učenički dom Škole za primalje | Šetnja Zagrebom za nove učenice
• Donja Voća: OŠ Andrije Kačića Miošića | Mali voćanski pjesnici u Rešetarima
• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Posjet školi imenjakinji u Brestovcu Orehovičkom
• Sveti Ivan Žabno: OŠ «Grigor Vitez» | Uskoro nova područna škola u Cirkveni
• WEB | Picasso iz HAZU na Europeani http://exhibitions.europeana.eu
• TV | Stilovi i razdoblja rocka (Sedam razdoblja rocka, 1/7 - HTV2)
• KAZALIŠTE | HNK Zagreb u sljedećoj 154. sezoni
• KNJIGE | Prof. dr. sc. Mile Silov, Pedagoške ideje Don Bosca, Makarenka i Neilla, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014.
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Lađa
Broj učenika opada, jer su uvjeti za život u ovome kraju dosta teški. Škola je prostrana, u jednoj bismo smjeni mogli primiti čak 320 učenika, dok smo u jednom razdoblju u povijesti imali i dvostruko više od toga. Ali ljudi iseljavaju iz loborskoga kraja, odlazi se trbuhom za kruhom, govori Krešimir Krivdić, ravnatelj Osnovne škole Franje Horvata Kiša...… Piše Branko Nađ