I ne samo učenikov drugi dom

TEMA BROJA: RAD U PRODUŽENOM BORAVKU

I ne samo učenikov drugi dom

Još prije dvadeset i više godina bilo je jasno da su motivi za uvođenje produženog boravka manje utemeljeni na pedagoškim razlozima – argument da bi nakon završetka redovne nastave u jutarnjem turnusu djeca ostala u školi kako bi se mogla nastaviti baviti djelatnostima koje su osnova za uspješnu buduću nastavu, a kojima se mogu baviti samo kod kuće – a više na egzistencijalnima, što znači da djeca nakon završetka nastave ostanu u školi dok su njihovi roditelji na svome radnom mjestu... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Gordana Kovač Bluha, Romana Kutlača, Jasna Horvat, Anamarija Čorko, Jura Troje, Kristina Daloš, Jagoda Koščević, Tatjana Bandera-Mrakovčić...

UMJESTO UVODNIKA

Što li je u leglima skrivenih kurikuluma?

Zar vam kadšto ne dođe, poštovani čitatelji, da se pitate, ili s bližnjim podijelite pitanje: Pa, dobro, koje je to stoljeće vani?!

Dok gotovo svakodnevno bivamo izloženi raznolikim činjenicama u prilog spoznaji o dubokoj podijeljenosti hrvatskoga društva, dok nas „biju” (poput onih nevera i kiša) oluje nevremena prouzročena ekstremizmima (radikalizmima i isključivostima) različitih, nerijetko primitivnih svjetonazora, dok svjedočimo – kao u nekom polumraku – posvemašnjoj neizvjesnosti glede polazišta, usmjerenja i ciljeva buduće obrazovne politike, u strepnji i strahu gotovo egzistencijalnom da ne bude opet – avaj! – „ispočetka”, nanovo tobože…

Zbog svega toga, ili svemu tome nasuprot, nije baš lako, danas, u nas, osmišljavati i zagovarati kakvu bi to školu trebalo stvarati… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Reforma obrazovanja ne može se raditi uz rezove. Ako smo se nacionalnim konsenzusom dogovorili da idemo u reformu, onda to moraju pratiti sredstva. To je važno jer hrvatski obrazovni sustav približava europskom, što znači da će naša djeca imati bolje školovanje i stabilnost sustava. Druga važna stavka jest potreba učiniti našu znanost spremnom na izazove gospodarstva. Više brige moramo dati postdoktorandima, oni moraju biti bliže gospodarstvu. Taj model suradnje obrazovanja i gospodarstva moramo osmisliti. Moramo osigurati i bolje funkcioniranje Zaklade za znanost, čija sadašnja sredstva od 79 milijuna kuna, predstavljaju proračun omanjeg njemačkog sveučilišta. Taj iznos treba barem udvostručiti, aktivirati i druge izvore.

Dr. sc. Predrag Šustar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

Jutarnji list, 5. veljače 2016., str. 10.

MEĐU NAMA

Tko umjesto škole odgaja djecu?

I koliko god kao društvo i država novca uložili u silne preventivne programe, koji su sjajni i u kojima se mladi nauče pristojno razgovarati, nauče mirno rješavati svoje sitne čarke, čuju barem da bi trebali biti tolerantni prema svima koji su drukčiji od njih, u kojima dobivaju samo pozitivne informacije i poticaje, čini se da sve to pada u vodu jer škola očito ne može sama. A nikada nije ni mogla sama i odgajati i obrazovati mlade generacije. Uvijek su u tom poslu nedostajale, a i dan danas nedostaju, sve druge neophodne karike koje bi trebale odgojno djelovati i biti uzor našim najmlađima – od roditelja, socijalnih službi, zdravstvenog sustava, političara, policije do nevladinih udruga i vjerskih zajednica. Mogu li oni poslati pozitivne poruke mladima i postati im uzori... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• HAZU: Nakladnička djelatnost u 2015. godini

Akademija - glas razuma i stabilnosti

Akademija je u 2015. objavila 95 svezaka raznih publikacija: 15 knjiga, 14 zbornika radova, 41 svezak časopisa, 12 kataloga izložbi, 3 knjige sažetaka i 10 spomenica preminulim akademicima, od čega je samostalno objavila čak 78 svezaka, a pod njenim je pokroviteljstvom u 2015. godini objavljeno još pet publikacija. Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti poduprla je izdavanje 125 publikacija, od kojih je 27 Akademijinih izdanja, a članovi HAZU su izvan Akademije u 2015. objavili 67 knjiga, tako da je u 2015. zahvaljujući Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti objavljeno ukupno 265 publikacija...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Zašto postati ravnatelji kad znamo da…?!

Budući da smo na mjesto ravnatelja došli bez „alata“ (formalnog obrazovanja), da je posao ravnatelja opisan kao svakodnevno donošenje odluka, onda mislim da nam je upravo intuicija bila vrlo vrijedan, često i jedini alat... Piše Jadranka Stojković, ravnateljica DV-a Radost Jastrebarsko

• Agencija za mobilnost i programe EU

Erasmus+ ispunio očekivanja i otvara nove mogućnosti

Od siječnja 2014. godine, kad je počela provedba najvećeg programa Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta – više od milijun građana Europske unije dobilo je priliku sudjelovati u 18 000 projekata u okviru programa Erasmus+…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i roditeljska strogost

Ne pretjerivati sa strogošću

Od djece se očekuju ponašanja za koja ona još nisu zrela, primjerice da trogodišnjak sprema svoje igračke samostalno ili da po prirodi nestašno i nemirno dijete u gostima bude mirno, da ništa ne dira, ne razbacuje stvari, bude pristojno u svakom trenutku. Takvi zahtjevi su pretjerani i neprimjereni…

• Razgovor: Professor emeritus Josip Milat

Školski sustav nije stvar nijedne stranke ili njezine ideologije

Apeliram na kolegu Jokića i njegov ekspertni tim da izdrže do kraja, a na ministra Šustara da ne poklekne pred nasrtajima stranačkih i lažnih pedagoških autoriteta, pa makar bili i akademici i vrhunski stručnjaci koji svojim destrukcijama samo generiraju kaos u hrvatskome školstvu...

• Nadareni učenici u njihovi mentori: XV. gimnazija - Zagreb

Matematika ili hrvatski, svejedno

Biti najbolji među najboljima predstavlja vrhunac konstantnog truda i rada koji su prethodili. Iza svakog uspjeha stoje sati učenja, rješavanja zadataka i rada na sebi, kaže nagrađeni učenik Antonio Matošević...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Iz dnevnika školske psihologinje: Neobičan susret u autobusu

Priča o Rafaelu

Da sam putovala osobnim autom, ne bih doživjela ove prekrasne susrete. Ne bih upoznala vozača – dušu od čovjeka i jedno divno dijete koje zna što hoće već s osam godina, samostalno je, komunikativno, odvažno, ambiciozno, veselo, kulturno, ljupko... A bilo je još zanimljivih događaja, no ne stane sve u jednu priču. Živjeli autobusi... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja, savjetnica, Split

• DV Trešnjevka, Zagreb: Učenje i usavršavanje – iskustva iz programa Erasmus+

Ohrabrivanje kreativnoga mišljenja

Razmjena iskustava, rasprave s kolegama iz drugih zemalja, neformalni razgovori i druženja vrijedan su izvor spoznaja o vlastitim snagama i dostignućima, kao i poticaj i inspiracija za daljnje unaprjeđivanje i profesionalni razvoj. Važna dimenzija sudjelovanja u stručnim usavršavanjima u okviru programa Erasmus+ jest razvoj kulturne i međukulturne svijesti sudionika, što sve njih obogaćuje i na osobnoj i na profesionalnoj razini... Piše Đurđa Grozdanović, pedagoginja mentorica, DV Trešnjevka

• Povijest / Arheologija: Prva belomanastirska arheološka izložba

Bogatstvo arheološke baštine Baranje

Tijekom istraživanja u Baranji u zadnje dvije godine otkriven je velik broj arheoloških struktura koje pripadaju različitim razdobljima i kulturama, od pretpovijesti do kasnoga srednjeg vijeka. Posebno valja istaknuti grobove i naselje iz vremena seobe naroda, jer su to prvi takvi nalazi pronađeni in situ na prostoru Republike Hrvatske. Zbog same vrijednosti iskopina moglo bi to biti i novo odredište za razne oblike terenske nastave iz povijesti... Pišu Jacqueline Balen, Ana Đukić, Anita Ivanković, Jelena Boras i Marin Mađerić

REGIJA

• Srbija: Unaprjeđivanje obrazovnih procesa u stručnim školama

Pružiti učenicima mogućnost da iskažu svoje potrebe

Ministar prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srđan Verbić posjetio je Kemijsko-tehnološku školu u Subotici kako bi u razgovoru s učenicima strukovnih škola, Kemijsko-tehnološke, Tehničke i Politehničke, doznao kakvo je njihovo viđenje obrazovnog sustava... Prema MPNTRS priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

Uskoro etnički i socijalni sastav sveučilišta

Britanska Vlada uskoro će donijeti zakon prema kojemu će tamošnja sveučilišta morati objavljivati podatke o etničkom podrijetlu, socijalnom statusu i spolu novoupisanih studenata. U skladu s time i premijer David Cameron naglasak u svojoj izbornoj kampanji usmjerio je na borbu protiv rasne diskriminacije na sveučilištima... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Naučiti učenike da uče i ono što im nije zanimljivo / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Organizacija sportskih natjecanja / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Ima li hrvatski branitelj prednosti pri zapošljavanju ako je nestručan? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Darivati dragu osobu ili dragoj osobi? / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Više od instrukcijskog dizajna / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što sve treba znati o trudnoći / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Osijek: ŠPUD | Projekt Umjetnici za umjetničko obrazovanje

• Samobor: OŠ Bogumila Tonija | Županijsko natjecanje u judu

• Kalnik: Osnovna škola | Odgajati mlade da se brinu o zaštiti okoliša

• Klenovnik: OŠ grofa Janka Draškovića | Svečano obilježen Dan škole

MEDIJI

• WEB | Da bude jasno o čemu je riječ http://nazivlje.hr

• KAZALIŠTE | Premijera Cvilidrete u Gradskom kazalištu Trešnja Zagreb

• KNJIGE | Marko Samardžija, Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | ABC tehnike, Hrvatska revija

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Školovanje u doba opasnog življenja / professor emeritus Miroslav Bertoša
[…] Bio sam dijete u obitelji istarskog emigranta, inženjera agronomije, kojega je gospodarska kriza i traženje posla odvuklo daleko od pazinskoga zavičaja. Izoliran na četvrtom katu zgrade na Terazijama, nije mi preostalo ništa drugo doli naučiti slova i početi čitati. Prva knjiga za koju sam se zainteresirao bile su avanture baruna Münhhausena. Scena kada ga progone „zločesti Turci” i kada im uspijeva pobjeći bacivši se u hladne vode Bospora, postala je mojim životnim pravilom. Kada su god zahtijevale opasne ili neizbježne situacije, nisam oklijevao baciti se u hladne vode Bospora. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Temeljne misli moderne pedagogije (ulomci, 1916.) / Davorin Trstenjak

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA OŠ DRAGUTINA KUŠLANA, ZAGREB

Manje učenja napamet, a više praktičnog i kreativnog rada

Uspješnu školu čine prije svega uspješna djeca. Mali kušlanovci, otkriva nam ravnateljica Petra Štingl Raić, izuzetni su u svemu čega se dohvate. Niz godina su na natjecanjima iz matematike, iz engleskog i njemačkog jezika, na Lidranu, a godinama su vrhunski u pomalo neuobičajenoj aktivnosti - astronomiji. Bivšeg učenika škole angažirala je i NASA… Piše Branko Nađ