Izborni predmeti nisu prava mjera

TEMA BROJA: DRŽAVNA MATURA IZ PRIRODOSLOVNOG PODRUČJA

Izborni predmeti nisu prava mjera

Cilj je svih obrazovnih sustava osigurati što višu razinu znanja, vještina i sposobnosti učenika u predmetima prirodoslovnoga područja, jer se, među ostalim, važnost ovih predmeta očituje u ulozi koju imaju u gospodarskome potencijalu i razvoju pojedinoga društva. No, ispiti izbornog dijela državne mature ne mogu poslužiti kao mjera usvojenosti znanja i razvijenosti vještina iz pojedinoga predmeta na razini cjelokupnoga obrazovnoga sustava i njegovih pojedinih segmenata...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školski novina govore Žaklin Lukša, Zrinka Topličan, Emil Šatalić...

MEĐU NAMA

Želimo li iskoristiti vlastitu pamet?

Ti su mladi stručnjaci u svojim istraživanjima krenuli neutabanim stazama, prepustili se slobodi i samostalnosti i nadasve kritičnosti te tako stekli neizbrisivo iskustvo koje obilježava život i daljnje djelovanje svakog od njih. No, pitanje je koliko društvo i država u kojoj žive i rade prepoznaju njihove potencijale, koliko je država spremna učiniti salto mortale i konačno oživotvoriti, opredmetiti onu izlizanu i skoro zaboravljenu sintagmu sažetu u dvije riječi – zemlja znanja… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Vezanost za školu je moćan mehanizam za prevenciju štetnih ponašanja koju zapravo svakog dana na svakom satu radi svaki nastavnik. I to je ono što određuje stav učenika prema školi.

Prof. dr. Petar Bezinović

Novi list, 5. studenoga 2011.

AKTUALNO

• Dan Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište kao motor razvoja

Predsjednica vlade Jadranka Kosor podsjetila je kako je i ona sama studirala i diplomirala na Pravnom fakultetu te je istaknula važnost Sveučilišta u Zagrebu za cijelu zemlju. Ona je, uz čestitke za Dan sveučilišta, podsjetila da je vlada prošle godine za Sveučilište izdvojila 1,222.715 kuna, a ove 1,251.750,983 kuna…

• Zagreb – Predstavljen TV spot Slijepi su oni s predrasudama

Empatija se uči od rođenja

Glavni je cilj projekta osnaživanje djevojaka i žena s oštećenjem vida, podizanje njihovog samopouzdanja, poboljšanje komunikacijskih vještina kroz različite radionice i poticanje tih žena i djevojaka da se s više vjere u svoje mogućnosti uključe u društveni život...

• Razgovor: Dr. sc Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Društvo ne cijeni mlade znanstvenike

U općem procesu dehumanizacije logično je da humanističke znanosti padaju u drugi plan. Logika neposredne korisnosti se pita – kakva je korist od čitanja Dantea, pjesnika koji je živio prije sedamsto godina? Odgovor bi bio – a kakva vam je krajnja korist od te koristi kojom sve mjerite? Od kulture, znanosti, umjetnosti možda se ne živi, ali one predstavljaju stup i smisao ljudske zajednice…

• Predškolski odgoj - Djeca i hrana

Odbijanjem hrane do pažnje

Nejedenje može biti simptom pojačane potrebe djeteta za pažnjom i pripadanjem, bilo u svrhu manipuliranja odgojiteljem ili roditeljem, bilo zbog činjenice da je dijete „zaboravljeno” ili zanemareno. Iskustvo ukazuje na vjerojatnu češću mogućnost da će dijete imati veću realnu potrebu za pažnjom u vrtiću, osobito jaslicama, gdje se odgojitelj po službenoj dužnosti mora baviti svom prisutnom djecom…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Nastava vjeronauka – Škola u prirodi u samostanu

Internet zamijenili „franjevačkim laboratorijem”

Ono što se na prvi pogled činilo nemogućom misijom ipak je realizirano, i to iznimno uspješno. Učenici sedmih razreda iz dvije osnovne škole talijanske nacionalne manjine iz Rijeke, Gelsi i San Nicolò, sa svojim nastavnicima, proveli su od 10. do 14. listopada  pet nezaboravnih dana u samostanu Svetoga Frane u gradu Cresu u jednoj sasvim posebnoj školi u prirodi... Piše Katica Dessardo, vjeroučiteljica u OŠ – Scuola elementare „Gelsi”, Rijeka

• Kako razgovaramo u našim školama? (10)

Ja-poruke u razgovoru s učenicima

U izravnoj i iskrenoj Ja-poruci iznosimo jedan drugomu ono što mislimo, osjećamo, trebamo, želimo, strahujemo i očekujemo. To su riječima iskazane naše misli i osjećanja, potrebe i želje, raspoloženja i nade, strahovi i neizvjesnosti... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Održan 33. svjetski kongres InSEA-e

Novi prostori za obrazovanje u umjetnosti

Svjetski i europski kongresi Međunarodnog društva za obrazovanje putem umjetnosti prigodaa su za širenje i razmjenu novih spoznaja i istraživanja u likovnoj pedagogiji. Upoznavanje s novim metodama i dostignućima pomaže u razvijanju dječje likovne kreativnosti. Sudionike i goste kongresa obogaćuje upoznavanje  i druženje s priznatim pedagozima vizualne kulture iz čitavog svijeta, ali i upoznavanje kulture i tradicije raznih zemalja... Piše Dijana Nazor, prof. likovne kulture – restauratorica

• Nastava u muzeju - Hrvatski prirodoslovni muzej

Carstvo stijena i minerala

Izložba Stjenoviti planet Zemlja treći je i posljednji dio izložbene trilogije, čime je zaokružen stalni mineraloško-petrografski muzejski postav Muzeja i logičan je nastavak dosadašnjih izložbenih cjelina Od zbirke do Muzeja i Carstvo minerala. Sada je to cjeloviti stalni postav koji nam otkriva onaj, po mnogima i najzanimljiviji dio prirode, često skriven duboko pod zemljom, koji zahvaljujući ovakvim izložbama postaje dostupan javnosti... Piše Renata Brezinščak, dipl. ing. viša muzejska pedagoginja

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Međunarodni okrugli stol

Mobilnošću do osiguranja kvalitete

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji nekoliko potpuno različitih sustava implementiranja prvog i drugog ciklusa Bolonjskog sustava, što onemogućava provođenje osnovne misije cjelokupne Bolonje, a to je mobilnost profesora i studenata… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• AFRIKA | Istraživanje Instituta za statistiku

Dvije trećine afričke djece bez srednjoškolskog obrazovanja

„Obrazovana populacija najveće je bogatstvo države. Nejednakosti, a posebno one koje se odnose na isključivanje djevojaka iz srednjoškolskog obrazovanja u mnogim zemljama, imaju goleme implikacije za ostvarivanje svih međunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva” – kazala je ravnateljica UNESCO-a Irina Bokova… Prema UNESCO priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Aktivno učenje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Javni radovi / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Natječaj za izbor ranvatelja škole / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Medulin | Poučan i zanimljiv sat povijesti

• Pakrac | Slastan Dan hrane

• Veliki Bukovec | Međuinstitucionalna suradnja

• Noć knjiga | Čitanje uz svijeće

MEDIJI           

• WEB | Hrvatska srednja škola u internetskoj inačici (http://srednja.hr)

• KAZALIŠTE | Mrzim istinu, Teatar ITD, Zagreb 2011.

• KAZALIŠTE | U Čakovcu održan 14. Assitej

• KNJIGE | Slikom kroz prošlost / Dario Musić i Miroslav Ulčar, 2011.

• ČASOPISI | Matica, Vukovarsko-srijemski učitelj, Alkica

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (31)

U stalnom postavu Hrvatskoga školskog muzeja, u cjelini Učila – Početno čitanje i pisanje, posjetitelji mogu razgledati zanimljiva i vrijedna nastavna pomagala koja su se koristila na nastavi učenja materinskoga jezika: školske pločice, pernice, guščja pera, tintarnice, drvena pera, bočice za tuševe, čitanke, vježbenice... Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Učiteljskog doma, Narodne prosvjete i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Pravila o čuvanju zdravlja (za odraslije učenike i učenice pučkih i građanskih škola, za učenike nižih razreda gimnazija i realka i za pitomce i pitomice preparandija) / Lav Burgenstein (1907.)

REPORTAŽA | 150 GODINA OSNOVNE ŠKOLE LJUBEŠČICA

Nadaleko poznati po školskoj zadruzi

Najveća prepoznatljivost ove škole jest školska zadruga, koja postoji od davne 1957. godine. Niz godina zadruga se bavila uzgojem kukuruza i dobivali su brojne nagrade za kvalitetu zrna. Posljednjih nekoliko godina prebacili su se na pčelarstvo, stoga djeca zaista uživaju u toj neobičnoj aktivnosti, koje nema ni u jednoj drugoj školi ovoga kraja… Piše Branko Nađ